Jump to content

Kablovi, filteri, utikači , ispravljači, osigurači , LETVE, napajanja, trafoi , namotaji oko kondenzatora


NIXIE

Preporučeni Komentari

2 hours ago, vladd said:

ima mrvu C, 

To je bitno za interkonekte i u nekim slučajevima za retka nestabilna pojačaka ako se pretera.

Šta ostaje onda u igri, čistoća bakra, izolator i el. polje? Sad mi krivo što sam mašinac, to je kod nas u struci znatno lakše, zna se kako se dobiva Ferari. U audio sferi to nije tako lako, a košta ponekad i više.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Bice da nema veceg oksidansa od kiseonika [emoji3]

@vladd nadam se da ste primetili da sam se navodeci kiseonik kao antioksidans upravo našalio. Pogledajte post detaljno. Ima smeška. Pretpostavljam i da ste razumeli da sam mislio na “gangrenu” kabla.
Šala u vezi sa stavom pok. Dr. Jagodica o OFC bakru, iz linka koji je Mika postavio (ja nisam smeo[emoji3]).
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

49 minutes ago, NIXIE said:

Šta ostaje onda u igri, čistoća bakra, izolator i el. polje?

Pa vidi, izgleda jako malo preostaje u igri :) 

 

Najbitniji su interkonekti jako malih struja i jako velikih, od grama do preampa i od izlaznog pojacala do zvucnika. Ovi ostali su u prilicno udobnoj zoni, vise zoni beskonacne estetike

 

U sustini je bitan kvalitet kabla, konzistentnost geometrije, otpornost prema ambijentu(mozda neko zivi u zoni jakog em zracenja, nekog trafoa za zgradu ili ispod dalekovoda), i pre svega spojeva, odrzanja konzistentnosti i kod spojeva, i sam kvalitet konektora, spoja takodje.

 

Kapacitivnost utice na dva nacina, ometa elektroniku izazivajuci eventualna oscilovanja i prakticno "zasicenja", "angazovanja" poluprovodnika sa tim oscilacijama, sa jedne, a sa druge utice na propagaciju kabla, grubo receno, u iteraciji "usporava" brze ivice, kojih nesto i nema u audio sferi, ali, eto, da se istera briga...

 

Cistoca, ha, u svom istitravanju i ludovanju, elektroni imaju tri vrste sudara, statisticki ravnopravnih, elasticne, neelasticne i idealne, kada potpuno proslede sopstvenu energiju sledecem partiklu....s obzirom na broj, i relativnu haoticnost, koliko necistoce mogu dramaticno da uticu...statisticki zanemarljivo menjaju opstu sliku, to nam je sto nam je...

Moze se izsizavati cistoca dokle se hoce(ili moze), monokristalnost, ali statistika sudara je neumitna...a to je "kvalitet" koji imamo, i na koji slabo moze da se utice...mislim ne mozemo naterati elektrone da imaju iskljucivo idealne sudare...end. U tom slucaju ne bi putovali kroz kabal, ni sporo koliko vec idu. Proporcija statistike se nesto menja na krio temperaturama, ali na sobnim je takva kakva je, a ako se kabal greje, jos gori je haos.

Ono sto je interesantno je da pozitivniji, i veci efekat ima snizavanje temperature kabla za 10C, nego isterivanje osme ili devete decimale cistoce..

Ali, to je valjda buduca perverzija hienda... uz sve ostale :D 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

13 minutes ago, vladd said:

Ali, to je valjda buduca perverzija hienda... uz sve ostale :D 

Što se perverzija tiče, zašto podižu kabal od poda na razne nosače, uglavnom drvene, šta se tu događa.

Ja recimo znam da imam čelične armature u podu otprilike 100kg/m3, koja je uglavnom u donjoj zoni podne ploče, osim kod uklještenja (zidovi) i stubova  gde je ima i sa gornje strane puno, a baš tu su mi kablovi? Dal da ih dižem od poda? Imam kartonske cevi 50mm tvrde su prilično, od rolni papira za ploter.

 Nije test za tebe niti zajebancija, ozbiljno pitam.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ne znam sta je inicijalno bila potreba, da li smetnje, da li neka triboelektrika, piezo efekti i efekti rezonanci oko kablova, zaista ne znam kakva se konstrukcija isplela.

 

Ako je neka potreba, realna(kablovi za zvucnike nisu skloni tim zamisljenim piezo efektima), mogu se izdici kablovi iznad patosa, ili postaviti neka fina prostirka ispod njih.

A intuitivno znamo da kablovi "vole" nosace, raznih vrsta :) 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

I ja imam ozbiljno pitanje.

Da li sam dobro razumeo da interkonekti između: tjuner-preamp, cd-preamp, DAC-preamp i preamp-AMP spadaju u “udobnu zonu” a da su interkonekt gramofon-preamp (jako male struje) i kablovi AMP-zvucnici (jako velike struje) “najbitniji”?

 

 

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ja idalje tvrdim da su konektori - terminali zvučnički i na pojačavaču,  zatim činčevi - RCA - muško ženski (na obe stranne) - najbitniji. Odnosno od kog su materijala.

Da li oksidiraju - koji je kvalitet kontakta - kako naleže i sl...

Materijal kabla (čistoća bakra) na tih 1,5 do 2m je stvarno zanemarljivo mala vrednost.....

Dakle,  logika mi je da je bolje dati 50E za 4 ovakva

11356607_800.jpg

nego na ceo kabl između od 1,5m od 50E sa nikakvim RCA:smesna:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Da, bas u tom smeru, RCA je po definiciji low level konektor, red je da bude uradjen posteno. Takodje bitni i interni spojevi, lemovi, stezanja...

 

1 hour ago, Srecko said:

I ja imam ozbiljno pitanje.

Da li sam dobro razumeo da interkonekti između: tjuner-preamp, cd-preamp, DAC-preamp i preamp-AMP spadaju u “udobnu zonu” a da su interkonekt gramofon-preamp (jako male struje) i kablovi AMP-zvucnici (jako velike struje) “najbitniji”?

 

 

 

Da, interkonekti u zoni 0,5V-4V, sa opteretnim otpornostima 2, 10, 50 ili 100koma su u prilicno uobnoj zoni, mada, i tu treba imati naum o izvoru i prijemniku, narocito ako su integralna kola, tad nije bas preudobno. Naponi iznad suma, struje miliamperske, ni previse male da bi podlegle uticajima, ili da ih osakate nesavrseni kontakti ni dovoljno velike da prave "probleme", grejanja, generisanja polja...

 

Najzanimljiviji je gramofonski interkonekt, najslozeniji, prenosi ultramle signale, nekoliko do stotinak milivolti(malo veca ludost je sa MC tegliti signal pola metra do sut-a ili preampa) bliske spoljnom sumu, pri malim strujama. Oko njega je sve bitno, i kapacitivnost i sild, i dobri konakti i male mase na putu cmoljavog signala. Tu prici nikad kraja, univerzalne su smernice, a resenja(dobra) su vrlo partikularna, prema okolnostima i spravama.

 

Pride, ne vidim razlog da kabal bude duzi od 70cm, pozeljno i kraci, em je uticaj minimiziran, em je urednije

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

18 hours ago, Srecko said:

I ja imam ozbiljno pitanje.

Da li sam dobro razumeo da interkonekti između: tjuner-preamp, cd-preamp, DAC-preamp i preamp-AMP spadaju u “udobnu zonu” a da su interkonekt gramofon-preamp (jako male struje) i kablovi AMP-zvucnici (jako velike struje) “najbitniji”?

 

 

 

Gosn Srecko uz svo duzno postovanje za Vase godine i struku,ali licno mislim da Vi tresete pogresno drvo.

Sto bi rekli

Ono sto se grbavo rodi,ni jedan interkonekt ili zvucnick, ne ispravi...cak naprotiv,samo cete imati jos bolji uvid u te grbavosti..

Glavni kabel je strujni

To sto niko nezna da objasni zasto i kako utice na zvuk,ne znaci da je promena karaktera zvuka plod fantazije ili kolektivne hipnoze

 

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Svi el. kablovi su ''strujni'', tj kroz sve el. kablove protiče el. struja. :rolleyes:

Bilo bi lepo da bar oni koji na njima zarađuju, nauče ispravnu (stručno prihvaćenu) terminologiju ... za početak.

Drugo, oni koji se ozbiljno bave bave tom problematikom, zasigurno znaju da objasne poprilično toga, samo je pitanje koliko su neki spremni da ta objašnjenja i prihvate ... naročito oni koji žive za i od te mitomanije(ne misim ovde samo na materijalne, tj finansijske  aspekte). 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Za početak mogu da pogledaju kako NASA krimpuje interkonekt kablove - koji su standardi i tako dalje....koji bakar... debljine.... kalaji....

https://prod.nais.nasa.gov/eps/eps_data/145968-OTHER-002-006.pdf

Mogu da počnu da čitaju od strane 84 pa na dalje - kod njih nema razlike između audio kabla i  kabla koji ide na nuklearno napajanje satelita.

 

western-union-or-linemans-splice.jpgScreen Shot 2019-01-10 at 8.33.10 PM.png

26 minutes ago, Beli said:

oni koji se ozbiljno bave bave tom problematikom

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Gosn Srecko uz svo duzno postovanje za Vase godine i struku,ali licno mislim da Vi tresete pogresno drvo.Glavni kabel je strujni 

To sto niko nezna da objasni zasto i kako utice na zvuk,ne znaci da je promena karaktera zvuka plod fantazije ili kolektivne hipnoze

 

 

 

Gospodine [mention=497]zoranzu[/mention] verovatno ste imali valjan razlog da mi se ovako obratite. Pretpostavljam da je povod bio post sa linkom o kablovima u kome je i stav Dr. Jagodića.Možda sam se našalio na način koji Vas je povredio. Ako je to u pitanju izvinjavam se.

Problem je što me ne poznajete, a čini mi se da ste već formirali mišljenje o meni, pa ću pokušati da pobliže objasnim svoj stav i da pokušam da objasnim da nisam negativac.

Da, dosta slično razmišljam kao pok. Dr. Jagodić (na temelju onoga sto sam učio i radio i što je važeći naučni stav).

Možda sam svesniji nego mnogi onoga sto Vi lepo izrekoste “To sto niko nezna da objasni zasto i kako utice na zvuk, ne znaci da je promena karaktera zvuka plod fantazije ili kolektivne hipnoze” uz ogradu da ja to ne čujem što je i prirodno sobzirom na moje godine.

Za razliku od mnogih, čini mi se, nikada nisam diskreditovao one koje je Bog, za razliku od mene, blagoslovio pa te razlike čuju.

Naravno da je smešno-neupitno dovoditi u pitanje kvalitet: materijala konektora i kablova, izrade kablova i konstrukcije kablova. Verujte da sam tu mantru dobro naučio u višedecenijskom eksperimentalnom radu na projektima pri akviziciji podataka.

Da audio je nešto drugo i sa tim nemam ni približno iskustava kao sa akvizicijom podataka, možda i zbog mog hendikepa da ne pripadam delu populacije koji čuje te razlike.

Saglasan sam da je možda moj “loš” sluh moj problem ali takođe smatram da je i najbolji sluh ne dovoljno dobar senzor za formiranje kriterijuma i odlučivanje o kvalitetu nečega pa i kablova.

Da jako poštujem kada neko kaže ovaj je kabal sjajan i opise to tekstom dostojnim eseja, no mislim da, kao u traktatu Černiševskog o lepom” to samo znači da mu se dopada ta boja tona ali ne govori ništa o vernosti reprodukcije jer su naša čula pa i sluh toliko inferiorna u odnosu na postojeće senzore i što je još gore (ja mislim na našu sreću) varljiva.

Kao i svaki drugi čovek sa svim svojim manama i vrlinama i ja volim: lepo urađene, “kvalitetne”, od kvalitetnog materijala (čak i skupe[emoji3526]) kablove (lepi kablovi su mi najlepši deo nekog sistema). Imam ih popriličan broj (nakupili su se tokom vremena) kao npr. ovi koji su mi trenutno van sistema jer mi se “estetski” ne uklapaju a napomenuo sam da razlike ne čujem (moja supruga inače kaže da sam posvađan sa ukusom[emoji3526]).

2a0b87315da31925316340a5d4f08cd6.jpg

“Višak” napojnih i interkonekcionih kablova

519113868e6e52894f4a8d460f8653d9.jpg

Kablovi za napajanje zvučnika Quad ESL 63

Ne bi bilo lepo da formirate loše mišljenje o meni, ako ja naprotiv imam jako lepo mišljenje o Vama i mnogima koji na kablove gledaju drugačije od mene (gospodin [mention=2262]NIXIE[/mention] npr.)

Zato sto nisam blagosloven da čujem razlike između kablova pogotovo sto, da ponovim, i sami implicite napomenuste da i oficijelno mišljenje nauke ne odstupa od mojih stavova; ne može biti razlog da me diskvalifikujete na bilo koji način.

Ako sam pogrešno shvatio “Vi tresete pogrešno drvo” još jednom se izvinjavam.

Nadam se da sam Vam ovim dugim postom približio svoj stav.

 

 

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Možda je razlog važnosti tzv. "strujnog" kabla, a mislim na kabal od utičnice 220V do neke naše omiljene audio sprave, što struja kroz taj kabal nije sinusoida, već neka impusno-testerasta pojava zavisna od potrošnje uređaja, veličine kondenzatora u njemu, sa izrazito jakim impulsima, harmonicima itd. Zato i osigurači nesretni izgleda utiču pomalo na zvuk. Da je pobedio Edison bila bi to pesmica, DC napajanje, svima isti napon, sva pojačala iste snage, ko oće jače ide u bridge mode, nema da zuji trafo, ma milina.:D

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Malo veci problem je sto svi, iz svakog od navodnih , nasilno(i besmisleno) formiranih "rovova", u sustini jako podcenjujemo(prelako se zanemaruje) psihoakustiku, a ona je ozbiljno snazan i prakticno nepobediv faktor. Kako je ko formirao sopstvenu osetljivost na to, stvar je licnih afiniteta, ali rudimentarno postoje situacije kroz koje smo svi nekakvom spoznajom sveta prosli, pa kroz kolicinu prozivljenih informacija imamo zajednicke neke bazicne nivoe senzibiliteta na doticnu sveprisutnu pojavu.

To da li neko zna ili ne zna, zeli ili ne zeli da prihvati nesto, bilo cinjenice ili sta god, potpuno je nebitno, vrlo licna stvar, stvar iskljucivo licne i osobene odluke.

Sustina je uzivanje u muzici, uzivalo se i pre kablova i pre gramofona....

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

ja bi se ugledao na Edisona

ono kako je dokazivao na zivotinjama koliko je AC opasna

testiranje audio osiguraca direkno na ispitaniku , pa ko prezivi audio osigurac , ko prezivi ne-audio osigurac

 

edit: nekima ne bi dao da pipnu nijedan osigurac ... nije struja za njih

 

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

2 minutes ago, NIXIE said:

što struja kroz taj kabal nije sinusoida, već neka impusno-testerasta pojava zavisna od potrošnje uređaja

Struja jeste sinusoida, s tim sto si mozda pobrkao sa izgledom strujnog impulsa posle greca, pri dopunjavanju filterskih kondova.

Napon je konstantno sinusan, pri ravnomernom opterecenju i struja, ali je struja podlozna variranjima intenziteta, prateci ponasanje potrosaca pri konstantnom naponu, i promenama nagiba ivica, takav je sistem distribucije energije.

Da je strujni izvor, variranja bi videli na naponu.

 

Mrezni kabal je kabal, i sve vezano za price o kablovima, vaze i za njega, dobri materijali, dobri spojevi i na kraju estetika, zarad opsteh umetnickog dojma.

Nije nikakav "filter", ili filterima da promenimo ime, nema potrebe lepiti nekorektne termine gde im nije mesto.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

7 minutes ago, vladd said:

Sustina je uzivanje u muzici, uzivalo se i pre kablova i pre gramofona....

Sa tim se uvek slažem, slušao sam i na mnogo gorem sistemu pa opet dobro. A u ljudskoj prirodi je da hoće bolje, mene u tim akcijama samo zadržavaju druge obaveze, a ne treba zanemariti ni finansije, najlepše je kad pobediš fabričko za mnogo manje para.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Subjektivno, ljudi čuju razlike zato što žele da čuju razlike; to je dobro poznati placebo efekat, zajedno sa (u mnogim, ako ne iu većini slučajeva) uverenjem, generalno, bez ikakvih dokaza, da osoba o kojoj je reč ima daleko superiornije sposobnosti da razlikuje razlike u kvalitetu zvuka. Problem sa ovim je što subjektivni izveštaji o zvučnim razlikama uvek nestaju kada se efekat testira pod kontrolisanim (npr. duplo-slepi blindfold test) uslovima. Ovo je veoma jak dokaz da su razlike, iako mogu biti u pravom smislu reči "čujne", rezultat psiholoških efekata, a ne objektivnih, fizičkih razlika.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...