nije to sporno, naprotiv. upravo sam i napisao da se saobracajna ogranicenja definisu vrlo konzervativno, kao sto je to navedeno u samoj knjizi. no ako smem primetiti, knjiga tretira automobile kao nedinamicki sistem, sto se narocito u poslednjih 15 godina (knjiga je ako se ne varam po referencama iz neke 2000. godine) ipak promenilo s obzirom na primenu sofisticiranih sistema koji kontrolisu ponasanje boljih auta na putu.
no slazem se da se treba drzati osnova fizike ako pricamo o proseku. znaci uslovi na cesti su prilagodjeni autu koji ima manju snagu, prosecnu upravljivost i nikakvu tehnicku egzotiku.
takodje pretpostavljam da nemci recimo definisu uslove na drumu za nijansu drugacije nego drugi, jer uzimaju u obzir i druge osobine koje karakterisu ponasanje ucesnika u saobracaju. nije slucajno da je to jedna od retkih (ili jedina, ne znam) drzava koja na autoputu nema ogranicenje brzine (ako je kvalitet puta optimalan). a siguran sam da je nacija koja vozi najvise ekstremno jakih auta u evropi. slicna odluka bi izazvala tesko krvoprolice na balkanskim i susednim drumovima. iako po mom misljenju jedna hrvatska ima kvalitetnije puteve od nemacke.