Jump to content

Srećkove Zavrzlame


Srecko

Preporučeni Komentari

bokte, kako tek izgleda kada neko ne zna dobro fiziku, ako je ovako sa odličnim poznavanjem fizike...? [emoji38]

A sta sam pogrešio?

Što reče Zen objasnite mi šta sam pogrešio da nešto naučim.

Pošto je u pitanju elektronska muzika očito da je autor sa namerom birao da tonovi ne traju dugo jer da traju valjda bismo subjektivno tih 700W čuli bar duplo i više jače od onih 28W sonate Korelija.

Šta sam pogrešio i u konstataciji da je inercija mehaničkih sistema (zvučnik) neuporediva u odnosu na električne sisteme (display)?

Svaki odsvirani ton kao da nema trajanje.

Ja potičem iz vremena kada se pod muzikom podrazumevano ton nekog instrumenta i stvarno mislim da je sonata Korelija pokazala da je za takvu muziku je dovoljna snaga pojačavača i ispod 50W.

Nije Nele džabe dao ime firmi First Watt firmi i celu gamu pojačavača malte ne ograničio na 25W.

Ne sporim da ako treba da reprodukujete nanosekundno trajanje (lupio sam vrednost nisam računao, naravno da se može izračunati trajanje tona da bi se membrana pokrenula dovoljno da ton čujemo) nekog tona da to na takvom pojačavaču se ne može čuti i da Vam trebaju verovatno kilovati snage da bi tako kratko trajanje tona, impuls moglo da pokrene membranu i da mi nesto čujemo.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

pre 23 minuta, Srecko reče

Šta sam pogrešio i u konstataciji da je inercija mehaničkih sistema (zvučnik) neuporediva u odnosu na električne sisteme (display)?

Taj diplay može ali ne sme da bude toliko brz, ne zbog elektronike nego zbog čoveke koji gleda. Standardni VU metri su dovoljno spori da može da se vidi kretanje kazaljke, isto je i za ove digitalne, usporeni su elektronskim delom koji ih pogoni da bi se videlo šta pokazuju.  Možda je VU meter, možda je peak meter ko zna šta pokazuje. Šta ih briga da li će da se ošteti zvučnik na promocionom videu, nebitno. Bitno je da se vidi da za njega 500-600W nije problem. Uzmi sijalicu standardnu od 60W (upaljenu) u ruku ako smeš. Njen stepen korisnosti i površina su slični kalemu tog zvučnika.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

U teoriji muzike najbrzi tempo je predstavljen sa 200 otkucaja metronoma a najmanja duzina trajanja tona je 1/128 (jedna stodvadesetosmina).

Tempo od dvesta otkucaja predstavlja da u jednoj minuti treba da protekne 200 cetvrtina. Svaka od njih trajace 0,3s.

Duzina trajanja tona 1/128 je sadrzana 32 puta u jednoj cetvrtini.

Ergo, 0,3s/32=0,009375s. Sto ce reci najkrace trajanje tona, u teoriji muzike, je oko jedne stotinke.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

1 hour ago, Srecko said:

........

Šta sam pogrešio i u konstataciji da je inercija mehaničkih sistema (zvučnik) neuporediva u odnosu na električne sisteme (display)?

Svaki odsvirani ton kao da nema trajanje.

.....

 

faktor korisnosti elektrodinamickog pretvaraca je ionako nizak, tako da se veliki deo elektricnog signala pretvara u toplotu, a samo mali deo u akusticki signal

ako elektrodinamickom pretvaracu privedemo signal koji on nije sposoban da pretvori u akusticki, logicno je da se ceo taj elektricni signal pretvara u toplotu, bez obzira koliko kratko ili dugo traje

dakle, nece energija preskociti volsebno uokvireni sistem, nego ce putem istog da odradi rad koji je predefinisan samim sistemom

sasvim je druga stvar da li cemo mi cuti da se tu nesto desava, kao i da li ce elektroakusticki pretvarac da precrkne ili nece

energija signala jeste generalno najveca u niskofrekvencijskom delu spektra , ali ne toliko zbog razlicitosti amplitude ( u odnosu na nesto drugo - ksilofon i pikolo i kojecega - sve to veoma dobro zna da potegne do 0db) nego prvenstveno zbog trajanja samog tonskog dela signala oderedjene frekvencije - kod 100Hz nema nista da kratko traje, msm - tonovi bass gitare su uvek veci u trajanju od pikola i ksilofona ....... generalno, ali i ne mora da znaci - sve zavisi od same muzike, sta je i kako svirano . ..... a vala i kako je snimano

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima



 
sve zavisi od same muzike, sta je i kako svirano . ..... a vala i kako je snimano

Upravo sam to i rekao, kao da je ona muzika snimljena (mislim da to i može samo elektronski da se iskreira) namerno sa kratkim trajanjem tona da koliko god snage da se dovede na drajver oslobođena toplota neće biti dovoljna da ga spali a mehanički rad je naravno nikakav-nema pomeranja membrane zbog inercije mehaničkog dela drajvera.
Ma sve sam to slično probao, pričaću Vam kad se budemo videli, čak smo pokušavali da ciljano napravimo magnet sa potrebnim histerezisom (zbog remanentnog magnetizma, probajući nekoliko magnetnih i keramičkih materijala malih specifičnih masa koje smo jedino mogli da kupimo-strateški materijal) da bi minimalizovali vreme odrade celog elektro mehaničkog sklopa.
Žao mi je sto ne mogu da postujem dijagrame, sve bi bilo jasno čim bi ste ih videli, da ne pričam o korelaciji vrednosti snage na display (u ovom slučaju) sa odsviranim tonom-notom što sam ja po prirodi posla morao da korelisem (upravljanje realnim objektom u realnom vremenu je u pitanju).
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

U teoriji muzike najbrzi tempo je predstavljen sa 200 otkucaja metronoma a najmanja duzina trajanja tona je 1/128 (jedna stodvadesetosmina).

Tempo od dvesta otkucaja predstavlja da u jednoj minuti treba da protekne 200 cetvrtina. Svaka od njih trajace 0,3s.

Duzina trajanja tona 1/128 je sadrzana 32 puta u jednoj cetvrtini.

Ergo, 0,3s/32=0,009375s. Sto ce reci najkrace trajanje tona, u teoriji muzike, je oko jedne stotinke.

Lepo ste ovo saželi bar za mene (hvala, ja nisam znao).

Ako sam dobro shvatio trajanje najkraćeg tona u muzici je 10 ms.

Slušajući ovako muziku nisam imao predstavu da ton može toliko kratko da traje.

Ako Vam nije teško da napišete (meni bi bilo zanimljivo) koji instrument (ili instrumenti) mogu da odsviraju tako kratke tonove i kako se to uopšte postiže.

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Posle čitanja knjiga i čitanja knjiga, čistije se razmišlja.

https://www.amazon.com/Loudspeaker-Design-Cookbook-Vance-Dickason/dp/1882580478

p.s. Pogledati i ona dva reda knjiga ispod... poskidati sve white papers i ostalo sa klippel.de sajta. Što sam kačio to bez veze ranije ...?

ps2.  Pisao ja ranije ihaj, ali vremenom se pokazalo uglavnom uzalud. Zato sada nemam voljni momenat, ali ni vremena.

Fundamentalne nauke + ozbiljne knjige, knjige, knjige. Naravno, treba imati i nešto kalkulativne inteligencije, tehničke sklonosti, a naučene stvari povezivati i izvlačiti pravilne zaključke, inače džaba bubanje. 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Posle čitanja knjiga i čitanja knjiga, čistije se razmišlja.
https://www.amazon.com/Loudspeaker-Design-Cookbook-Vance-Dickason/dp/1882580478
p.s. Pogledati i ona dva reda knjiga ispod... poskidati sve white papers i ostalo sa klippel.de sajta. Što sam kačio to bez veze ranije ...?
ps2.  Pisao ja ranije ihaj, ali vremenom se pokazalo uglavnom uzalud. Zato sada nemam voljni momenat, ali ni vremena.
Fundamentalne nauke + ozbiljne knjige, knjige, knjige. Naravno, treba imati i nešto kalkulativne inteligencije, tehničke sklonosti, a naučene stvari povezivati i izvlačiti pravilne zaključke, inače džaba bubanje. 
Hvala na pomoći.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

1/128 se obelezava sa pet barjacica ili pet rebara u notnom nizu. Mogu se svirati na klaviru.
U praksi, stvarno trajanje ce zavisiti od pijaniste i tempa koji svira.
Lako cete ih prepoznati kod Betovena:
 
Zahvaljujem.
Verujem da treba biti sjajan pijanista da bi se odsvirao 1/128.
Koji još instrumenti mogu da odsviraju u tom trajanju ton? Da li je klavir jedini?
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

@Zen Mod da pokušam da Vam razjasnim ono što sam rekao i naznacim šta smo radili (sa timom, hiljade merenja i opita) razvijajući taj elektro-mehanički sklop.
Zamislite da imam Devialet amp i Devialet Phantom Gold zvučnik.
Devialet amp sve radi u digitalnom domenu (ne znam-nisam siguran kako amp signal prosleđuje na Devialet Gold Phantom zvučnik), zato pretpostavimo da pošto je taj zvučnik posebna konstrukcija da amp šalje baš taj digitalni signal (npr. blu tut konekcijom); što za ovo objašnjenje nije bitno.
Razvijajući taj elektro-mehanički sklop mi smo upravo tako nešto radili stim što smo morali da izmerimo parametre reakcije izvršnog organa za svaki odaslani impuls-komandu (uvek smo znali šta je odgovor na poslati impuls, čak i vizuelno)
Suštinski I zvučnik radi slično (membrana se pomera prema analognom signalu iz ampa).
Dakle taj deo koji je generisao digitalni signal, tzv. GIK (generator impulsne komande) je računicu koja opisuje matematičku fizikalnost problema koji smo rešavali, pretvarao u povorku impulsa koja je: uključivala, isključivala, menjala amplitudu i trajanje impulsa (struju kroz magnet) i naravno snimala parametre izlaza izvršnog organa (razlika je samo sto izvršni organ nije bio membrana i što nije bio digitalizovan muzički signal u GIK nego rezultat neke računice).
Uradili smo hiljade eksperimenata menjajući sve i svašta od materijala magneta (zbog remanentnog magnetizma i tragajući za krivom histerezisa koja nam je potrebna), žice, lakova i lepkova (zbog temperatura jer je pored zagrevanja zbog enormno struja kroz namotaj sve to još dodatno u veoma termički agresivnoj sredini), preko algoritama do........ da bi smo od izvrsnog organa dobili zadovoljavajuću brzinu izvršenja poslatog impulsa, zbog potrebe da to sve radi u realnom vremenu.
Rekoh, da je svaki poslati impuls apsolutno imao identifikovanu reakciju izvršnog organa kao kada bi za svaku poslatu notu (analognim signalom) znali npr. način na koji se pomera membrana zvučnika.
U snimku sa YouTube suštinski se ništa ne zna.
Vidite niz brojeva koje display prikazuje ne znajući kakav je taj signal (elektronski kreiran) koji šaljete uopšte.
Da ste taj analogni signal-muzički digitalizovali nekim GIK, možda bi taj elektronski generisani ton upravo bio impuls ogromne amplitude (naponski ili strujno, već kako pratite tih 700W koje display prikazuje) a infinitenzimalnog trajanja koji (na osnovu iskustva kažem) ne bi takoreći ni pomerio membranu jer je njegova energija nikakva (napominjem da smo merili temperature namotaja u zavisnosti od amplituda i vremena trajanja impulsa i iscrtali hiljade nomograma).
I naprotiv tonovi-impulsi sa trajanjem manjih amplituda ali velikih energija (kao 28W sa snimka) bi pomerali membranu samo tako i naravno to bismo čuli većom asnoscu prosečnom (utisak da je sve glasnije) baš kao na snimku.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ovo sto je spomenuto oko notica ne sluzi da decak u trecem piku mladosti uci solfedjo, vec da ne spominje nanosekunde u prici o muzickom materijalu, ako vec tvrdi da dobro poznaje fiziku. Fino ukazano, ali lose skapirano.

Sa druge strane, brzina zvuka u medijumu zvanom vazduh je oko 343m/s, nebitno koliko precizno, menja se sa T, sto invertovano govori da za oko 3 milisekunde predje jedan metar, a ako to podelimo sa 200, dobijemo da bi zvucnik dostigao mahov broj za oko 15 nanosekundi na pola cm hoda...lak racun mernih velicina..

Ono sto ne mora da se zna je brzina komponenenti koja iznosi u najboljim slucajevima par do nekoliko desetina nanosekundi pri ukljucenju ili iskljucenju, da zanemarimo storidz tajm. Slabo se koriste za audio, a i kada se koriste, ne ulaze u te zone svojih maksimuma...

Takodje ne mora da se zna da nasi senzori reaguju ne brze od par milisekundi.

A i sam nacin razmisljanja a narocito zakljucivanja je sporan, za nekoga iz R&D, na osnovu direktnih ili indirektnih cinjenica sto sam, uz pretesko nerazumevanje pokusao da pojasnim(racunajuci i verujuci u izjave), sto bi Zen rekao, da se doprinese diskusiji, a ne samo dzvonjka.

Razlikuje se kvalitet semplovanja podataka, daje im se adekvatan upotrebni znacaj, posto je donosenje kvalitetne inzenjerske odluke poprilicno vazno, za nekog iz R&D, a ta neobicna "navika" razmisljanja o(p)staje...do kraja zivota

Elem, sta pokazuje vumetar, to takodje ne mora da se zna, ali se i srazmerno tome, nemogucnosti da se kvantifikuje znacaj cinjenica prikupljenih osmatranjem doticnog, ne uzimaju podaci zaozbiljno niti izvode dramaticni zakljcci, ili .....itd..:cheers:

Uzdravlju slusali muziku, ali onako, bas za uziv. :) 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

cela ova prica tesko da ce pomogne pri izboru pojacala

svodi se na  ukljucis i cujes

ako svira - svira

ako ne svira, iskljucis i stavis sledece

 

lepo ja sebi rekoh - necu se vise ukljucivati sa ozbiljnim odgovorima, pa se opet zaebem :)

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ovo sto je spomenuto oko notica ne sluzi da decak u trecem piku mladosti uci solfedjo, vec da ne spominje nanosekunde u prici o muzickom materijalu, ako vec tvrdi da dobro poznaje fiziku. Fino ukazano, ali lose skapirano.

Sa druge strane, brzina zvuka u medijumu zvanom vazduh je oko 343m/s, nebitno koliko precizno, menja se sa T, sto invertovano govori da za oko 3 milisekunde predje jedan metar, a ako to podelimo sa 200, dobijemo da bi zvucnik dostigao mahov broj za oko 15 nanosekundi na pola cm hoda...lak racun mernih velicina..

Ono sto ne mora da se zna je brzina komponenenti koja iznosi u najboljim slucajevima par do nekoliko desetina nanosekundi pri ukljucenju ili iskljucenju, da zanemarimo storidz tajm. Slabo se koriste za audio, a i kada se koriste, ne ulaze u te zone svojih maksimuma...

Takodje ne mora da se zna da nasi senzori reaguju ne brze od par milisekundi.

A i sam nacin razmisljanja a narocito zakljucivanja je sporan, za nekoga iz R&D, na osnovu direktnih ili indirektnih cinjenica sto sam, uz pretesko nerazumevanje pokusao da pojasnim(racunajuci i verujuci u izjave), sto bi Zen rekao, da se doprinese diskusiji, a ne samo dzvonjka.

Razlikuje se kvalitet semplovanja podataka, daje im se adekvatan upotrebni znacaj, posto je donosenje kvalitetne inzenjerske odluke poprilicno vazno, za nekog iz R&D, a ta neobicna "navika" razmisljanja o(p)staje...do kraja zivota

Elem, sta pokazuje vumetar, to takodje ne mora da se zna, ali se i srazmerno tome, nemogucnosti da se kvantifikuje znacaj cinjenica prikupljenih osmatranjem doticnog, ne uzimaju podaci zaozbiljno niti izvode dramaticni zakljcci, ili .....itd..default_cheers.gif

Uzdravlju slusali muziku, ali onako, bas za uziv. [emoji4] 

Kao po običaju ništa niste rekli osim da znate kolika je brzina zvuka u vazduhu[emoji16].

Iz mog posta ste mogli videti da sam samo pomenuo razvoj elektromehaničkog sklopa čiji su principi rada veomaaaaa slični zvučnikim osim što su apsolutne veličine razlicite i o čemu Vi ama baš ništa ne znate ali kao AV uvek imate mišljenje.

Ja zvučnik nisam ni komentarisao (niti će mi se to desiti) nego princip rada takvih elektro mehaničkih uređaja (fizika) i pomenuo sam da sa snimka YouTube niko od nas ne zna šta na konkretnom pojačavaču oni pik metri pokazuju.

Ne bih bio iznenađen da Vi i to znate.

Pogledajte još jednom klip, pročitajte koja ga je firma proizvela monoblokove, izguglajte je pa nam to prenesite šta pik metri mere[emoji16].

Pokušajte da ovog puta budete koncentrisani na to šta čitate da Vam se ne desi propust kao sa Primare-om[emoji16].

 

Inače mikrosekunde nisu pominjane već milisekunde i to 10 milisekundi ako se dobro sećam.

 

Što se tiče solfeđa ne stidim se što ne posedujem muzičko obrazovanje na nivou drugih kolega i drago mi je uvek da bilo šta novo saznam.

Svi smo različiti i kao što Vi ne biste voleli da posedujete moje karakterne osobine verujte i ja bih bio užasnut u obratno slučaju.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

10 minutes ago, Srecko said:

i pomenuo sam da sa snimka YouTube niko od nas ne zna šta na konkretnom pojačavaču oni pik metri pokazuju.

Ne bih bio iznenađen da Vi i to znate.

 

Ja znam. :lol: ....ali, stvarno, bez obzira na smajli. :lol: ...evo ga opet....

Nece ljudi da uce, pa "mora sve da se cuje", matematika, fizika, --> sumorna dolina...

SVE moze da se izracuna, pa i potrebna snaga, za zadate uslove.

A ove price sa First Watt i max 25 W snage, to nema veze sa zivotom... u vecini slucajeva.

Ne kazem da nekome nekoliko Watti nece biti dovoljno, ali to zavisi od pomenutih uslova, kojih ima prilicno. 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...