Jump to content

NIXIjeve meditacije o kablovima


NIXIE

Preporučeni Komentari

pre 2 časa, Zen Mod reče

nego ovo super - drzis kafanicu zakljucanu (Covid je bre) , pa se bar pola frustracija izliva u kablovske teme

druga polovina se verovatno zaliva pivom, il' sta vec

:Viannen_loungelizard:

Sad samo opserviram i zaključujem, po petstoti put da postoji određeno poželjno audiofilsko mišljenje u koje ne smeš da sumnjaš. Srebro je svetlo -  bakar je taman. Lampe su tople - tranzistori su hladni. Gramofon nezamenjiv. Digitalija nametnuta.
Odmaknimo se od ove priče. Uzmimo 'benigniju'. Handke. Ako samo spomeneš Handkea, odmah si nacionalista. Ćetnik. Šovinistička svinja. I to tačno imaš položaje na kojima sede, i odatle gađaju. Tačno znaš i što će reći, i koji će argument upotrebiti. Sve u stvari znaš. Zato i ne pišeš o Handkeu. Isto je i sa kablovima, konektorima....
Idolatrija, pa i lični interesi, i interesi grupe, prevlašćuju nad imenskim vrednostima. Imam utisak da je to u današnje vreme toliko uzelo maha, da je dovedeno u pitanje i sam pojam haj-enda kao automatske vrednosti.:smesna:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

koji si ti idealista

hiend je izmisljotina (lepa ideja neizvediva u realnosti) kao i demokratija

neizvedivo prvenstveno zbog prodavaca magle

na stranu sto svak ima licni kriterijum, i za hiend i za demokratiju

sreca sto to oko hienda malo manje ljudi drzi u konstantno nesrecnom stanju

ono, vidi se da ti nedostaje kafanica ......  :smesna:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Nema pojednostavljenja i nema lake uzrocno posledicne veze.

Osim da sam isplazio jezik na dva kubika trosnog snega. Ni to nije bilo lako.

Samo svako treba da nadje svoju formulu, i da ne ocekuje da ce mu izabrani demokrata ili kabal doneti finalnu srecu, mora to da se smenjuje.

A mora se i lepe stvari kupovati.

 

P,S,

Sto li zakljucaste kafanicu, pa ne mogu ja na Wolanda da se naljutim, ni da me gadja stol'com..... :)  

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

moram da dodam ovo.dugo sam se dvoumio da ovo obnarodujem ali ajde.samo zbog monokristala.pouzdano znam da je signalizirano jednoj stranoj tajnoj sluzbi koja ima pipke svuda u srbiji da se nesto muti sa kristalima po ovom forumu ali nikako da provale "sifre" koje se ovde koriste i to pogotovo jos kada se poveze sa onom serijom,kako bese ,neki bed..znaci evo postavljav recepturu za kuvanje da bi se dobio sto cistiji kristal.mislio sam da je ponesem u grob,ali kada je to postalo vrlo aktualno,evo.unapred se izvinjavam zbog rogobatnog prevoda ,jer je prvodilac bio sluzbeno odsutan,nesto sa nekom ikonom frka,jbga..Dakle:

Посребрени контакти и још много тога!

Постоји врло јефтин и приступачан начин за посребрење делова наших омиљених уређаја (месинга и бакра).

И тако као пример.

Постоји модно крзно, које укључује дугме од месинга и бакра.

Али прво, шта нам треба:

1. Обични сирћет 9%.

2. Отпадно сребро, што је узорак већи, то боље.

3. Јединица за напајање (пуњач са телефона), такође је могуће са подешавањем до 12 волти и струјом не већом од 500мА.

4. Сода (за фиксирање).

5. Текућа вода.

6. стаклено посуђе.

И тако - сам процес.

- Сипајте сирће у теглу, најмање половину.

- Сребро причврстимо на позитивну жицу (аноду) (контакт мора бити добар) и ставимо га у теглу, причврстимо тако да је само сирће у сирћету.

- прикачимо на минус (катоду) - на пример, пин дугмета. Пре употребе полирати, опрати сапуном под млазом воде и обрисати сувим. Не заборавите на квалитет контакта.

Прикључујемо јединицу за напајање у мрежу. Видећете како ће се створити мехурићи на катоди (пин), то указује да је реакција започела.

Решење ће постепено почети да се замућује, још увек можете да обришете целу површину игле памучним брисачем након 10 минута након почетка реакције, а да га не уклањате из раствора.

- Кад иглица потамни, помешајте соду са малом количином воде (каше) у контејнеру, искључите јединицу за напајање и пажљиво одвојите иглу и спустите је у кашу њихове соде. Трљајте га четком.

Поступак се може поновити неколико пута, након третмана сода, испрати под млазом воде и осушити, а тек онда спојити производ на минус и умочити у сирће.

Минимално растојање катоде од аноде је најмање 1 цм.

Фотографију ћу објавити касније.

Процес није сложен.

У просеку ће један део трајати око 1 сат.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

moram priznati da i ja kada citam ovaj prevod nista ne razumem ali to nista ne znaci.svaka rec,fraza,idiom ili tako nesto je tu sa razlogom.na primer izraz " Постоји модно крзно, које укључује дугме од месинга и бакра " nije tek tako dat.ima tu dublje znacenja.E sad dolazimo do same sustine problema.za vampire ste svi culi,ima ih raznih,klasicnih ,energetskih pa i hifipiri.ima ona knjiga kako upokojiti vampira.gornji recept omogucama da se posrebri bakarna kosuljica metka .a za hifipirija bi mozda trbalo nesto kao posrebreni cinc.kako prepoznati hifipirija? Nisam siguran ali sam siguran da su svuda oko nas..

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

apropo Dunavkovog recepta, sećam se kad sam "pobakrivao" (ako se tako kaže) eksere po sličnom receptu iz Elektropionira, i isto tako se sećam kako su me gledali u farbari kada sam sa 9 godina kupovao plavi kamen za te svrhe :D

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Dal ovde, dal na "onom" forumu, pisao sam svoju istoriju i vodilju kroz ovu problematiku. Prvi put sam se susreo sam ozbiljnim kablom 1977 godine, bio je to Monster, licnasti i velikog preseka, tako da je morao da se tanji da bi mogao da se kopča na federaste konektore, što je bio standard tada. Naime, smatralo se da je žica jednostavno žica i da je potrebno samo zadovoljiti energetski činioc, pa se uglavnom koristio "luster" kabl, beli duplo spojeni PVC od po 0,75mm kupovan u običnim prodavnicama, na jednom vodu su se vezivali čvorovi da se zna šta je plus a šta minus, mada se ni na to nije obraćala pažnja, bitno je da svira, a interkonkti su bili ono što se obavezno dobijalo uz svaku komponentu, čuvam Nakamiči plastikajnere, što je danas potpuno neprihvatljivo. Ubrzo ulazim u ozbiljan krug tadašnjih aktera, opet je Bradač bio  mentor, pričao mi je o kablovima, voleo je Nojmen i RG kablove za režijske stolove. Tu i tamo se pojavljivalo ponešto o ožićenju, u stranim prodavnicama se mogao naći tek skroman izbor. Početkom devedesetih se pojavio Kimber kod nas, prodavao ga je Žare Kimber uz niz ekstravagntnih stvari tada, Krel, Apože, .... Interkonekt KC AG 1 je bio isporučivan u plišanoj ambalaži kao Cartier ogrlica, a tako je i izgledao sa rodijim konektorima i to je bio moj ulazak u ovu sferu, zajedno sa zvučničkim TC AG, ( valjda, onim debljim). Ubrzo su počeli da se pojavljuju mnogi proizvođači i bum je nastao koji traje do danas. Po Beogradu je onda bila pomama za slušanjem ožičenja, nezaboravno vreme lepog druženja.

Nekih 6 godina sam preslušavao sve i svašta i došao do zaključka, da "bez kabla ne može", Šćepina emisija ima simboličan naziv sa pravom. Spremio sam nekih 3.500 DM za komplet ožičenje, ali bukvalno dan pred kupovinu dođe Mile Dabić u posetu i donese svoje kablove, sa njim i Laza Fozgen, donevši mi par brojeva Sterofila. Naravno, akcenat večeri je bio na kablaži, odustanem od kupovine čuvši njegove kablove koji su suštinski bili preteča kasnijih u okviru Teresonic-a. Iščitam članak koji sam kao neznalica svojevremeno prenabrego u nekom časopisu koji mi je dobacivao kolega iz USA i to je bilo presudno:

https://www.stereophile.com/reference/1095cable

 

11 hours ago, mutayu said:

@Lemić: mozes li da napises nesto o upotrebi cevcica u ozicenju? Mozda i neku sliku da ubacis?

Uzeo sam bakarne cevke spoljneg prečnika 8mm, zid debljine 0,7 ili 0,8mm, izolovo krep farbarskom trakom a na krajeve zavario snop lak žica i na njih bakarne stopice, ili omče, isekavši ih u formu znaka pitanja, Bradačeva ideja. Danas slušam prečnik 6mm, na pojačivaču su napravljene bakarne kleme koje imaju izbušenu rupu prečnika 6+mm da cevka uđe direktno, a odozgo je urezan navoj za šraf koji pritiska. Kraj za zvučnike se spoljošti i polako zakrivi isto u oblik upitnika, može i da se raseče i otvori cevka pa zaravni isečak i na njemu napravi bilo omča bilo ?, tako da nema među spoja. Spolja se cev ispolira pa premaže šel lakom, iznutra se isto napuni cev pa ostavi ukošeno da iscuri sve par dana dok ne polimerizuje lak.

Za interkonekte koristim "kapilare" cevčice od mislim 1,5mm spolja, zid oko 0,35mm, ne sećam se. Imam neku količinu RCA činčeva koji su kopija jednog WBT-a koji je upravo izbačen iz proizvodnje. Na njemu su sva tri spoja na šraf, signal, masa i širm, savijem plus cevku stranu i razmaknem vodove, krajeve zašrafim pomenutim šrafčićima, ne koristim širm. Nemam nešto slika, al ću napraviti jednom. 

Isporedio sam cevke još onda sa više kablova, između i sa onim koje sam hteo da kupim,  bolje su zvučale od svega i praktično sam potpuno van interesovanja. Tad sam imao CDP i DAC, napravih "koaksijalac" spolja cev a unutra lakiruša, sviralo uh.  

U  izlaganju Doktora Malkoma, ima pri kraju zaključak, "treba probati cevi ili trake", Roger Skoffov članak koji je objavljen u istom časopisu širi priču na samu geometriju i izbor provodnika :

https://www.stereophile.com/content/what-difference-wire-makes-further-reading

Nema tog članka na netu, ja imam požutelu kopiju pa kolko može da se pročita. Na strani 101, u gornjem desnom pasosu ima navod u pogledu srebra i bakra, levo objšnjava fenomem diodonog efekta između neizolovanih licni. Lično, nisam nikad bio impresioniran srebrom, bilo jedno vreme manija da se tope escajzi i izvlače žice i stavljaju u teflon, meni je bakarna lak žica odlično zvučala i kao interkonekt.

 

001.thumb.JPEG.d55c97cbafd5a0b3d12044f415d97c53.JPEG

002.thumb.JPEG.32667bcfdcc3b364b036ee3070e998c7.JPEG

003.thumb.JPEG.3af37cbd3a0929c2bf42a1d9d77dbf84.JPEG

 

004.thumb.JPEG.95642a535614544de04a9ff2b0758e37.JPEG

 

005.thumb.JPEG.87c739a30fc9174fb009700740a23f48.JPEG

 

006.thumb.JPEG.071d7fb11fc318e4dd44d89417456b4d.JPEG

Nisam elkronac, ali svaki provodnok i konkecije imaju R,L,C i impedansu kao čionice, po mojoj zamisli, što jednostavnije i sa što manje zavrzlama, peglanje krive Drine ne uspeva, a može samo  da dođe do još veće zapetljanosti.

No, interes očito postoji, ne bih se uključivo u temu i tražio kablove za ožićenje međutrafoa iza DAC-a. Ruda bakra sadrži niz elemenata, zlato je jedan od njih i zato se  vrši prečišćavanje da bi se ono izdvojilo, a ne da bi sam bakar bio čistunac. Priča o ne znam kolko N, gubi pomalo smisao kad naiđe na konkciju, svi konkteori se rade od mesinga, oni što kažu da je od pravog bakra, prikrivaju dodatak cinka. Po podacima sa neta, mesing ima svega 28% provodljivosti bakra. Pozlata bakra uvek traži među sloj nikla ili cinka, sve je to čist gubitak u provodljivosti ma kolko bila tanka prevlaka. Neka kazivanja navode "crveni" bakar, to je priličan oksid, zatim telirijum, belirijum i rodijum kao dobar nanos preko bakra, mada  i ako neko navodi isključivo čistu bakarnu izradu, nije sigurno da je tako. Ja sam pravio ženske konketore od bakra sa drvenom izolacijiom, kad sam prvi par ugradio na mesto običnih pozlaćenih, izljibi me drugar Profa koji ih je menjao. Spolja zaštićeni šel lakom, može i kalfonijumom, a kontakti u spoju ostanu nekako čisti. Muške nisam ni pokušavao, ima jedna ideja komplet drvenih, slično kao što je Simplicius pravio, sad mi dao gas.

Nisam skeptik, naprotiv, kablaža i te kako utiče, samo je pitanje koliko i šta je od toga dobro, a šta loše. U svom sistemu osetim svaku razlikicu, primerice: https://www.diyaudio.rs/topic/9574-transformator-kao-analogni-izlazni-stepen-dac/?do=findComment&comment=377872

To na neki način ukazuje na dobru provodljivost vodova, da nije tako, ne bih uočio razliku, dovoljno sam iskusan da me oči ne uvuku u zabludu.

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

E, tako se to nekad radilo.

Dobrim delom sam ispratio i učestvovao u ovome što je Lemić napisao u ono vreme. Eksperimentisao i sa bakarnim cevima i cevčicama (ne ovako konsekventno kao Lemić) ali sam odustao iz praktičnih razloga. 

:thumbsup:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Evo ga onaj beli iz USA pretvoren u interkonekt. Vrlo slično zvuči onom starom belom kablu. Konektori im nisu isti. Novi kabal je malo oštrijeg zvuka.  Oba bela su malkice lošija od VDH D103 MK3 u basu i 3D prezentaciji ali to je ipak 3x skuplji kabal.

20210117_213846_copy_1393x1554.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

pre 14 minuta, NIXIE reče

 VDH D103 MK3 u basu i 3D prezentaciji ali to je ipak 3x skuplji kabal.

unutrašnji vodiči su 90% isti kao  SCS18 - samo što imaju karbon u sebi...

mada ja mislim da je to potpuno isti bakar- 5N - od ručke na gramofonu do zvučničkih...

to o izolacijama - karbonima je samo marketing - nalepnice i palete boja...

sve je to  isti bakar iz Finske

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

1 hour ago, Lemić said:

ali svaki provodnok i konkecije imaju R,L,C i impedansu kao čionice

Imaju i speed factor, ili propagaciju. Naravno da ove tri makroosobine uticu na propagaciju, kao reaktivne i geometrijske osobine, ali i nagibi kristalnih povrsina mogu da prave otpor propagaciji, recimo je konstatovano da je ugao ispod 15-20 stepeni solidno nepovoljan.

Zato nije sve ni pravolinijski prosto niti su resenja uvek primetna, da li je geometrija anulirala benefite mikrostrukture.

 

Sa druge strane bakarni kontakt je zezanje, bakar je mekan i mora da postoje zahvati koji ce to da kompenzuju, srafovi, opruge, mehanizmi sa bravama. Inace samo naslanjanje, ili navlacenje silom koja deformise bakar, a previse je mala, je los posao.

Mora da se predje na bakar berilijum ili nikl, srebro, a prevlake su namenska stvar, zlato protiv oksidacije, nikal isto, a rodijumi i slicne tvrdise, otporni na mnogobrojna struganja povrsine. Naravno da nije ni resenje da je mek bakar ispod povrsinske prevlake, otpasce u deformaciji podloge.

p.s

simpa perverzija

http://www.fruitofthetube.com/grand-interconnect-cable/

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

pre 41 minuta, Mikorist reče



To sam u prvom lokdownu prije skoro godinu dana kupio u metrazi za strujne kabele. Onaj X-40.
Spojeni na preamp i DAC.
Imam jos jedan kojeg nisam imao volje terminirati iako imam sve u ladici.
Vjerojatno zelite znati kako rade?
Osim sto dobavljaju struju do uredjaja vam ne mogu vise reci jer sam istovremeno promjenio interkonekte, dva puta zvucnicke zice, nekoliko komponenata i nemam referencu za usporedbu.
Stavio sam ih da mi srce bude na mjestu dok ne kompletirm sistem, pa da tada obratim vise paznje na zice.
No, moram priznati da sam prije desetak godina razjapio usta kad je frend zamjenio strujase na pojacalu i CD playeru. Ne znam kakav je bio osim da je narandjast i da mi je pokazivao nekakvo pisanje na kablu koje nisam zapamtio.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

pre 10 časa, Mikorist reče

to o izolacijama - karbonima je samo marketing - nalepnice i palete boja...

Oni kažu da je bitno imati taj sloj ugljenika, hybrid kabal. A izolacija im je dobra, mekana, samo je boja užasna (žuta), , Dok je bio beli kabal D102 više mi se sviđao.  :training1:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ja lično  izbegavan viljuške i preferiram banana konektore. Viljuške treba dobro stegnuti i stalno proverati, hoće da se mrdaju  jer navrtka popušta polako. Navrtka nije centrično opterećena pa dolazi do zakošenja i treba paziti na navoj da se ne ošteti jakim stezanjem.

Ako baš mora onda idu papučice, jer ne mogu da spadnu kao viljuška, ali ne mogu one na svaki konektor, samo tamo gde se skida navrtka.  Navrtka je centrično opterećena za razliku od viljuške i bolje drži.

http://www.kanibal.co.rs/products.php?sgr=12211000&pid=12211038

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...