Jump to content

Srećkove Zavrzlame


Srecko

Preporučeni Komentari

Nema tu govora o sonicnim karakteristikama, vec o cistoj frekventnoj devijaciji sa jakim uticajem na visoke i na sum. Pride je ovo teoretski okvirno, nalik na boju tona izdizanja visokih, prakticno je jos gora situacija...

 

Capacitance.gif

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

...@Srecko,da malo "razblazimo" vezu od 470pF...dodaj na to jos jedno 100-150pF,kablovi od rucke,sa konekcijama,znaci matematicki je ta brojka,jos veca...ugadjanje ili neusaglasenost 100% oko kapcititivnog opterecenja nosi sa sobom neke sonicne promene u vidu boljitka/goritka u zvuku,ali ni izdaleka,po mom iskustvu ( a ja sam se igrao sa time u zadnje vreme podosta) ne nose tolike kvalitativne promene,kao promena glavne komponente recimo na relaciji pojacalo-zvucnik-DAC-gramofonska baza/rucka-zvucnica (zvucnica generalno gledana,onako "tonalno")...sto bih rekao,ne vezuj konja sa kratkim kantarom uz jednu tarabu sad od "470",vec gledaj malo stvari iz sireg spektra,zvucnice su skakljiva tema,to je cisto "try before you buy",ni vislja cena ne garantuje nista...
just my 2 cents..[emoji5]

Gospodine @paja959, hvala mnogo za savet.
Kada sam imao Linn-a pre 4 i više decenija, nisam ga sam podešavao (niti sam znao a i plašio sam se da ga nešto ne upropastim-bio sam mlad i tada se nije baš “lako” dolazilo do novca kao danas[emoji16], bar ja).
Opredelio sam se da kupim “Linn Basik Plus” ručicu (naletela mi je i prodavac je hteo da je pošalje u BG) upravo zbog toga da ako zbog pandemije ne budem mogao da nađem nekoga da mi podesi Linn, sam to uradim makar ga i “pokvario”; a zna se najmanje glavobolje bih imao pri sastavljanju Linn-Linn.
Da budem iskren u potpunosti hteo sam da kupim ručicu “Linn Itok LVI” ili “Linn Akito” (zbog pomenutog razloga Linn-Linn) ali sam proveo više od pola godine čekajući neku od tih ručica i nisam uspeo da je kupim. Kad bi se neka od njih i pojavila na ebay ili nekom drugom sajtu prodavci ne bi hteli da je pošalju u Srbiju zbog pandemije i negativnih iskustava sa kupcima jer nisu mogli da kupljene stvari transportuju normalno brzo u Srbiju pa su kupci zbog dužine isporuke im pravili probleme kažu.
Dakle ako sam Vas dobro shvatio pomenuta kapacitivnost glave ne utiče spektakularno na zvuk (kao neki drugi parametri i komponente) po Vašem iskustvu (koje je definitivno izuzetno, naravno pratim stalno šta pišete); pogotovo što ako bih kupio npr. “Linn Adikt” (koju mi je @Doktor preporučio i pre moje kupovine “Naim SN3” i ovog problema sa njegovih 470 pf koji su me potpuno zbunili, zahvaljujem mu još jednom) glavu koja ima Load Capacitance 150-200 pf što bi sa kablom ručice izašlo na 300-400 pf što je veoma blizu pomenutoj kapacitivnosti “Naim SN3” phono ulaza.
Zahvaljujem Vam još jednom g. @paja959.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Nema tu govora o sonicnim karakteristikama, vec o cistoj frekventnoj devijaciji sa jakim uticajem na visoke i na sum. Pride je ovo teoretski okvirno, nalik na boju tona izdizanja visokih, prakticno je jos gora situacija...
 
Capacitance.gif.553624d8df1491a8a22dd676ac7c744a.gif

Sad tek videh Vaš post g. vladd  .
Da li bih mogao da ga protumačim ovako.
Glave sa kapacitivnošću od 150 pf bi najmanje uzdizale visoke a sa kapacitivnošću kabla bile bi blizu slažu Naim pa bi glava “Linn Adikt” sa L. Cap. od oko 200 pf bila prihvatljiv izbor?
Kako god i šta god ako to g.@paja959  ne čuje, ja neću čuti sigurno[emoji16].
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Glave nemaju kapacitivnost(mm, mi..), nego na njihove kaleme i induktivnost, proizvodjac preporucuje opteretnu kapacitivnost da bi se napravila blaga prigusena rezonanca koja linearizuje visoke, kojih objektivno ne bi bilo, zbog znacajne induktivnosti pikapa, reaktivne impedanse navojaka, koji bi na tim frekvencijama imali veci unutrasnji otpor i manju amplitudu signala.

Zato MC nema problema ni sa opteretnim kapacitetima, ni sa linearnoscu visokih i potrebom da se formira rezonanca, posto je induktivnost kalemcica-generatora, dramaticno mala.

Izmenjeno od vladd
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima


pogotovo što ako bih kupio npr. “Linn Adikt” glavu koja ima Load Capacitance 150-200 pf što bi sa kablom ručice izašlo na 300-400 pf što je veoma blizu pomenutoj kapacitivnosti “Naim SN3” phono ulaza.
.

Gospodine.@paja959 tek sam posle posta g. Vladd-a shvatio kakvu sam glupost napisao pa sam pažljivo pročitao ponovo Vaš post i shvatio da ste ga Vi napisali jasno da jasnije ne može biti (izvinjavam se što sam ga ne koncentrisano pročitao-Vaš post).
Hvala Vam još jednom.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

11 hours ago, vladd said:

Nema tu govora o sonicnim karakteristikama, vec o cistoj frekventnoj devijaciji sa jakim uticajem na visoke i na sum. Pride je ovo teoretski okvirno, nalik na boju tona izdizanja visokih, prakticno je jos gora situacija...

 

Capacitance.gif

predivni su ti grafikoni koji se mogu naci recimo po S.Hoffman forumu kako se menja frekventni odziv recimo jednog Ortofon 2M Black,ili AT 150MLX u zavisnosti kako se menja kapacititivno opterecenje+varira se sa otporom na relaciji recimo 27KOma-100KOhma...posto sam imao obe zvucnice u svom sistemu+mimo njih sam se zezao sa time u svom sistemu i sa drugim zvucnicama,pricu ja svodim kako se od buve pravi slon...neke zvucnice se ponasaju hekticnije,neke ne...da ima razlike,ima,ne poricem,ali prave se 3x veci picvajzi (sonicno) po sistemima na drugim pozicijama,a to se olako preskace...kablovi,podmetaci,igre sa cefkama itd...

Roger and over...;)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

11 hours ago, vladd said:

 i na sum. 

i ta prica oko odnos signal sum,se moze turiti sa moje strane,ko gde zeli...imao sam onomad DL103R,sa jednom phono sekcijom sam imao malo jaci osnovni sum,koji se cuo jedino,kad si pojace odvrnuo potenciometar X pojacala,a rucka izdignuta,bez muzickog materijala,sa drugom,teoretski boljom (separatnom,izvikanom phono sekcijom),taj sum je bio mnogo nizi,opet se jasno moglo cuti samo u "praznom hodu"

u toj bucnijoj varijanti,muzika je svirala,da polizes prste,u ovoj sto je bila tisina ko u groba,da prostis,ko qurton

lepo odaberes sebi,sta ti je vaznije,zrtvujes koji decibel i uzivas u muzici,ili...... ;)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

6 hours ago, paja959 said:

neke zvucnice se ponasaju hekticnije,neke ne...da ima razlike,ima,ne poricem,ali prave se 3x veci picvajzi (sonicno) po sistemima na drugim pozicijama,a to se olako preskace...kablovi,podmetaci,igre sa cefkama itd...

Naravno, slike su informativne i pokazuju princip, svaka zvucnica i svaki element sistema unosi svoju varijablu i medjuinterakciju. I to je jedan miks komponenti koji zahteva odredjene vestine, nalik audiofilima iz proslih vremena...principijelno i uopsteno :) 

Zato je valjda interesantno i saroliko petljanje i kombinovanje, nekako je najveci upliv poznavanja problematike bas u ovoj zoni. Pride, slabo pomazu druge vrste sugestija koje su aktivne kod digitalije.. no nebitno.

Vrlo je specificna situacija, a Srecko je upao u edge kombinaciju svojim izborom, ispao je iz lake zone. I za iskusnije igrace nije jednostavno.

Uzgred, postoji jedna primetna osobina, da MM zvucnice, sa velikim induktivnostima kalema, i vecim podnosenjem velikih kapacitivnosti ulaza preampa, ne dobacuju preko 18kHz, sto nije bas svejedno, nalik ostalim komponentama, posto je taj opseg izazvan, samo je verovatan, a nije garantovan, i tako limitiran.

I ta rezonanca treba da ima svoju centralnu frekvenciju nesto vise, i dovoljno korektno da nema dipova u srednjim oko 4-5k, posto se faza menja a to uvodi neke nove cirkuse koji zaista uticu na karakter zvuka nevezano za frekventnu linearnost.

Zato sam malo iskljuciv da nisu potrebne(moguce) velike i opsirne probe, niti Srecko zeli da trosi pare na eksperimente umesto na ploce, niti ima tu vremena i volje za napipavajuce eksperimente. Niti bih pripisao Srecku da ne zna sta hoce iz neke dokonosti...ako sam razumeo situaciju korektno.;)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

1 hour ago, vladd said:

Naravno, slike su informativne i pokazuju princip, svaka zvucnica i svaki element sistema unosi svoju varijablu i medjuinterakciju. I to je jedan miks komponenti koji zahteva odredjene vestine, nalik audiofilima iz proslih vremena...principijelno i uopsteno :) 

Zato je valjda interesantno i saroliko petljanje i kombinovanje, nekako je najveci upliv poznavanja problematike bas u ovoj zoni. Pride, slabo pomazu druge vrste sugestija koje su aktivne kod digitalije.. no nebitno.

Vrlo je specificna situacija, a Srecko je upao u edge kombinaciju svojim izborom, ispao je iz lake zone. I za iskusnije igrace nije jednostavno.

Uzgred, postoji jedna primetna osobina, da MM zvucnice, sa velikim induktivnostima kalema, i vecim podnosenjem velikih kapacitivnosti ulaza preampa, ne dobacuju preko 18kHz, sto nije bas svejedno, nalik ostalim komponentama, posto je taj opseg izazvan, samo je verovatan, a nije garantovan, i tako limitiran.

I ta rezonanca treba da ima svoju centralnu frekvenciju nesto vise, i dovoljno korektno da nema dipova u srednjim oko 4-5k, posto se faza menja a to uvodi neke nove cirkuse koji zaista uticu na karakter zvuka nevezano za frekventnu linearnost.

Zato sam malo iskljuciv da nisu potrebne(moguce) velike i opsirne probe, niti Srecko zeli da trosi pare na eksperimente umesto na ploce, niti ima tu vremena i volje za napipavajuce eksperimente. Niti bih pripisao Srecku da ne zna sta hoce iz neke dokonosti...ako sam razumeo situaciju korektno.;)

@vladd:vidi kako se Ortofon M20 ponasa oko kapacititivnog opterecenja...tamo se dodavanjem + kapaciteta primiruje jedan peak,koji se javlja u gornjem spektru,ako je kapacitet nizak...imao tu zvucnicu vise puta,u raznim ruckama,gramofonima,trosim je ponovo u drugarevom gramofonu sto je u parkiranoj zoni kod mene,skoro 2 godine vec,iscibao iz ormana zbog neizdrz,posto je moja vrtilica na servisiranju,skidao-stavljao plocicu od +210pF...to sto se na grafikonu vidi od cca +5dB na 20KHz-a,a krece laganice da se dize od 10KHz-a,cuje se to u vidu nesto malcice otvorenijeg gornjeg spektra,ali nije dramaticno,ionako su se glavna muzicka desavanja izdesavala vec do 7-8KHz,ono iznad je vec slag na tortu,za matorije ves supertweeter audio spektar :D...koliko ce taj slag na tortu da se oseti,je prvenstveno zavisno od ostatka sistema kako je vojsovan,i veliku ulogu igra kombinacija gramofonska baza+rucka+sama zvucnica,i njen osnovni karakter,i samo cu da ponovim,taj osnovni karakter zvucnice,i osnovni karakter kompletnog gramofona,po meni je mnogo vazniji,da zadovolji slusaoca,no sto par dB +/- u tom gornjem spektru figurira....

IMG_4601.JPG

IMG_4603.JPG

Ortofon 210 2.jpg

Ortofon 210 3.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

13 hours ago, paja959 said:

ta prica oko odnos signal sum,se moze turiti sa moje strane,ko gde zeli

Ne mislim na taj sum, ko ne voli sum taj slusa digitaliju...ploce i jesu tu da krckaju i suskaju :D

Nego bi zaslo u preterano i nepotrebno elaboriranje, za ovu temu, rec je o eventualnom zasicenju ulaza preampa, zbog izdizanja visokih za preko 6dB(visoki su vec izdignuti pri rezanju, po riaa), plus krc, puc i sus, i nemogucnosti da se ulaz preampa relaksira, tada zasicenje pocinje da utice na zdrav signal itd...da ne prebaci 100+mV na ulazu u preamp...

Gledamo da signal preko 10k izdignemo, zbog induktivnih problema MM, linearizujemo i ne uznemirimo ulaz preampa...posle tek mozemo da pricamo kako sviraju kondovi kablovi i konektori i ko voli sum a ko mrak u sobi.;)

Tu je solidan broj sitnih briga i detalja, koje streba salivati u korektan rad sprave, nije prosto, ne moze prosto i ne treba da je prosto. :)  

P,S.

Bilo koji mm pikap, ako je data induktivnost, moze sa kalkulatorom sa neta da se nadje okvirni centar frekvencije sa odredjenim kondom. Pa sa otpornikom prigusivati i praviti blage envelope signala da ne strci.

Izmenjeno od vladd
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

4 hours ago, paja959 said:

taj osnovni karakter zvucnice,i osnovni karakter kompletnog gramofona,po meni je mnogo vazniji,da zadovolji slusaoca,no sto par dB +/- u tom gornjem spektru figurira....

Ovo je prava stvar i sustina. Jedino paziti da se ne pokvari.

I jeste situacija preko 10-12kHz bez bazicnog muzickog materijala, to je zona harmonika i karaktera zvuka, i formiranja tih finih karaktera komponenti. Ali je to zona finih detalja trimovanja komponenti.

I zato treba paziti da ta LC igrarija ne zadje u zonu 4-6-8kHz, i da tu krene da brlja, posto tada sve ostale finese gube na znacaju i budu maskirane problemima sa signalom.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Počeo sam sa izmenama u sistemu!
Kao prvo zamenio sam postolja za “Harbeth M40.1”.
Stara postolja (kopija Skyline postolja), zamenio sam postoljima koja bih nazvao Heybrook modifikacija.

Postolja mi je napravio gospodin Nebojša Savićević i prezadovoljan sam rezultatom.
Kao što rekoh to je modifikacija Heybrook dizajna koja koristi i Graham za svoje zvučne kutije pa i za njihovu varijantu BBC monitora LS5/8 koja je po veličini a i performansama najsličnija mojim “Harbeth M40.1”).

Dimenzije postolja sam definisao metodom sličnosti sa postoljem za “Graham LS5/8”.
a90e5a84f4732f0c95029780d0dd3813.jpg

Ideja mi je bila da uticaj postolja na prostiranje zvučnih talasa bude minimalan sobzirom na nepovoljnu poziciju zvučnih kutija (ćoškovi).
I, pogodio sam.
Zvuk je lepši na sve načine (to je i opservacija moje supruge a ne samo moja)[emoji16] naročito u donjem delu frekventnog spektra.

Stari postolje, kopija Skyline sa kutijom na njima, izgledalo je ovako.
f75ded17b30413c445092f21b60ab4e1.jpg

Novo postolje po ugledu na “Graham LS5/8” sa kutijom “Harbeth M40.1” na njemu, izgleda ovako
106e145f12a055ee09f676aa61d3ab17.jpg

Prostorija sa oba zvučnika trenutno izgleda ovako i sledi dizajniranje nove police koja će zameniti ovu sa slike.
01316d8d5ba43a9ee9dbc567f569d7e8.jpg

Dakle, postoljima sam upravo postigao ono što sam želeo, a naredni korak je kao što rekoh nova polica gabarita 1400x600x500 mm za razliku od ove sa slike koja je 2250x600x900 mm, čime će zvučne kutije dobiti znatno više prostora., da mogu da pridišu[emoji16].

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Jeste da sam dobio saglasnost od supruge za mnogo toga (A i B sistem ….. ) ali ne i da spajkovima pravim rupe u parketu[emoji16].
Zato naravno ispod spajkova su čelične podloske sa “rupicom” za spajk na koje sam nalepio tanak filc zbog klizanja-vižnje po parketu i izvlačenja napred (to prvenstveno zbog mog drugara sa foruma[mention=2262]NIXIE  neverovatnog Želimira kome poput Zena ništa nije trško kad treba nekome da pomogne) jer neće valjda ova korona trajati doveka i na šta bi to ličilo da kada mi neko dođe u kuću ne mogu da stavim kutiju gde on želi.
Dakle klizaju po parketu kao po loju[emoji16].

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

On 9/1/2021 at 5:58 PM, paja959 said:

@vladd:vidi kako se Ortofon M20 ponasa oko kapacititivnog opterecenja...tamo se dodavanjem + kapaciteta primiruje jedan peak,koji se javlja u gornjem spektru,ako je kapacitet nizak...imao tu zvucnicu vise puta,u raznim ruckama

Pajo nikako ne lemiti taj "C" na toj poziciji blizu pinova zvucnice. Jednostavno nikakvo grejanje pinova, i nikakavo petlajnje oko zvucnice.

Drugo, zvucnica se moze ponasati i kao generator struje pa je (ako je potrebno) dodavanje kapaciteta izvrsiti na mestu terminacije kod opteretnog otpora (tipicno 47K ili odgovarajuca vrednost za MC...)

Trece pre tog finalnog dodatnog ka[aciteta postoje i kapaciteti kablova unutar rucice, kapaciteti konektora i kablova. To se sve desava pre opteretnog otpora, I moze da se jednostavno izmeri. (jos bolje je ako se meri nekim instrumentom koji generise i vise F na primer 10Khz ili vise). Ali i obicnim C metrom se moze proveriti okvirno - naravno BEZ priklacene zvucnice - otkaceni SVI pinovi.

Cetvrto - Postoji i "skrivena" kapacitivnost u sistemu pored ovih koje se mogu izmeriti. To je Dinamicka kapacitivnost ulaznog pojacavackog sklopa. Ta dinamicka kapacitivnost je u funkciji pojacanja sklopa i unutrasnjih kapacitivnosti ulaznog aktivnog elemenata. Posto su u riaa sklopovima velika pojacanja ulaznog dela (na koji vec ulazi veoma mali signal, a posle koga sledi kolo za korekciju koje ima tipicno pad od oko -40db...)

Rcimo ako je na ulazu u riaa sekciju ECC83 sa pojacanjem u kolu od recimo 60X onda je dinamicka kapacitivnost koja opterecuje zvucnicu DODATNO oko Cdyn=Cgk + [I-AI + 1] x Cga, Cga je oko 1.6pF ili malo vise, tako da je Cdyn vec oko 100pF!. JFET ili OP ili bilo koji dugi element imaju isto dinamicke kapacitivnosti ali normalno drugacije. Kada se na tih 100pF (ili vise posto je pojacanje uglvnom i vece) doda kapacitivnost kablova recimo oko 70pF kablovi i oko 50pF oko konektora (ili cak 2X vise) dobijamo oko 220pF TOTALNE kapacitivnosti koja deluje u sadejsvu sa opteretnim otporom. I to je neki blazi slucaj... Zbog toga neki autori preporucuju buffer kao prvi ulazni aktivni element sa pojacanjem 1 u tom slucaju jedan od cinioca se mnozi sa svega 2X i dinamicka kapacitivnost je svedena na nekoliko pF. Onda se dodaje pasivni C kao korektor.

Nisu sve fabricke preporuke razumne i argumentovane. U vecini slucajeva nije dat dijagram kako su vrsena merenja koji su elementi bili ulancu koje su kapacitivnosti kablova  i druge elementarne stvari da bi se rezultat moga ouopste smatrati za relevantan. Tu je @vladd u pravu.

A narocito kada su u pitanju prakticno trivijalni elektricni sistemi od po nekoliko elemenanta...

Sory na duzem postu ali procenjujem da je za gramofondzije ovo vazno pitanje :)

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...