Jump to content

Lowther - modifikacija zvučnika 6C


Lemić

Preporučeni Komentari

pre 4 časa, prophet reče

Branko jedno pitanje, možda i predlog. Da li ste razmišljali da uzmete neku korpu od dual koncentrik drajvera? Na taj način bi imali više mogućnosti da probate različite visokotonce. Prostim principom šrafljenja kao u pro segmentu. Recimo kao Beta 10 CX. Da taj drajver bude za bas i mid, bez wheezera. Eventualno neka hornica kao waveguide umesto wheezera.

Da , u početku smo razmišljali (ja i kolega Goran) na tu temu ...ali se odustalo iz prostog razloga što bi membrana vis.bila povučena za 6-10cm iz centra u kom je poželjna da fazno bude usklađena do perfekcije, koja je potrebna u HiFi segmentu.

Kako vis.u našem slučaju ulogu reprodukcije preuzima rezom od 7kHz,nije potreban snažan ,koliko zvučno po karakteru poželjan i usklađen visokotonac.

Kako smo opredeljenja da VC iznosi 44-63mm, ukazao se slobodno mesto i prostor za ugradnju vis.

 

Wihizer ,kod nas, prvenstveno ima ulogu smanjenja direktnosti,a manje učešće u reprodukciji.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

pre 5 časa, Srecko reče


[mention]NIXIE [/mention] kad uporedim kako izgledaju drajveri kad ih Branko uradi i ovi koje Harbeth ugrađuje, to nije za poređenje; naravno u Brankovu korist.
Pu, pu, pu........ nadam su da su moji Harbeth daleko od potrebe za Brankomemoji16.png.

No sikiriki,sve može da se sredi...vaše je samo da pojačate :lol:

Evo primer:

http://wwwserviszvucnika.blogspot.com/2018/12/premotavanje-harbeth-zvucnika-8.html?m=1

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Da , u početku smo razmišljali (ja i kolega Goran) na tu temu ...ali se odustalo iz prostog razloga što bi membrana vis.bila povučena za 6-10cm iz centra u kom je poželjna da fazno bude usklađena do perfekcije, koja je potrebna u HiFi segmentu.
Kako vis.u našem slučaju ulogu reprodukcije preuzima rezom od 7kHz,nije potreban snažan ,koliko zvučno po karakteru poželjan i usklađen visokotonac.
Kako smo opredeljenja da VC iznosi 44-63mm, ukazao se slobodno mesto i prostor za ugradnju vis.
 
Wihizer ,kod nas, prvenstveno ima ulogu smanjenja direktnosti,a manje učešće u reprodukciji.
Veoma interesantno. Puno tema za razgovor. Bicu slobodan da se pozovem u goste kad budem dolazio u Srbiju. Voleo bih da to vidim i cujem. Usput cu imati i nesto za servisiranje.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Posle baš duge apscinencije od vazdušnog oslanjanja, konačno oslonih sistem, osato još amp. Dugi niz godina su u upotrebi bili dekubit šlaufi, ali su postali porozni i ispuštali vazduh za jedan dan. Medijapan ploča, (dugogodišnja probna, probi supruga glavu), od 10mm sa zalepljenim dekubitom na duplofan trake:

20210206_184550.jpg.7364db1a4540466337e7b3b594b8a79d.jpg

Sad su stavljene unutrašnje gume od bicikla, ispod zvučnika i ploce sa DAC-om od 16 cola, 12 pod preamp i PC itd. :

20210207_121258_HDR.jpg.ca8304efd983bfbdf85a01bfb9541bcf.jpg

Ovde se guma ne vidi ispod ploče :

20210207_092529.jpg.2e2ec3cce04bd0c6373ea6ffcd6e91b6.jpg

Dok ovde se pomalja:

20210212_184432.jpg.6bbb6adfb2ac8a309646b2ff5dd9bcc7.jpg

Ploče su okrenute sada naopako jer su se iskrivile vremenom stajavši na 4 nivelišuća šrafa bez vazdušnog oslanjanja. Provibitno je oslanjanje bilo ovlaš  na 2 zadnja, dok je prednji deo bio slobodan, šrafovi su služili da se ograniči klaćenje pri slučajnom zakačinjanju. Sada sam uspeo oba kabineta da oslonim na gume bez da ijedan šraf dodoruje pod, klate se ko oni bebeći pajaci. Problem je nivelacija kutija, zato su oslonjene preko podešavajućih  spajkova, ali je razmak ispod neki rezonator, bilo bi bolje da ga nema pa kolko se uspe sa nivelisanjem.

Prva asocijacaja na uvo je da je zvuk postao više akustički umesto "električni", odnosno sinter i sve je primetno  bolje.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Nisam iskusan sa tim podmetacima ali mi jedno nije jasno...celog zivota sam se trudio da kutija sto cvrsce stoji vezana za pod kako bi svaku eskurziju membrane odapela u prostor...sad kad je zvucnik lelujav, pomisljam da kad naidje brz ton da ce deo energije otici u lelujanje zvucnika i tako zamutiti zvuk...ispravite gde gresim?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Da budem jos precizniji, evo i primera...imas pusku...metak je brz ton ili sinonim za detaljnost...e sad jedno je kad pusku drzis cvrsto...ta kompozicija moze i da te pogodi :D a ako puska visi na nekom kanapu...to ima da ide ko zna gde..

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Tamo gde se vibracija može preneti u drveni pod, zvučni rezultat je često zamagljivanje basa i donjeg srednjeg opsega, kao i pogoršanje stereo slike. Korišćenjem odgovarajućeg postolja ili platforme, bas bi trebalo da se utegne vrlo primetno, ostavljajući da donji srednji tonovi zvuče jasnije, a cela zvučna slika bude bolje definisana. Naravno i posle toga morate da prigušite refleksije sobe nekim osnovnim akustičnim tretmanima.

Veoma teški stalci su najefikasniji jer su bolje prigušeni i manje energije vibracija će proći do poda i manje će samo postolje vibrirati. Šiljci na osnovi pomažu u uspostavljanju krutog i stabilnog kontakta sa podom. A gornji sa samom kutijom.

Ja sam čak dodao masu na kutiju koja je teška 28 kila.... Po 5 kila knjiga na svaki zvučnik...Čak i to spušta još bass....

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Devedesetih sam uradio audio policu po uzoru na talijanski Tarđeti, vrlo rigidna i stamena, vertikale od kutija punenjih peskom, svaka galerija je kadica visine 3cm sa ukrštenim orebrenjima po dnu za ukrućenja, u njih je isto trebao da ide pesak pa preko medijapan tanka ploča sa dekorativnom čeonom lajsnom od drveta, naravno, svaka nogara po masivan mesingani podešavajući šiljak i ispod mesingane "parice", ima i slika u temi negde. Sve kabinte koje sam unosio u kuću su bušile pod od raznoraznih spajkova, tako je bilo i kod svih mojih prijatelja i poznanika. Neke 96 su mi bili u gostima Dabić i Fozgen, Laza je tražio da mu donesem mali perjani jastuk, pa kad sam hteo da mu poturim ispod stražnjice, on reče: "turi ga ispod predpojačala", tad sam imao tranzistorski Clase Audio neki preamp, težak ko tuč, kutija izrađena iz jednog komada, samo se poklopac šrafio. Zabezeknuo sam se rezultatom, dobih novinu od Fozgena na čitanje, bio je u njima prikaz police sa pneumatskim vazdušnim oslanjanjem. Naravno, odmah u akciju i dobih gore pomenute dekubitus šlaufe i postavih ispod svih pomenutih medijapan ploča. Tada sam slušao unikatnu Hiragu Viktor Bradač, 2 mono bloka u jednoj kompaktnoj gvozdenoj bakarisanoj kutiji, preko 40kg. Kad sam je postavio na pneumatiku, teško da bi neko reko da nije cevaš. U sistemu su bili neki period hibridni zvučnici, Jans Zen, dole pasivan bas a gore 2 elektrostatska panela priključena na 220v. U nekom trenutku sam nabavio još 4 modula, tek tad sam rasturio gornji deo zvučnika koji je bio obložen platnom sa 5 strana. Ti visokotonci su bili ovešani preko obične gume na 2 metalna rundajza, ja dodao još po dva i stavio na skroz mekane sunđeraste gume. Kad su došli Aredeni na  mesto njih, u nekom trenutku mi palo bezveze da metem po gumu ispod, inspiracija je možda potekla od pomenutog rešenja na staticima. Od tada, nisam više skidao gume, kad su došli Teresonic kabineti, odmah su dobili to što je gore na slikama. Nisam se nikad nešto naročito bavio tom problematikom, čisto je bilo spontano, u krvi mi je da neprekidno nešto istražujem. Uobičajen je spajk za kuplovanje, kao i terećenje odozgo, imam nekoliko pritiskivača za uređaje punjenih peskom, sve to stoji, međutim, slušno je meni ovo dopadljivije bilo i ostalo. Šiljak se kuplije na pod nekog ambijenta, podnjača može da vibrira, da kroz nju prolazi neka vibracija, naročito po armiranoj gredi i sve  to utiče u nekoj meri i na neki način. Zvučnik ima mali koeficijent iskorišćenja i svako oduzimanje energije se registruje. Ja to gledam krajnje neuko, kao akciju koja nužno ima i reakciju. Gušenjem reakcije, što suštinski jeste krućenje samog kabineta, isto se javlja reakcija koja je po mom shvatanju akcija koja se sluša. Zen je pomenuo Gorana Ivasa, jeste on zastupao tu priču o silkoniranom fiksiranju na kabinet, ja pak, sve drajvere sam čvrsto vezivao i uvek izbacivao bilo kakve podmetače između korpe i kabineta. Na tu temu, odlično rešenje je dodati kolac sa zadnje strane i upreti ga na magnet. Kabinet je nešto drugo, kolko god da se pravio nerezonantinm, krutim i teškim, uvek svira na neki svoj način i to nije moguće potpuno eliminisati. Prvo od lekcija koje sam kao klinac dobio od Bradača je upravo da betonska kutija nije uopšte dobra za audio kabinet. No, da ne tupim, probao, dopalo mi se i tu je priči kraj, a svako može da proba, ne mora da znači da je moj utisak univerzalan, "neko voli da se žulja, a neko da ljulja".

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Većina muzičkih istrumenata se nalazi u krilu izvođača,sem klavira-koji možemo posmatrati da je oslonjen na 3 šiljka. Ako zvučnu kutiju poredimo sa muzičkim istrumentom, meni je bliža logika da njeno oslanjanje treba da bude slično "krilu izvođača" ....silikonske nogice ili vazdušni jastuci ili slično,a da sama masa kabineta u tom slučaju igra ulogu kompezacije svih mehaničkih sila.

Koliko primećujem ponudu u svetu podmetača i nogica za uređaje,svi su bazirani na toj logici razmišljanja,dok se šiljci polako napuštaju.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

U nekom broju nemačkog Stereoplay-a, još početkom osamdesetih, bila je priča o elastičnom oslanjanju podno stojećih kabineta na tenis loptice, moj stariji prijatelj je postavio Revox Simbol B na njih, ja mu se smejao jer su se do tad zvučnici postavljali po uzoru na običan nameštaj, kao na postament. Danas ima raznih opcija kojima se praktično dekuplije od podloge, opruge, elestične gurtne, magneti i kuglice, da, postoje i nosači kablova koji se odižu od poda, jednako je i sa policama. Dobro je poređenje kao sa instrumentom u rukama i naručju izvođača, sve u hifiju je na neki način nekakav muzički instrument i koji istitrava. 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 1 year later...

Nakon duge pauze, nastavlja se audofilija i drugi par istih drajvera okačih juče. Pored nekih različitosti u odnosu na osnivni par, ovaj drugi se razlikuje po komplijansi centratora. Kad ih je Branko uradio u sklopu generalnog razvoja koncepta drajvera, nisu mi se učinili boljim, previše basa, nekako tutnjajućeg i "bami", a visoki pa stakleni. Od tada do danas, urađen je niz prepravki u samom sistemu, najbitnija je drugi DAC. Sprema se treći par Lowthera 6C za opsežnu reparaciju i modifikacoju i na meni je da donesem odluku o izboru centratora. Na zamerke koje sam onda imao, Branko mi je rekao da je možda  potrebna drugojačija zapremina i dužina zvukovoda, bio je siguran u izbor tog tipa centratora. Sada, kad smo se dogovarali za treći par šta i kako, ostalo je da ponovo preslušam drajvere. Juče je Gosn Maričić prvi slušao, ja kasnije i poklopili smo mišljenje, mada je moje minorno, on je to što jeste. Zvuk je sada dobio bolju holografiju, visoki su bogatiji, dok je bas kompaktan, tačan i isto sa efektom holografije, može da se doživi različit ugao gudala na kontrabasu recimo, sveukupno je akustika još vernija živoj svirci, baš prelepo. 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

1 hour ago, prophet said:

Logicno, modifikacijom drajvera dolazi do promene TSP.  Izmerite i simulirajte kabinet.

Nije bio u pitanju kabinet, već sistem, DAC, oba para se slušaju u jednim te istim kutijama.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Zbog toga i pisem,  malo je verovatno da ce i modifikovanom i nemodifikovanom drajveru odgovarati isti kabinet. Pre svega u bas segmentu a to se reflektuje i na celinu.  Ne znam na osnovu cega je kabinet projektovan. Neka polazna tacka su merenje TSP I simulacija i projektovanje kabineta.  Promenom centratora ili vesanja menjate TSP.

Izmenjeno od prophet
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Teresonic Integrum.

U istom kabinetu, modifikovani drajveri su lošije radili sa Topping DAC-om D10, a sada sa E30 II rade osetno bolje, a mislilo se da je do nekompatibilnosti sa kutijom, što je logički zbog modifikacije drajvera, ali nije, sada nemam zamerki.

Izmenjeno od Lemić
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...