Jump to content

Beaver

Član
  • Broj sadržaja

    218
  • Na DiyAudio.rs od

  • Poslednja poseta

  • Broj dana (pobeda)

    1

Sve objavljeno od Beaver

  1. -Cela orgulja svira kao orkestar. -Koncepcja za neke drajvere moze da se mazne kao ideja, pumpanje vazduha kroz cev-pomeranje membrane pa na izlaz horna tako da se menja vazdusni pritsak iza membrane, a kontrola zracenja frekvencija da bude u odnosu na vazdusni prtisak koja stvara pumpa (kao kod orgulje)... e to je ono zasto je uveden elektromagnet-elektromotorna sila kod zvucnika....tu je zackoljica. -Pa sad prave kutije minike koje ce dati gromopucateljni bas - TRT. -FORA je STO SU SE RAZDVOJILE RAZGLAS I drajveri za kucno slusanje, horne odose za koncerte, a manje kutije za kucu. -Isto tako sve skoro ugaone horne su pravljene za 15 inca jer je takvo tehnicko dostignuce bilo jer u isto vreme 8 inca zvucnici su bili samo srednje tonci. -Tek posle pronalaskom nekih bogova dobijena je tehnicka mogucnost da se i pici zvucnici spustaju 50hz pa nanize. -To je ono prica T i S parametri oko 1970 matematicki model provaljeni pa rokaj.
  2. -Nisi bio preopsiran vec istinit jer tema zahteva finu analizu do nekih resenja...za sve treba vremena, razmena razmisljanja pa sve do prototipa za sveobuhvatnu upotrebu u nekim normalnim granicama. -Sto se tice horni iz pra postojbine dinosaurusa pa sve do danasnjih dana resenje je oko i u nama, a to je lobanja svih zivih stvorova rezonator pa nam se cini nas glas dubok ustvari je plitko frekventan... a kad ga snimimo, e onda nam je neobican u preslusavanju, u cemu je trik... U glasnim zicama, beli misic i u rezonatoru od kalcijuma-kosti. -Vazduh iz pumpe misica tzv dijafragma naduvava pritisak kroz vertikalnu cev do grla pa vibracijom belog misica -glasnica dolazi do obrazovanja tona koji dalje iz tog suzenog otvora prelazi u hornu zavanu usta. -Ako razjapimo usta imamo riku i dreku i pevanje svim tim bogovima komanduje nasa cuvena sprava mozak. -Slon je anatomski veci pa je jacina zvuka veca, covek je manji pa je jacina zvuka manja. -Cela koncepcija zvuka tog tipa razmisljanaja je smestena u instrumentu koji se zove orgulja koji se obicno instalira u akusticnu katedralu i zato horne ekstra reaguju na to cudo. -Orguljasi znaju da se ranije rucno pumpalo da bi se dobio ton u posebnom delu prostorija katerdale, a danas imamo asihrone motore koji pokrecu vazduh kroz cevi instrumenta. -Najnizi prirodni ton od prilike oko 20hz pa navise je dobijen orguljom.
  3. Evo ovako bi to otprilike bilo u enetrijernom-arhitektonsko-akusticnom resenju sobe i rasporeda horne puta tv - bim foteljara za dupetare i sto za riki kiki Ima tu lika koji je bukvalno zazidao horne u zid ... http://www.cowanaudio.com/finale.html
  4. Finalize grf-a tannoy tuto kompleto isfrunirano, ukrasne lajsne i obrada ivica sa lakiranjem....
  5. Beaver

    SELENIUM 8PW3-SLF

    cenjkanje ili neka zamena...
  6. Beaver

    HEDLUND HORNE

    extra kad se malo bolje razmisli sal svira fino
  7. Zi hajl medicina i sema nemackih horni box wufera...pogledajte valjda nesto valja sa tog sajta... http://lup-berlin.de/archiv/Bausatz/
  8. Dok budem pravio hornu ima da je cuvam kao oci u glavi
  9. -U clanku AUDIO ELEKTRONIKE 10, starana 8 i 9 SE SPOMINJE zaokruzeno je masno, prica oko keramickih kondenzatora. Sta i kako se ponasaju u elektricnim sklopovima ton kotrole i veoma su stetni po signal... na wikipediji kazu da je do jaja keramicki kondenzator, a u clanku pojasnjenje za peredpojacalo mustang moze biti bilo koji kondenzator ali mora da se kondenzatori svih mix kanala upare kod ton kotrole... -Iz ovoga se vidi da tu ima neke cake, samo sto svaki pisani izvor od casopisa do knjige daje na kasicicu informacije koje su od krucijalnog znacaja za kasniji rad predpojačavača i pojacavaca.
  10. NAjnebocniji deo price u kontradiktornosti i nerelevantnosti je recenica sa vikipedije керамика - широко фреквентно подручје, мали фактор губитака, веома велика капацитивност по јединици површине, велики температурни коефицијент (izvor informacija> https://sr.wikipedia.org/sr/%D0%9A%D0%BE%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D0%B7%D0%B0%D1%82%D0%BE%D1%80) Кондензатор има две електроде, најчешће плочасте или ваљкасте, између којих се налази диелектрик (изолатор), који повећава капацитивност и поједностављује израду кондензатора. Кондензаторе делимо по материјалу, од ког је сачињен диелектрик: ваздух - ти кондензатори без диелектрика су врло квалитетни и употребљавају се у високофреквентним радио предајницима. Такође и кондензатори са подешавањем капацитивности су ваздушни. Мана им је мања капацитивност по јединици површине; папир - примерени за велике радне напоне (до сто киловолти - 100 kV), велика изолацијска отпорност и велика толеранција; металопапир - на папир је напарен метал и све заједно замотано. Велика капацитивност на јединици површине, мали фактор губитака, метал се у тачки могућег пробоја истопи и тако се кондензатор сам „поправи"; стирофлекс - мали губици и мали температурни коефицијент; металополикарбонат и металополиестер - на фолију од поликарбоната или полиестера је напарен метал. Могућност регенерисања код пробоја (слично као металопапирни конд.), велика изолацијска отпорност и велика временска константа; минерал калијумовог алуминосиликата - мали фактор губитака, поготово на високим фреквенцијама, веома велика изолацијска отпорност, дозвољени велики радни напони (до неколико киловолти); алуминијум силикат - мала толереанција, велики радни напон, мали фактор губитака; керамика - широко фреквентно подручје, мали фактор губитака, веома велика капацитивност по јединици површине, велики температурни коефицијент. Код поларизованих кондензатора настане диелектрик тек код прикључења у електрично коло, те се морају правилно прикључити на једносмерни напон. Неколико тренутака након прикључења тече кроз њих велика струја. Зато се најчешће употребљавају за „пеглање“ осцилација једносмерног напона. Две изведбе поларизованих кондензатора су: електролитски кондензатор - између електрода се налази папирна газа са отопином боракса, фосфата или карбоната. При прикључењу на једносмерни напон се на позитивној електроди сакупи пласт алуминијевог оксида, који делује као диелектрик. Веома велика капацитивност по јединици површине; танталов кондензатор - електролит је тврди танталов пенструјасид, мали радни напони (ретко изнад 100 V), велика толеранција, велики фактор губитака, велика капацитивност по јединици површине; погодни у склоповима са интегрисаним електронским колима. Величина капацитивности је најчешће реда μF до mF. Кондензатори са великим капацитетом (до 1F или више) се зову суперкондензатори.
  11. Evo i kompletnog teksta i slika sa kopijom iz casopisa ELEKTRO 3 IZ MART/APRIL 1994 GODINE poreklo informacija.
  12. Jedno pojacalo koje se zove mustang a u njemu se pominje uparivanje kondenzatora itd po kanalima za miks podvucen je komentar ali se i dalje ne spominje dilema oko dielektrika...
  13. -Sto se tice knjige NF POJACAVACI od autora Miodrag Mihailovica lepo napominje jos skenirao te dve strane pa sam digitalno podvukao. -Prica je o sumu predpojacala i u istvreme i pojacalskom sumu, tice na kvaliteta zvuka, medjutim nikako ne nalazim da spominje problematiku oko kondenzatora jos iz 1984-1985 kad je knjiga i izdata. -Mnogi koji su pravili izbegavaju blok kondenzatore sa keramikom dielektrik, tantal... samo sa plasticnim dielektrikom upotrebljavaju. -E sad evo i citata u vezi biranja tranzistora i otpornika.
  14. -Evo jos jedne stare literature valjda ce da koristi pdf skenirao sam i zapakovao...elektronika 2 (gledati podvucene redove u knjizi). -Ima jedan pdf sto sam iskopao gde se ne pominje da je tranzistor kao dve diode vec vele kao se polarizuje... objasnjeno je kao praktikum vezba. ELEKTRONIKA 2.pdf tranzistor kao pojacavac.pdf
  15. Posebno sam izdvojio temu audio casopisa br 10, str 5 - 9 svaka strana je jpg formatu smestena radi leakseg citanja. Rodjacke veze izmedju tranzistora i kondenztora i lampi-kondenzatora.... ima na kraju navedena literatura od 01 do 11 tako da po njoj moze da se diskusija lakse potvrdi i prosiri do finih saznanja pa da sami sebi pravimo pojacala finog kvaliteta...
  • Trenutno na sajtu   5 članova, 2 Skrivenih, 22 Gosta (Pogledaj celu listu)

  • Forumska statistika

    8.9k
    Ukupan broj tema
    434.6k
    Ukupan broj objava
  • Statistika članovȃ

    2863
    Svi članovi
    3371
    Najviše na sajtu
    coolmih2
    Najnoviji član
    coolmih2
    se pridružio
×
×
  • Kreiraj novo...