Jump to content

Kablovi, filteri, utikači , ispravljači, osigurači , LETVE, napajanja, trafoi , namotaji oko kondenzatora


NIXIE

Preporučeni Komentari

1 hour ago, NIXIE said:

Puno ljudi je eksperimentisalo sa puno stvari, samo treba probrati od toga šta valja, čitati komentare, ako postoji opcija pozajmiti pa probati kako se to manifestuje u sopstvenom sistemu, ili napraviti ako nije skupo. 

Haha, ovo me podseti na anegdotu iz života kompozitora i vrsnog pijaniste Johanesa Bramsa ... parafraziraću po sećanju

Jednog ga, nakon koncerta, oduševljeni obožavalc ga upita :

- Maestro Brams, u čemu je tajna vašeg veličanstvenog muziciranja na klaviru?

- Ah, dragi gospodine, nije to ništa komplikovano. Treba samo pravu dirku, u pravom trenutku, pogoditi pravim intenzitetom. :Viannen_loungelizard:

 

 

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

1 hour ago, Mikorist said:

Evo ja sam eksperimentisao sa veličinama špulne.  

Recimo Špulna za Bass sa žicom od 2.0mmm ima 0.18  Rdc na 1.27 mH
Originalna ima 0.51 Rdc

Špulna za visoki sa žicom 1.0mm 0.19 Rdc  0.2mH 
i  0.20 Rdc za 0.8 mH  1.6mm

Originalne imaju 0.43 i 0.57 Rdc

Zbirno 1 OM manje u strujnom kolu

 

Kao da sam skinuo 100 metara kabla sa zvučnika. Toliko se bolje čuje.....A jeste preglomazno :smesna:

Vidi, spulna je..kalem, komponenta sa najdominantnijom samoinduktivnosti, i marginalnim parametrima otpornosti .

Ako krenemo od Faradeja, i definicije samoinduktivnosti, da je to osobina protivljenja promeni struje, i velicina samoinduktivnosti je mera velicini tog protilvjenja, onda lagano krecu da postaju neke pojave tehnicki logicnije, iako sama elektromagnetika ima neke slabointuitivne oblasti. 

Samoinduktivnost tu svoju otpornost manifestuje proizvodnjom magnetnog polja, srazmerng velicini osobine i karakteristici promene struje, raspon, brzina...

Sam uticaj na to magnetno polje, sve sto utice na njegovu idealnost, bilo da ga sputava, deformise ili apsorbuje, odrazava se na velicinu samoinduktivnosti, koja u nekim slucajevima treba da bude bas u odredjenom opsegu.

Pa u tom domenu su jezgra kalema, ispune, prepreke, druga polja...sve to ima uticaj

Veca otpornost, osim prostog otpornog dela impedanse, utice i na amplitudu i na nagib struja, i svaka promena u tom delu se odrazava na ponasanje samoinduktivnosti u toj situaciji...

Sa ovih polazista se moze otici gde se zeli...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

46 minutes ago, vladd said:

Sa ovih polazista se moze otici gde se zeli...

Do Fletcher–Munson kriva

https://en.wikipedia.org/wiki/Fletcher–Munson_curves

 

Ove krive pokazuju da je frekventni odziv naših ušiju nelinearan i varira sa nivoom zvučnog pritiska.

Prema tome, kod različitih podešavanja jačine zvuka uočićemo različit balans frekvencije reprodukovanog zvuka.:rofl:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

9 minutes ago, Mikorist said:

Do Fletcher–Munson kriva

https://en.wikipedia.org/wiki/Fletcher–Munson_curves

 

Ove krive pokazuju da je frekventni odziv naših ušiju nelinearan i varira sa nivoom zvučnog pritiska.

Prema tome, kod različitih podešavanja jačine zvuka uočićemo različit balans frekvencije reprodukovanog zvuka.:rofl:

Jeste, kako pojačavaš zvuči sve bolje i bolje dok se u nekom trenutku ne pojave izobličenja, ili gospođa, ili komšija sa profesionalnim upravnikom.:D

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

26 minutes ago, Mikorist said:

Do Fletcher–Munson kriva

https://en.wikipedia.org/wiki/Fletcher–Munson_curves

 

Ove krive pokazuju da je frekventni odziv naših ušiju nelinearan i varira sa nivoom zvučnog pritiska.

Prema tome, kod različitih podešavanja jačine zvuka uočićemo različit balans frekvencije reprodukovanog zvuka.:rofl:

Ne, to je drugi deo modelovanja. :)  Prvo moramo da napravimo glinu, a onda pravimo figuru po zelji.

Vise sam mislio na modelovanje samih komponenti, lejauta, minimiziranja medjuuticaja, jedan korektan, svajserki rad.

 

Da li cemo da podilazimo Flecer Munsonu, kao statistickoj krivoj vrlo vrludavih nizova tacaka, posto je to ipak deo licnog miljea, a krive su samo pokazni oblik, svako nosi svoju krstacu i razlicitost krive, ili cemo da modelujeno linearan sistem umesto laudnes krive.

Po meni je linearan sistem tehnicki korektnija prica, bar u domenu mogucih linearnosti.

Ne mozemo da imamo linearan odziv prostora, ne mozemo da imamo linearnu efikasnost zvucnika, ali mozemo da linearno pojacamo signal sa snimljenog materijala.

Ne postoji Flecer Munson u biasu na koncertu, postoji izvor akusticne energije, velike snage, velikog broja instrumenata u velikoj zapremini vazduha. Mi samo mozemo da prenesemo blagu kopiju, modelovanu i zapamcenu na nekom mediju, i da pokusamo da ukrademo delic utiska, uz pomoc naravno zapamcenih elemenata utiska. Sa koncerta, naravno..

Ili da sa nekim zapisom zamislimo ambijent, takodje koristeci iskustvene korektive modelovanja utiska.

Zato sam za tehnicki korektan svajseraj, tamo dokle svajseraj  moze da dobaci, a modelovanje utiska je licna stvar svakog pojedinca. Vise vredi jedna poseta koncertu, nego svi probani kablovi...drugacije sklepanog zakljucka.

Ukratko, uzivati u muzici, a svajseraj odraditi po svajserskim "zakonima". Nema magicnog praha, ima magicnih iskustava.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

2 hours ago, Mikorist said:

Do Fletcher–Munson kriva

https://en.wikipedia.org/wiki/Fletcher–Munson_curves

 

Ove krive pokazuju da je frekventni odziv naših ušiju nelinearan i varira sa nivoom zvučnog pritiska.

Prema tome, kod različitih podešavanja jačine zvuka uočićemo različit balans frekvencije reprodukovanog zvuka.:rofl:

Odlično! Eto dokaza da IPAK čujemo razlike u zvuku! Oni koji ne čuju su gluvi ko topovi i samo melju pa melju... To je sve, pored "teoretskog znanja" kojim su nabijeni , SVE što im je preostalo!:buehehe:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Taman počnem da verujem "teroretičarima" da ne postoje razlike u zvuku i da se ne mogu čuti kad ono eto novih "kriva"i koje dokazuju da ipak čujemo! Tačno mi ove Flečer-Munson krive pročistile sluh! :buehehe:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 2 nedelje kasnije...

Jel probao ko ove konektore? Prilično su povoljni, ima ih na KP (prodaje ih Majstor Toma iz Kruševca)

Yarbo GY-10A250V-G IEC ugradni konektor

Yarbo GY-PS202 IEC strujni konektor

Yarbo GY-901FP-G strujni konektor

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 3 nedelje kasnije...

da li je normalno i koje je objašnjenje da naim za svoja pojačala preporučuje zvučničke kablove od 3,5m?

na njihovim starijim pojačalima čak je bilo upozorenje o mogućnosti spaljivanja pojačala ako se stave drugi kablovi :huh:

sada se kao ampovi ne spaljuju ali se bitno degradira zvuk?

trač ili istina? da li je neko slušao sa normalnim kablovima?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

1 hour ago, crni. said:

da li je neko slušao sa normalnim kablovima

Mozda u nekom paralelnom svemiru, u ovom ne...svi su bar malo "nenormalni" :) 

 

P.S

Mislim da bi razlika mozda bila cujna negde oko 80-og metra kabla...i to u intenzitetu...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

ne znam, tamo na fifi forumu svršavaju na sam pomen naima pa im tih 3,5 m nije uopšte upitno, stavili bi oni i 100m ako naim kaže

a meni, opet, nije normalno da postoji takva razlika između 2 i 3,5m da baš toliko može da degradira zvuk...msm, šta se događa sa signalom u tih 1,5m?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

mogu samo da nagadjam da kabel svojom induktivnoscu treba da predupredi ludiranje ampa ako zvucnjak ima iole kapacitivni karakter kao opterecenje

to bi bilo otprilike objasnjenje (bajkovitog?) fenomena

msm , nisam preterano upucen da li je tacno da crkavaju bez 3.5m kabela ili nije ... niti me briga .....

davno sam prosao fetish fazu , ako se ne racuna da zabalavim svaki put kad vidim zvucnik ..... i lampu ........ i masan hladnjak .......

:dance4:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

https://en.wikipedia.org/wiki/Naim_Audio_amplification#Design_principles

Output protection[edit]

Vereker also believed that a well-designed amplifier must be stable at all times when driving real-life loads, which are different from those achieved in lab conditions because loudspeakers' impedances vary with frequency.[9] The inherent compromise between the pursuits for stability and sound quality means that Naim's power amplifiers are designed to work optimally with its own moderately priced NAC A5 speaker cable, and its predecessor NAC A4.[19] Product manuals warn users against using "high-definition wire or any other special cable between amplifier and loudspeaker".[18][21] Whilst other manufacturers habitually employ Zobel networks[1] (or an output filter which enhances amplifiers' stability) to protect against use with speakers and or cables with very high-capacitance, Naim amplifiers routinely omit these filters because of their adverse effect on sound quality. The design decision was made to use a suitable length of speaker cable (a minimum of 3.5m, with 5m being optimal) to provide the effective inductance.[1][19]

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

http://www.tnt-audio.com/ampli/nait_e.html

" Use Naim cables whenever possible. NAC A5 cables are the best choice (minimum lenght 3.5 meters per channel) but even older NAC A4's could work fine. Both can be found cheap second-hand.
DO NOT USE high capacitance cables like our DIY speaker wires."

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

https://www.webcitation.org/6LADjpt0v

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Zaključak

@crni. - znači 3,5 m je minimum. Optimalno bi bilo 5 m po strani. 

Jedan je bio Vereker, kao što je jedan i Ken Kessler. :clapping: 

https://www.kenkessler.com/hi-fi/interviews/an-interview-with-julian-vereker/

naim-heritage_0.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...