Jump to content

Bin Serbona (Serbian made drivers/speakers)


krca44

Preporučeni Komentari

1 hour ago, damic said:

Idu VC temperature lako i do 400 stepeni (750 F), gde obicno rikne zvucnik.

Klasa
Class
Klasse
Max. dozvoljena temperatura pri nazivnom opterećenju
Max. allowed temperature at nominal load
Höchstzulässige Dauertemperatur bei Nennbetrieb
Max. dozvoljena prosječna nadtemperatura namota
Max. allowed average excess temperature of winding
Max. erlaubte durchschnittliche Übertemperatur der Wicklung
pri nazivnom opterećenju
at nominal load
bei Nennbelastungen
u kratkom spoju
in short circuit
bei Kurzschlüssen
E 120°C 75°C 135°C
B 130°C 80°C 145°C
F 155°C 100°C 170°C
H 180°C 135°C 200°C

 

Klasa izolacije za lak žicu, kad preteraš gotovo je. Posle toga i manje pregrevanje dovodi do raspadanja izolacije. Možda za zvučnike proizvođači imaju izolaciju u klasi iznad H, nije nemoguće. Često se sreće opis "high temperature voice coil", samo ne znam koliko je to "high". Najbitnije je rešiti odvođenje toplote sa kalema, a to je jako teško obzirom na konstrukciju zvučnika. Nosač kalema je izazov za konstrukciju, jer aluminijum koji je najbolji po tom pitanju nije idealan materijal (mali Qms se dobija) pa se traže druga rešenja, kapton, titanijum, glassfiber itd. Papir je i dalje najbolji za full range drivere, samo  je snaga tada znatno limitirana.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

1 hour ago, NIXIE said:

Izgleda da i neće biti istih primeraka, napisali su da će svaki par zvučnika biti unikat,  jedan jedini takav sa svojim serijskim brojem.

Svaki budući vlasnik je takođe unikatan primerak ljudskog roda (ako nema brata blizanca) tako da se to lepo uklapa.

U hajend zvučnike se ne stavljaju Bose visokotonci za kola i najjeftiniji Kineski kondenzatori.

Na objavljenom snimku frekventnog raspona vidi se poveća rupa u zoni 150Hz, kao da nema dovoljno dampinga u TL?

Mislim da su zvučnici previše niski, to daje neobičan osećaj prilikom slušanja. Možda se i varam, ali sa slika tako deluje.

Slažem se, ni meni se ne sviđa visokotonac i estetika je sporna, mogli su da naprave onaj vizer da bude okrugao, itd. Poenta je da je čovek napravio nešto, možda drugi, treći primerak, bude bolji, lepši... To što ima floskula HiEnd, danas se, na žalost, ta etiketa stavlja na sve i svašta i strane proizvodnje...

   

   

  

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

15 minutes ago, Fukushima said:

Slažem se, ni meni se ne sviđa visokotonac i estetika je sporna, mogli su da naprave onaj vizer da bude okrugao, itd. Poenta je da je čovek napravio nešto, možda drugi, treći primerak, bude bolji, lepši... To što ima floskula HiEnd, danas se, na žalost, ta etiketa stavlja na sve i svašta i strane proizvodnje...

U Nišu je davno čovek pravio svoje drivere, dal beše Akustika Dinić ili tako nešto ne sećam se više, a koristio je i Dynaudio i pravio kablove i svašta nešto.

A bio je u tom poslu je i jedan moj komšija, davno je pravio bas jedinice (90 tih još), radio je i sa Acom ribonom i drugima, zaboravio sam mu ime.

Ko zna treba da pokuša da napravi, slažem se, i da postupno doteruje sve to da izgleda svetski. Mada u poplavi ovih novih Kineskih FR drivera, možda je lakše doći do izvrsnog rezultata i baciti naglasak na skretnice i estetiku, jer ipak estetika prodaje proizvod pre nego kvalitet zvuka.

PS 

Branimir Hodalić, sad sam se setio.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Mene interesuje kako su to ljudi,velika i priznata imena akustike,pravili zvučnike pre pojave TS parametara?

A pročitao sam na blogu J.Rasmusena,da su se on i A.Rajt grohotom smejali kada su Tiel i Smol objavili dokumenat.

Možda su bili ljubomorni,ko zna!

Ekipi ljudi koji su pravili Serbonu kapa dole,što se mene tiče.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Mislim da su itekako merili 50ih . Moraš da meriš magnetni fluks magneta za početak. Svi magneti moraju da ibudu isto namagnetisani.

Inače đaba ako su svi ostali delovi isti. A kako ćeš isto da ih namagnetišeš ako u Srbiji niko nema mašinu za to. :sarcastic:

 

Jbt u Indiji na pijaci mere magnetni fluks drajvera na tri decimale.:smesna:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Posle konacnog prototipa uradili su cetiri drajvera i cetiri kutije.

Hodalic je na neki nacin bio ukljucen, bar u diskusiju, od pocetka do kraja a radio je i neka merenja, koliko znam.

Meni papirni i tresnjev wheezer deluju veoma lepo, kao nekakav japanski rucni rad a oblik predstavlja lotosov cvet. Noz za obradu drvenog dela je pazljivo proracunatih dimenzija i oblika i po narudzbini izradjen od posebnog alatnog materijala.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

1 hour ago, Mikorist said:

Znaš kad će neko da napravi van fabrike seriju FR drajvera da svi imaju identičan TS. Možda Sonido iz Mađarske. I još neke egzotične firme. Aca Ribon ovde.

 

Kako su pre 100 i više godina pravili mehanizme za ručne i džepne satove? Bitna je Veština, potreban alat, materijal, volja za eksperimentisanjem i više ništa. Ljudi se utupljuju ovom preplavom proizvodima, da ne mora ništa da znaju, jer uvek ima negde jeftino da se kupi sve šta zamisliš. Ako se ovako nastavi onaj američki film o budućnosti idiota ima da se ostvari jedan kroz jedan ?

  Oće neko nešto da zamezi, naručujem sad sa AliFoodExpress-a? ?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Voigt je eksperimentisao jos pre II svetskog rata pa i James B Lansing i Klipsh, Rice i Kellog...

Bose je dugo u poslu, ne mora da znaci da je njihov drajver los...

Sem lifestyle sistema pravili su ranije i klasicne zvucnike, moja tetka ima njihov dvosistemac kupljen u USA pre 30 godina i to je tad a i sad sviralo odlicno, klasicnu muziku npr., upste nije tra-la-la.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Verujem da je ocigledno da ljudi pre pojave T/S modela nisu gledali u bob kada su pravili zvucne jedinice. Moja zelja da vidim T/S ni na koji nacin ne predstavlja zamerku konstruktorima. Ne postoje dobri ili losi T/S parametri. U svakom slucaju evo jednog dokumenta iz 1932. godine iz Bell labaratorija gde se lepo vide razmisljanja ljudi iz te ere. Reklo bi se da su i onu umeli da koriste matematiku i matematicke modele, zar ne? Verujem da su imali i poneki instrument, doduse ne iz Kine.

Bell_US1869178.pdf

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

cpoy / paste

 

Mislim da zvucnici rade lepo ali rado bih da ih cujem u malom prostoru.

Cini mi se muziika direktnija od klasicnih kutija.

Klub je zaista veliki, mnogo veci od velikih hotelskih soba, pa je muzika svirala jako glasno.

Usled toga na blizini od 3-3,5m visokotonac je malo jace radio a dalje na 6-7,m bas se rasipao usled velicine prostora, naime ima ga ali nije dum-dum tipa.  Uslovi su bili takvi, muzika glasna za 30-40 ljudi.   Kasnije je imam utisak to bilo korigovano, malo nizi nivo i moglo je da se slusa sa manje razdaljine.  Basa ima ali ne kao iz bas reflex kutije.

Dovoljno transparentni da se cuje produkcija, pa zavisno od nje se moze pomisliti da mozda malo fali basa ali nije tako.

Gramofon uglavnom nije radio iz nekih razloga, kad je proradio , pusten Dave Brubeck Take Five, odlicna reprodukcija.

Lep dan, sve u svemu.

 

Pola vremena sam proveo u razgovoru sa nekim a pola slusajuci muziku, pa ne mogu da iznesem analizu ali utisak je pozitivan.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

I ja sam bio, nešto duže od sat vremena. Utsci?

Glavni utisak je izuzeto loša organizacija prezentacije koje prikazani uređaji svakako ne zasužuju. Predstavljanje fono sekcije je potpuno diskreditovano nepripremljnim uređajem, inače odličnog Kuzminog gramofona. Pre početka uopšte nije podešena ručica gramofona, tako da je na samom startu prezentacije reprodukcija bila sramno loša za predstavljanje uređaja. Zatim je prekinuta reprodukcija sa gramofona i pušten CD, dok se onako na brzaka otprilike podešavala VTA i VTF!

Sa digitalnim izvorom zvuk se znatno promenio. Zvučna slika je prostrana i izvođači su jasno pozicionirani. Bas je dobro definisan  i sredina detaljno prezentovana. Malo mi je povremeno prštao visokotonac, ali ništa preterano. Možda bi eksperimentisanje sa drugim drajverom dalo poboljšanje?  Možda je i posledica reprodukcije nepodešene rućice, a fono reprodukcija je bila glavni predmet moje pažnje.

Utisak o zvučniku je veoma povoljan, uložen drud je vredan poštovanja. Uveren sam da će neka nova iteracija biti još bolja pošto su tvorci prikazanih zvučnika pokazali da su to u stanju, a za dosad uložen trud sve čestitke.

O fono sekciji nisam bio u prilici da steknem bilo kakav utisak zbog za mene nepojmljivog propusta organizatora vezanog za gramofon. Moguće da se situacija gramofonom kasnije poboljšala, ali morao sam da odem.

I na kraju, prostor u kome se dešavala prezentacija nije nažalost pogodan za tu svrhu, primarno zbog veličine i geometrije,  akustički netretiranoih zidova od betona i limenog lamelnog spuštenog plafona. Tamo mogu da rokaju lampaška gitarska pojačala sa PA kutijama, ali ne i HIFI lampaši sa 21 cm drajverima. Takvi uređaji svakako u nekom drugom prostoru, bar po gabaritu.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...