Jump to content

TDA-JFET


mensur

Preporučeni Komentari

  • Odgovora 101
  • Kreirano pre
  • Zadnji odgovor pre

Aktivni članovi u ovoj temi

Aktivni članovi u ovoj temi

Postovane slike

Stein, ja sam mislio da su proracuni za velicinu trafoa isti i za PP, i lakse mi je serijsko motanje primara nego bifilarno, ali o tom potom, imam nov trafo od 6.76cm^2(donja granicna frekvencija ce mi biti oko 60Hz, i misli da ce biti dobar za to), od kojeg planiram SE sa El84 ili 6V6, pa cemo otvoriti novi topic.Hvala vam puno od srca, javljam napredak ovih dana sto se tice TDA-JFET.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Pozdrav ljudi,Izmerio sam stuje FET-ova,nisu upareni i vrednosti su sledece:(1.) 8.7mA IDSS, 0.67V VP, (2.) 7.9mA IDSS, 0.59V VP,poslusao sa Sipija i malo se bavio teorijom :hammer: Koliko sam skapirao ovo sa CCS-ovima, oni se ponasaju kao "filteri" struje, i source otpornik gornjeg FET-a odredjuje struju kroz kanal, dok donji FET tu struju "filtrira", i tako dobijamo vecu linearnost, manju distorziju...Oba FET-a sam biasovao na 7mA, tako da sam za FET od 8.7mA dobio vrednost Rs-a od 9.8R (10R), i za FET od 7.9mA dobio vrednost od 4.7R .Vrednosti Rs-a sam dobio formulom:Rs=(Vp/Id(zeljena struja))*(1-sqrt(Id/Idss)) .Jesam li pogodio?Oprostite na mom VELIKOM neznanju, ipak ja sam pocetnik.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Jesam li pogodio?

Sta pogodio - ustanovio ! :siroma:Imas "malu" gresku u rezonovanju - gornji JFET (Q1) je Source Follower (pojacavac sa zajednicikim Drain-om) a donji JFET (Q2) je CCS - izvor konstantne struje koji odredjuje Id kroz gornji JFET a ne obrnuto. Nije lose za pocetak, teraj dalje, samo pazljivo citaj :hammer:
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Sta pogodio - ustanovio ! :siroma:Imas "malu" gresku u rezonovanju - gornji JFET (Q1) je Source Follower (pojacavac sa zajednicikim Drain-om) a donji JFET (Q2) je CCS - izvor konstantne struje koji odredjuje Id kroz gornji JFET a ne obrnuto. Nije lose za pocetak, teraj dalje, samo pazljivo citaj :hammer:

Hvala Sipi, znao sam da je gornji FET source follower (on ulaznom signalu povecava struju i tako smanjuje otpornost signala), dok je donji FET CCS.Sa ovim vrednostima Rs otpornika, oni su "upareni", i offset bi trebao da bude veoma mali?Samo mi jos nije jasno sta se desava ako se uradi ovako (rec je o gain stage-u):recimo da uzmem Borbely-jev primer iz clanka:Fet je biasovan na 3.8mA i pojacanje mu je oko 100x.Vgs mu je oko 0.1V.Sta bi se desilo ako bih doveo na Gate 2.5Vp-p audio signala?
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

..Sa ovim vrednostima Rs otpornika, oni su "upareni", i offset bi trebao da bude veoma mali?

DC offset na izlazu samog buffera (Drain od Q2) najlakse ces namestiti tacno na nulu ako umesto R3 stavis viseobrtni trimer od 47R i njime fino podesis.

U ovom slucaju ti je cilj da imas sto manji offset na izlazu iz pojacavaca (na zvucniku). Navedeni stos sa trimerom vazi ali pipalice voltmetra premestis na izlaze za zvucnik.

Samo mi jos nije jasno sta se desava ako se uradi ovako (rec je o gain stage-u):

recimo da uzmem Borbely-jev primer iz clanka:Fet je biasovan na 3.8mA i pojacanje mu je oko 100x.Vgs mu je oko 0.1V.Sta bi se desilo ako bih doveo na Gate 2.5Vp-p audio signala?

Da bih ti tacno odgovorio moraces da postavis semu tog gain stage-a na koji mislis - Borbely je objavio vise clanaka i u svakom od njih vise gain stage-eva.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

DC offset na izlazu samog buffera (Drain od Q2) najlakse ces namestiti tacno na nulu ako umesto R3 stavis viseobrtni trimer od 47R i njime fino podesis.

U ovom slucaju ti je cilj da imas sto manji offset na izlazu iz pojacavaca (na zvucniku). Navedeni stos sa trimerom vazi ali pipalice voltmetra premestis na izlaze za zvucnik.

OK, tako sam i mislio.

Da bih ti tacno odgovorio moraces da postavis semu tog gain stage-a na koji mislis - Borbely je objavio vise clanaka i u svakom od njih vise gain stage-eva.

Mislio sam na ovaj GS.

post-399-126038209295_thumb.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Mislio sam na ovaj GS.

Kad bi na ulaz tog GS doveo sinusni signal od 2.5Vpp na izlazu (Drain) bi dobio uzasno klipovan signal nalik na cetvrtke. Iz takvog GS mozes dobiti najvise 1V izlaznog signala bez znacajnih izoblicenja - dakle na ulazu max. 10-20mV. To tamo i pise, ima i nekih tabela, jel'ti to mene testiras dal' sam cit'o ili tebe mrzi da citas ceo clanak? :hammer:Citaj dalje, tu prica tek pocinje, ima tamo jos clanaka i u njima mnogo zanimljivih sema i objasnjenja. :siroma:
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kad bi na ulaz tog GS doveo sinusni signal od 2.5Vpp na izlazu (Drain) bi dobio uzasno klipovan signal nalik na cetvrtke. Iz takvog GS mozes dobiti najvise 1V izlaznog signala bez znacajnih izoblicenja - dakle na ulazu max. 10-20mV. To tamo i pise, ima i nekih tabela, jel'ti to mene testiras dal' sam cit'o ili tebe mrzi da citas ceo clanak? :hammer:Citaj dalje, tu prica tek pocinje, ima tamo jos clanaka i u njima mnogo zanimljivih sema i objasnjenja. :siroma:

Ne Sipi ne testiram te, samo zelim da znam, jer ja pravim uglavnom gitarska pojacala, pa hocu da naucim sto vise mogu o JFET-ovima, jer oni imaju karakteristike lampi.I jos samo u kaskadi, da li se FET-ovima duplira struja, ako dodam jos jedan upareni, ili je sve isto samo se smanjuje ulazna kapacitivnost?
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

...I jos samo u kaskadi...

Kaskodiranje je pre svega postupak namenjen omogucavanju rada neke komponente na visem naponu od onog za koji je predvidjena, odn. smanjenje disipacije (ako odlucimo da kroz komponentu pustimo nesto vecu struju, kaskodiranjem cemo ograniciti napon kako bi snaga ostala u odgovarajucim granicama).Sekundarni efekat kaskodiranja je linearizacija Milerovog kapaciteta (parazitna kapacitivnost komponente) i time smanjenje izoblicenja. Borbely koristi svoju kaskodu tako da primarnu namenu zanemaruje a koristi gotovo iskljucivo sekundarni efekat.Dosta hranjenja na kasicicu, 'ajde malo na citanje (nije Borbely jedini na net-u koji se bavi JFET-ovima i kaskodama) :hammer:
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kaskodiranje je pre svega postupak namenjen omogucavanju rada neke komponente na visem naponu od onog za koji je predvidjena, odn. smanjenje disipacije (ako odlucimo da kroz komponentu pustimo nesto vecu struju, kaskodiranjem cemo ograniciti napon kako bi snaga ostala u odgovarajucim granicama).Sekundarni efekat kaskodiranja je linearizacija Milerovog kapaciteta (parazitna kapacitivnost komponente) i time smanjenje izoblicenja. Borbely koristi svoju kaskodu tako da primarnu namenu zanemaruje a koristi gotovo iskljucivo sekundarni efekat.Dosta hranjenja na kasicicu, 'ajde malo na citanje (nije Borbely jedini na net-u koji se bavi JFET-ovima i kaskodama) :hammer:

Hvala Sipi, mozes li mi jos dati neke linkove o JFET-ovima i kaskodama?Ja trenutno citam ove knjige i clanke:AN102 - FET Biasing TechniquesAN103 - FET Courent SourcesCurrent Sources Voltage References, Linden T. HarrisonElectronic Devices And Circuit Theory 7th Edition, Robert BoylestadSolid State Electronic Devices, 6th Edition, Ben G. StreetmanThe Art of Electronics - 2nd Edition, Paul Horowitzi naravno Borbely-ove clanke koji imaju na njegovom sajtu.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 4 months later...

Nemojte mi zameriti, malo je offtopic al da ne otvaram za dzabe novu temu. :happy64:

Hocu da napravim ovaj hybrid kao gitarsko pojacalo koji sam smislio, delom od svog znanja, delom od kopiranja drugih(preamp je vec napravljen):

Hybrid 100W

Sad, znam da ECC83-ka nije bas dobra da vozi IRFP-ove u HiFi-ju ali za gitarska pojacala, ta prljavstina ce da bude odlicna(Mesa Boogie to radi i zvuci bajno,s'tim sto Mesa vozi po 6 komada BUZ901/906), izlazana impedansa follower-a je oko 1K, tako da nece biti problema oko roll off-avanja visokih(a i gitarska pokacala nemaju sta da rade iznad 6KHz).Jedino sto me zbunjuje a i hocu da proverim,da li su vrednosti R15/R16(220K/10K),R14/R13/Offset tacne za VBE multiplier?Koje vrednosti bi bile tacne za ovaj VBE i koja vredost konda bi posle trebala biti za ovaj bootstrap current source?

Koliko shvatam R15/R16 i VBE multiplier prave potencijalni razdelnik napona koji ce drive-ovati MOSFET'e u "on state" i formirati radnu tacku?(230K / 10K{VBE}=1.25V za drive-ovanje 4 MOSFET'a koja odprilike trebaju 16V za "on state",sto je nedovoljno).

Ili mozda gresim?

Hvala

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ne znam za tebe i u cevke se ne razumem baš nešto posebno, ali ja bih tu pokušao da metnem jedan buffer, između cevki i tog izlaznog stepena, koji ima nelinearnu ulaznu impedansu, a to može da napravi problema.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ne znam za tebe i u cevke se ne razumem baš nešto posebno, ali ja bih tu pokušao da metnem jedan buffer, između cevki i tog izlaznog stepena, koji ima nelinearnu ulaznu impedansu, a to može da napravi problema.

Kao sto rekoh, ovo nije HiFi pojacivac, vec, gitarski, i samo hocu da znam koje bi trebale biti vrednosti R15/R16 sa trenutnim VBE-om koje cu preslikati za R14/R13 i offset trimer,takodje samo i vrednost bootstrap konda? ECC83 driver je biasovan na 2,52mA sto je dovoljno za odziv na 10,5KHz(sto je za gitaru i vise nego dovoljno) po gate charge kalkulaciji.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Za to sto ti hoces, valjace - jedna stvar samo - ne valja ti Vgs multiplier (kolo oko Q5 - regulacija mirne struje). To treba da izgleda ovako (Q5 montirati na hladnjak zajedno sa izlaznim MOSFETovima. Mirnu struju nemoj postavljati manje od 250mA):post-20-127331584756_thumb.gifU stvari drajv ti je jako tanak, svirace to al' lose - zaboravi da sam predlozio bilo sta, nema od toga postenog amp-a bez temeljnog redizajna. Ako si ti to slusao negde i dopalo ti se, samo napred, napravi ga (to sto se meni ne svidja - bas te briga :happy64: )
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...