Jump to content

Kablovi, filteri, utikači , ispravljači, osigurači , LETVE, napajanja, trafoi , namotaji oko kondenzatora


NIXIE

Preporučeni Komentari

34 minutes ago, aaa zmaju! said:

20190119_141215.thumb.jpg.1f6ad58865c4af175d1d4cb04fd3b633.jpg20190119_141225.thumb.jpg.016bea94c239fa972172ae9e39d4b6b7.jpg2104258328_2019-01-1914_25_06.png.752276289193e01d5863979ab0691f93.png892943446_2019-01-1914_26_51.png.901ee046d2c0fb6d0e028fb096a860f2.png20190119_141254.thumb.jpg.fea9616e316b88b774a4468029db3cc4.jpg

 

Oli ko filtar da se sigra?

Iskričav, vojani, za mirnodopske svrhe, dva potrošača--- poklanjam--- ak ima zaineresovan ko nek pošlje sve u PM:buehehe:

Stigao sa odsečenim strujnim kabelom - da se tako stručno izrazim:buehehe:

Zadnji put korišćeno pri potpisivanju rezolucije 1244, od tada se odustalo od ovakvog vida odbrane :D

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 1 month later...
On 1/12/2019 at 5:47 PM, DuleJ said:

Poštovanje svim članovima foruma!

Zainteresovali ste me za ove turske narandžaste kablove. Voleo bi da ih isprobam. Upravo ovih dana švasujem neke kablove za zvučnike i inteRkonekte. Na netu nisam našao onlajn prodaju ovih narandžastih kablova, osim na jednom mestu gde ih prodaju za preko 600 din metar, što je bezobrazluk. Da li bi neko bio ljubazan da kaže, ako zna, gde bi ovi narandžasti kablovi mogli da se naruče preko neta (onlajn ili preko telefona), odnosno pouzećem. Do pre nekih mesec dana nisam uspeo nigde da ih nađem. Tada je bila informacija da u Blulajnu ne šalju po porudžnini u unutrašnjost. Po ovom vremenu je malo nezgodno doći do Beograda za par metara žice.
Uporedio bih ove narandžaste sa kablovima koje sam predhodno napravio po recepturi Chris VenHaus-a od Cat5 kablova i kopiju Pulse-XminiS.

Uklučio bih se u pređašnju diskusiju opaskom da pre slušanja kablova treba prvo baždariti uši, odnosno slušni aparat. Po mogućstvu treba što češće ići na koncerte akustične muzike i to ako je moguće neamplificirane, pamtiti osećaj pa porediti sa zvukom kod kuće. Ne moraju biti iste muzičke numere, ali je bitan zvuk instrumenata pojedinčno. Onda digitron u ruku, šeme, lemilicu, kablove, otpornike, kondove i testeru pa udri. Uvrći, zavrći, pleti, vadi, stavljaj, švajsuj, lepi  i čulji uši. E, onda sledi umetnički dojam, furnir, lak itd… Ili spremiti novčanik pa u radnju po sistemu ima se može se…. (I tata bi sine :))

Što se tiče razlike zvuka u kablovima i svega ostalog čuju se. Ne ulazim u to da li je nešto bolje ili gore ali evidentno se čuje. Naravno treba uzeti u obzir psihologiju i medicinu, kao i to da svi ne čuju isto kao što svi ne vide boje sasvim isto (naravno razlike su male ako se izuzmu daltonisti i slabovidi). 
    Osvrnuo bih se na pomen jednog diplomskog rada sa ETF-a iz 1986.g. o uticaju kablova na kvalitet zvuka. U stručnost autora u domenu elektrotehnike ne sumnjam. Međutim auror je u svom radu ušao u oblast psiholoških testova. Upitno je koliko su ti testovi bili merodavni što se tiče domena nauke koja se zove Psihologija. Postavlja se pitanje da li su svi ti testovi pomenuti u radu izvršeni tako da su se ispoštovali svi principi naučnog eksperimenta, odnosno metodologije (sa kontrolnom grupom).

Bitna je stvar i soba za slušanje. To je možda i najveći problem zbog raznih ograničenja koje svi mi imamo. Retki su primeri da neko kada pravi kuću pravi posebnu sobu za slušanje muzike ili kupuje stan koji u projektu ima sobu za tu namenu. Moj prvi gramofon Hitači ht324mk2 sam kupio davnih 80-tih (zarađen istovarom džakova cementa na stovarištu preko omladinske z.) od poznanika audofila (Koleta Kilibarde iz KV) koji je praveći kuću još u to vreme (kraj 70tih početak 80tih) napravio specijalnu oveću odgovarajuču pravougaonu sobu za slušanje muzike. Samo uređaji, ploče i fotelja.
:) Pa majku mu .….. i pravljenje sobe za slušanje muzike prilikom zidanja kuće je neki diy.

Ovo je moj prvi post na forumu. Nisam baš vešt u ovoj vrsti komuniciranja iako sam kompijutersiki dinosaurus (još od Spektruma, Atarija itd..). Švasujem lemilicom i režem testerom jako dugo iako nemam veze sa elektrotehnikom i stolarijom donekle.
Pozz!

Voleo bih da pročitam taj diplomski sa ETF iz 1986. Više puta sam čuo tu priču a nikad video štivo.

Ne može se početi objektivno procenjivati  istina o razlici u kablovima (isto važi i za pojačala i zvučnike) dok se ne preduzmu sledeći koraci  za testove:

 

1.) Izmerimo koliko su glasni izvori zvuka (CD plejeri, DAC uređaji) za dati / uvek isti testni signal  (zahteva mernu opremu)

 

2.) Normalizovali nivoe tako da izvori zvuka uvek rade na istoj glasnoći (zahteva mernu opremu)

 

3.)  Normalizovati nivoe glasnoće kroz predpojačalo - pojačalo - mora biti isti gain. Ovo takođe zahteva mernu opremu.

 

4.) Normalizovati nivoe glasnoće kroz zvučnićke skretnice.(zahteva mernu opremu)

 

 

 Ako samo jedan aspekt ljudske audiologije utiče na nas, neka to bude ovo: Ako postoji razlika u nivou zvuka između (bilo koja) dva dela audio opreme (akustičko-električno-akustičkih pretvarača) , sama razlika glasnoće će dovesti do različitih subjektivnih procena u našem mozgu. Ako uklonimo razlike u nivou tako što ćemo učiniti tišu glasnijom od druge i te subjektivne razlike će se u velikoj meri smanjiti ili potpuno nestati.

 

Želimo da pretpostavimo da su audio pojačala dobro dizajnirana i stabilna u onom tipu opterećenja za koje postoje tipični kablovi + zvučnici. Ali to može biti previše optimistično sa naše strane. Ukoliko nemamo mernu opremu za testiranje, ne možemo tražiti nestabilnost i ako  identifikujemo  te razlike "na uvo", šteta je možda već učinjena. Može se desiti da postoji latentna nestabilnost koja se aktivira samo na signalnim ili prelaznim pikovima, u zavisnosti od nivoa glasnoće. Što je kabl zvučnika egzotičniji i / ili opterećenje zvučnika to više iskušavamo nestabilnost. 

 

Može se zamisliti da delovi na skretnici zvučnika (Vibracije namotaja prigušnica i jezgra budu u rezonansi sa radnim frekvencijama) i / ili pogonske jedinice zvučnika (drajveri) imaju čudne električne karakteristike (ako drajveri imaju različite osetljivosti, mora se uraditi ujednačavanje osetljivosti drajvera) koje  se možda graniče sa električnom nestabilnošću i ti zvučnici će biti mnogo osetljiviji na tip kablova koji se koriste.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ujbote napravi ti recenziju diplomskog iz 86-e :D 

Uvek nekako zaboravimo koliko mozak radi envelopu dogadjaja prema prethodno naucenom. Valjda smeta diskusiji tolika greska ocenjivanja dogadjaja :) 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

1 hour ago, Mikorist said:

Voleo bih da pročitam taj diplomski sa ETF iz 1986. Više puta sam čuo tu priču a nikad video štivo.

 Verovatno ga nisu pročitali ni oni koji se pozivaju na njega, a ako i jesu sigurno nisu ništa razumeli, s obzirom kako ga interpretiraju :D

Inače, što se kablova tiče priča je daleko kompleksnija, tako da  čak ni one radnje koje si naveo da treba preduzeti pre testiranja nisu dovoljne za bilo kakve objektivnije zaključke o njima.

Prilikom slušnih testova ne slušamo pojedine komponente,  već u stvari čujemo ono što je krajnji produkt celokupnog sistema. To što smo zamenili samo jednu komponentu u sistemu, pogrešno se tumači od strane nestručnih osoba, da je promenjen samo jedan parametar u datom kolu i to onda dovodi do pogrešnih tumačenja tih testova i donošenje zaključaka koji nemaju nikakvu objektivnu vrednost za širu zajednicu. Stoga su takvi zaključci neupotrebljivi u bilo kakvoj ozbiljnoj, tj argumentovanoj raspravi na tu temu. Na stranu razlike u subjektivnom shvatanju/doživljaju onoga šta je to verna reprodukcija, odnosno dobar zvuk sistema, ovde govorim o čisto tehničkim stvarima, o parametrima koji su merljivi i koji predmet izučavanja više naučnih oblasti.

Nažalost, svedoci smo da smo zatrpani (zahvaljujući, pre svega, Internetu) mnoštvom tzv. ''objektivniih testova'' koje su sproveli lica o kojima ne znamo ništa, a čije znanje je veoma često više nego diskutabilno. Ono najgore od svega je to što se takvi zaključci nekritički i bez bilo kakvog razumevanja prenose i postaju ''objektivni i provereni'' argumenti u ''stručnim'' raspravama na (za)date teme.

Ne bih da zamaram sa detaljima(koga zanima naći će načina da se informiše osvemu ovome), samo ću podsetiti koliko nedoumica/problema nastaje čak i prilikom takvih trivijalnih stvari, kao što je npr. izbor/zamena potenciometra.

 

P.S. A novoprispelom forumskom kolegi @DuleJ-u bih poručio : Lemilicom se lemi, a ''švajsuje'' se aparatima za varenje (ili zavarivanje, kako je ko navikao). Termin ''švajsovanje'' je pežorativan izraz za diy-ere(tj samograditelje), kako su iz malicioznih pobuda nazvale raznorazne spodobe iz samo sebi znanih(svakako, nedobronamernih) razloga.

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

36 minutes ago, Beli said:

.......

P.S. A novoprispelom forumskom kolegi @DuleJ-u bih poručio : Lemilicom se lemi, a ''švajsuje'' se aparatima za varenje (ili zavarivanje, kako je ko navikao). Termin ''švajsovanje'' je pežorativan izraz za diy-ere(tj samograditelje), kako su iz malicioznih pobuda nazvale raznorazne spodobe iz samo sebi znanih(svakako, nedobronamernih) razloga.

 

DIYeru treba da puca dugme za ote pomenute

dakle , i letujem i svajsujem i lemim i zalemljujem

a bogami i odlemljujem

a da li sam DIYer ili nisam , i to me nije briga sta drugi misle

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

To "svajser" smo ustanovili kao vrhunski brend, mora da se zasluzi, nije vise pezorativno, daleko od toga.... :D 

Taj diplomski se spominje decenijama, ja se nesto ne secam da je bilo prica o tome, dve godine sam bio u IF-u, hifom se bavilo iz hobija i zabave, ali ostalim, malo ozbiljnijim stvarima, vrlo interaktivno i sa univerzitetima i sa industrijom. Mislim, sumnjam da bi nas 20-ak propustilo takav detalj pred nosom...

Sto se samog prepricavanja i navodne "kritike" psihosomatike, mislim da kriticari nisu svesni , odnosno blago nemaju pojma o sustini diskusije i pokusaj da tu umanje nivo strucnosti je ocito nepoznavanje metodologije problematike, i izrade diplomskog i tematike, gde se autor moze pozivati na akruelne radove iz druge oblasti, uz mentorovu aklamaciju i proveru, pride uz mogucu konsultaciju kandidata ili mentora sa ekspertima aktuelnih dostignuca oblasti koja bi se spominjala u diplomskom...mada diplomski nije doktorat, nego prezentacija operativnog stecenog znanja, bez obaveze da se napravi doprinos naucnim temama.

 

Nego se navlace kapi na vodenice pomodarstva i fenseraja sa neuvezanim i rasprsenim cinjenicama koje jesu bitne ali ne i u svim okolnostima i kombinacijama, pride pomocu floskula, magije i kojekakvih marketinskih izmisljotina. Vrlo velika i neobavezna sloboda do nivoa demokratskog izglasavanja subjektivnih opazanja

 

BTW, mogu se komotno pustiti zaboravu sva pisanija pre 2004-e, a osmatrati novi pristupi nakon 2012-e...jednostavno je tehnologija otisla dalje, previse, da bi neki eksperimenti imali konzistentnu validnost sa novim mogucnostima i okolnostima...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ovo jeste kompleksnija TEMA .... jer kablomanijom stižemo od Kablova do Atoma.:sarcastic_hand:

Treba videti  standardni kabl koji se koristi za povezivanje ploče sa izlaznim terminalima pojačala. Recimo:

14859218854_310b56c766_b.jpg

Ali možemo napraviti nekoliko koraka unazad od tih kablova. Pogledajmo trake bakrene folije na PCB-u bilo kog pojačavača, jedva mm ili dva široka i par mikrona debeo bakar na pločici. Šta o njima?

F6PCB.jpg

Zar ne bi trebalo da sve njih zamenimo fensi ili bar debelim kablom - da sve bude vezano point to point ? 

ILI još jedan korak unazad ... do poluprovodničkih spojeva unutar uređaja... morate ih videti pod mikroskopom. Zar ne bi trebalo nekako da se predimenzioniraju?

Evo PDF i fotografije poluvodičke izlazne žice pod elektronskim mikroskopom . Slika nije umanjena, ali gledamo spoj koji je možda hiljaditi deo mm. 

Screen Shot 2019-03-04 at 1.13.26 PM.png

http://www.cs.ucr.edu/~ehwang/courses/cs120a/transistor.pdf

Taj spoj prenosi struju iz radnog dela tranzistora - pn spoj - na metalne igle tranzistora koje možemo videti van, tako da je to daleko najslabija karika u strujnom lancu do zvučnika. Radni spoj i njegove sićušne žice zakopani su unutar kućišta.

Screen Shot 2019-03-04 at 1.19.28 PM.png

Iako su ti vidljivi spoljni priključci tranzistora debeli, stvarni radni deo uređaja je samo debljina atoma .... svakako treba imati to na umu kada postanemo  zabrinuti zbog kabla? Nije li to najslabiji deo lanca koji definiše performanse celog lanca signala?:smesna:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

7 minutes ago, Zen Mod said:

DIYeru treba da puca dugme za ote pomenute

dakle , i letujem i svajsujem i lemim i zalemljujem

a bogami i odlemljujem

a da li sam DIYer ili nisam , i to me nije briga sta drugi misle

 

Ma boli i mene briga za to šta drugi misle o meni/nama(DIY-erima) , al' isto tako ne vidim ni razloge zašto bi mi koristlii taj izraz koji je nastao iz malicioznih pobuda. Ja ga svakako neću koristiti, a ostali kako im drago ... nit' hoću, a nit' mogu, bilo koga da prisiljavam na bilo šta.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

16 minutes ago, Mikorist said:

Ovo jeste kompleksnija TEMA .... jer kablomanijom stižemo do Kablova i Atoma.

E, a koliko li je tek Atoma pre i posle Kablova ... i svi bi oni da utiču, neće ni jedan, ko kakvo siroče, da ostane po strani :lol:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

25 minutes ago, Mikorist said:

Ali možemo napraviti nekoliko koraka unazad od tih kablova.

Aaa ne, uvek je poslednji inch najbitniji.. :D pre toga su druge recepture unapredjenja...

Svi lepetroni dodju do njuma i krenu da brljaju zvuk...

Za zvucnicki kabal su najbitnije tacke izlazni prikljucak pojacala i ulazni prikljucci u zvucnik, ako je  biamping, dramaticno je bitan i kratkospojnik na kutiji, utice strahovito..., na pre i posle se zmuri, to je nevezano za pricu o zvucnickim kablovima i to je druga tematika, tu se prave druge price ozicenja.

 

Kako nisi naucio, svaki deo se parcijalno gleda, a onda sve kockice po sluhu uklapaju pa dokle se uspe(jerbo nema kraja kombinacijama), posto je previse kockica za slaganje, milina za razvoj bizuterije i divnih prica..

Pride se ceo zivot provede u probavaju i osluskivanju, taman stasaju novi pilici edukovani po casopisima i kritikama(ne moz se probati svaka svecka komponenta, samo one spomenute ili koje su platile oglas), i sa provedenim vremenom u osluskivanju za njih se prave novi bolji napredniji delici i gadgeti, da se ima za buduce probe i promene...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

12 minutes ago, vladd said:

Aaa ne, uvek je poslednji inch najbitniji.. :D pre toga su druge recepture unapredjenja...

Svi lepetroni dodju do njuma i krenu da brljaju zvuk...

Za zvucnicki kabal su najbitnije tacke izlazni prikljucak pojacala i ulazni prikljucci u zvucnik, ako je  biamping, dramaticno je bitan i kratkospojnik na kutiji, utice strahovito..., na pre i posle se zmuri, to je nevezano za pricu o zvucnickim kablovima i to je druga tematika, tu se prave druge price ozicenja.

 

Kako nisi naucio, svaki deo se parcijalno gleda, a onda sve kockice po sluhu uklapaju pa dokle se uspe(jerbo nema kraja kombinacijama), posto je previse kockica za slaganje, milina za razvoj bizuterije i divnih prica..

Pride se ceo zivot provede u probavaju i osluskivanju, taman stasaju novi pilici edukovani po casopisima i kritikama(ne moz se probati svaka svecka komponenta, samo one spomenute ili koje su platile oglas), i sa provedenim vremenom u osluskivanju za njih se prave novi bolji napredniji delici i gadgeti, da se ima za buduce probe i promene...

Premnogo faktora....Budimo realni i u pogledu otpora kablova. Električna struja struji u krugu (strujnom kolu) , zato pojačala (i zvučnici) imaju dva vezna terminala po kanalu, a ne jedan po kanalu, a utičnice za električnu mrežu imaju najmanje dva kontakta (trofazna tri) . Struja koja teče u crveni terminal zvučnika probija se kroz kolo unutar kućišta zvučnika kroz skretnicu (špulne, otpornike, kondezatore)  a zatim napušta zvučnik preko crnog terminala i vraća se nazad do pojačala. Nema strujne petlje, nema zvuka.

Što je veći otpor, to je više "zadavljen" strujni krug",  koji definiše trenutni tok u bilo kojoj tački u petlji. Nije bitno kada se pojavljuje davljenje u petlji. Moglo bi biti 100cm od crvenog izlaznog terminala ili 4m udaljeno ili 1mm od crnog terminala iznutra: u Špulni udavljen otporom... može biti  zadavljen negde duž cele žičane petlje zbog visokog otpora u bilo kojoj tački.

Kada razmišljamo o tome šta pojačalo vidi kao svoje opterećenje, moramo ispitati svaki mm  unutar zvučnika u strujnoj petlji, a ne samo razmišljati o tome šta se događa van kutija zvučnika. 

Isto je i sa baštenskim crevom: može biti debelo kao  ruka, ali ako ima ČEP u njemu, bez obzira na to koliko je vodene struje na raspolaganju, samo onoliko vode će teći koliko će ČEP dozvoliti da prođe.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

12 minutes ago, Mikorist said:

Premnogo faktora....Budimo realni i u pogledu otpora kablova. Električna struja struji u krugu (strujnom kolu) , zato pojačala (i zvučnici) imaju dva vezna terminala po kanalu, a ne jedan po kanalu, a utičnice za električnu mrežu imaju najmanje dva kontakta (trofazna tri) . Struja koja teče u crveni terminal zvučnika probija se kroz kolo unutar kućišta zvučnika kroz skretnicu (špulne, otpornike, kondezatore)  a zatim napušta zvučnik preko crnog terminala i vraća se nazad do pojačala. Nema strujne petlje, nema zvuka.

Što je veći otpor, to je više "zadavljen" strujni krug",  koji definiše trenutni tok u bilo kojoj tački u petlji. Nije bitno kada se pojavljuje davljenje u petlji. Moglo bi biti 100cm od crvenog izlaznog terminala ili 4m udaljeno ili 1mm od crnog terminala iznutra: u Špulni udavljen otporom... može biti  zadavljen negde duž cele žičane petlje zbog visokog otpora u bilo kojoj tački.

Kada razmišljamo o tome šta pojačalo vidi kao svoje opterećenje, moramo ispitati svaki mm  unutar zvučnika u strujnoj petlji, a ne samo razmišljati o tome šta se događa van kutija zvučnika. 

Isto je i sa baštenskim crevom: može biti debelo kao  ruka, ali ako ima ČEP u njemu, bez obzira na to koliko je vodene struje na raspolaganju, samo onoliko vode će teći koliko će ČEP dozvoliti da prođe.

O ovome što pričaš, bavi se jedna od mnogobrojnih oblasti elektrotehnike koja se zove ''Teorija električnih kola'' ...  a i ona pokriva samo delić problematike, koja se međ' ''auidiofilskim pučanstvom'' popularno naziva ''sinergija''. :)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

21 minutes ago, Mikorist said:

Budimo realni

Puno ljudi je eksperimentisalo sa puno stvari, samo treba probrati od toga šta valja, čitati komentare, ako postoji opcija pozajmiti pa probati kako se to manifestuje u sopstvenom sistemu, ili napraviti ako nije skupo. 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Evo ja sam eksperimentisao sa veličinama špulne.  

Recimo Špulna za Bass sa žicom od 2.0mmm ima 0.18  Rdc na 1.27 mH
Originalna ima 0.51 Rdc

Špulna za visoki sa žicom 1.0mm 0.19 Rdc  0.2mH 
i  0.20 Rdc za 0.8 mH  1.6mm

Originalne imaju 0.43 i 0.57 Rdc

Zbirno 1 OM manje u strujnom kolu

 

Kao da sam skinuo 100 metara kabla sa zvučnika. Toliko se bolje čuje.....A jeste preglomazno :smesna:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...