Jump to content

AC Filter Lampizator Silk 230


Lemić

Preporučeni Komentari

Bespotrebno je koristio 4 konda...dva duplo manja rade isti posao, bolje..

Osnovni uzrok zujanja trafoa je magnetostrikcija jezgra, tako da treba naci pravi razlog bruma i odrediti potrebnu ili mogucu metodu za resenje problema.

Sto su trafoi napregnutiji, veca je magnetizacija i veca je magnetostrikcija..

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

2 hours ago, vladd said:

Bespotrebno je koristio 4 konda...dva duplo manja rade isti posao, bolje..

Osnovni uzrok zujanja trafoa je magnetostrikcija jezgra, tako da treba naci pravi razlog bruma i odrediti potrebnu ili mogucu metodu za resenje problema.

Sto su trafoi napregnutiji, veca je magnetizacija i veca je magnetostrikcija..

To mi je Trafko poslao na moje pitanje o zujanju trafoa koji pre nije zujao a sada se malo čuje i to bez opterećenja. Kaže da za torus ne pomaže naknadno potapanje u lak i da je uzrok DC komponenta u mreži. Neću trafo da diram jer se ne čuje ništa kad zatvorim kutiju, mogu eventualno da probam tu šemu što je poslao čisto da vidim da li će pomoći.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Znas kako, DC u mrezi ima nezgodnu osobinu da umanjuje magnetnu permeabilnost jezgra mreznog trafoa. 

Pa kada je trafo nategnuto projektovan, sa gustinom fluksa pri gornjoj granici, onda mu svaka vaska smeta.

A permeabilnost varira i od eventualnih mehanickih udara na jezgro, i od grejanja i na kraju od starosti trafoa, zbog prirodne rekristalizacije. Zato je krucijalan kvalitet jezgra, debljina i materijal laminata.

A motanje komercijalnih trafoa sa maksimalnom permeabilnoscu ukljucenom u racun znaci manje bakra u primaru, manje bakra u sekundaru... Pa se tacka kompromisa pravi na toj granici odredjene pouzdanosti i profita. I to je komercijala. Veca gustina fluksa, vise Webera po metru, veca magnetostrikcija, vece sanse za zujanje..

Zato vremenom, neki prozuje, neki ne, kakva ih staracka sudbina snadje.

Ako se zeli pouzdan trafo, otporan na dc i na starenje jezgra, radi se racun za rad trafoa daleko od granice zasicenja, pa mu apsolutno ne smeta dc u mrezi, i ne pati vidljivo od promena permeabilnosti.

Zato ja vise volim modelovanje trafoa, makar i neefikasno i neracionalno( cisto diy prenemaganje) , ali sam umesao prste i u tip i kvalitet jezgra, i u odabir zice i u raspored slojeva namotaja...pa ako je nesto nesvidj, motaj ponovo.. :) 

Ne motamo hiljade trafoa, pa da nam nekoliko dekagrama prave ustedu bakra u desetinama kila..

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ja lično sumnjam da je u pitanju DC komponenta skrivena u 220V, imam pored tog trafoa iz 1998 od 650VA Trafko jedan nov od 80VA Trafko i jedan iz 1985 od 400VA Edelinski i oni se ne čuju nimalo, samo ovaj prvi malo zujka. Dobro sam ga dimenzionisao za Leach pojačalo, nikad ga nisam cepao preko mogućnosti, nije se nikad pregrevalo, nikad nisam čuo da pojačalo ide u clipping.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

nixie,

Probaj da uzemljenje(ako ga imaš) šasije direktno povežeš sa šrafom-maticom na toroidu.Podrazumeva se da je šraf uzemljen.Znači,iz IEC utičnice direktno na šraf.

Ja imam stetoskop sa trubom i kad slušam da li zuji,i čujem da zuji,prodje oko 10 sek.,pa onda nestane.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

41 minutes ago, bnb said:

nixie,

Probaj da uzemljenje(ako ga imaš) šasije direktno povežeš sa šrafom-maticom na toroidu.Podrazumeva se da je šraf uzemljen.Znači,iz IEC utičnice direktno na šraf.

Ja imam stetoskop sa trubom i kad slušam da li zuji,i čujem da zuji,prodje oko 10 sek.,pa onda nestane.

Štaf je već u kontaktu sa šasijom koja je uzemljena na IEC konektor sa EMI filterom direktno, i to je izvedeno tu pored trafoa, ne bi valjalo sad da dupliram uzemljenje i na šraf. Taj trafo nije se čuo nimalo do pre jedno dve godine, zato mislim da je to čisto mehanički problem. Kod tebe možda pomogne onaj DC blokator zato što ti je promenljivo zujanje, kod mene je uvek isto. Ne čuje se kad zatvorim kutiju tako da nije ni mnogo bitno za sada, samo da se ne pojača. Probaću i taj DC blokator već sam sastavio spisak za KELKO.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

9 hours ago, bnb said:

nixie,

Probaj da uzemljenje(ako ga imaš) šasije direktno povežeš sa šrafom-maticom na toroidu.Podrazumeva se da je šraf uzemljen.Znači,iz IEC utičnice direktno na šraf.

Ovo nikako ne sme da se uradi, ne sirite pogresne predloge

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

21 hours ago, NIXIE said:

Edelinski i oni se ne čuju nimalo

Bas me nesto cudi :D

Naravno da je Edelinski koristio odlicna jezgra i reklo bi se staru skolu stavljanja bakra koliko treba a ne da je bitna stednjica..

 

Ja sam rekao sta DC komponenta radi magnetnom materijalu, verovao to neko ili ne, i to nije podlozno ni veri ni mistici audiofilije, vec dokazano i prihvaceno kao elementarno pozanavanje elektromagnetizma

A da li ce nekome da zuji trafo, i da li neko ima ili nema dc u svojoj instalaciji, to je problematika posebnih okolnosti.

 RF sigurno ne zuji, magnetostrikcija je normalna pojava, preostaje amorticovanje tog desavanja i smanjenje efekata.

Ono sto je jasno je da trafoi sa kvalitetnim i namenskim jesgrom, korektno namotani i utegnuti, daleko manje ispoljavaju efekat zujanja na nominalnoj snazi.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Dobro je da se priča širi oko celokupnog problema mreže. Sutra  ću da pregledam svoju instalaciju, ima indicija mog nekog pametovanja za predhodni pojačivač a koje  bi sada moglo da utiču na cevaša. Kako god, isprobaću pozajmljeni diy Lampizator:

 

5a0f3d216e9d4_lampizator1.thumb.jpg.7a63e4182b9f0f71fad630615d449a0e.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Zakopčah Lampizator i CD,u fioci  osto od sinoć disk Cafe R&B Very Live, drugo slušanje, prvo bilo ovlaš. Prvi utisak, bolji doživljaj steidža, prostora i celovitijh visokih, prema glasu nisam mogao da se odredim. Par frljoka pa nekoliko Antonia Forčionea, izražena pristnost akustike, reverb baš naglašen, pravi il veštački, ko će ga znati. GM-u 70 treba dobra dva sata da dostigne punu muzikalnost. Škloski prostor bez imalo razdvajanja levog i desnog zvučnika čak i pri pomerenje u stranu, zvuk dolazi iz ambijenta. Lepa 4 sata slušanja, navijeno na 8,9 i 10, slušam na 1,2, retko, retko na trećem podeoku jer je sistem isuviše glasan, sad sam poželeo ne samo glasnije nego bi da uduplam, gladne oči, tj. uši. Završno, Antoniov AFQ in concert, dinamički prepun izboja, naročito u gornjem nekom spektru, energetski prezahtevano, odzvučalo bez trunke stajke i savršeno jasno. Jeste živi snimak ali se tačno čuje da je bilo igranja pri post produkciji, ne zvuče sve numere isto iako bi trebalo, a i razlikuje se u celosti od uobičajenog Naim-ovog karaktera. Završni aplauz za bis, to mi je izvukolo emocije ko da sam tog časa uz binu.

Slušam sistem možda petnaestak dana pasivno i posle šestomesečne pauze, u stanu sa ukućankama,  čim se otvori prozor meni pobeže zvuk napolje.  Ne znam da li mi sistem tako radi, da li sam se uželeo il je boljitak, tek, zvuči bez epiteta, u dve reči. Uradići A-B test sa nekim svojim kao referntnim numerama prvom prilkom kad ugrabim da sam sam, ovo je možda bilo previše subjktivano doživljeno.

Natrčo sam noćas neku temu na htvatskom forumu apropo DC-ja u mreži, koliko sam shvatio, jedna od ideja je da se mrežni trafo uradi sa malim procepom, tvorac ovog Lampizatora, ing. Nenad Đorđević se složio uz napomenu da bi onda trafo morao da bude veći i gabaritno i po broju namotaja. U toj temi je linkovan dobar pristup trafou: 

Balanced Power from Equi=Tech 2.pdf

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Nemoj to da citas da gubis vreme i stices pogresnu sliku o problematici. Klasican "word dropping" tekst, koji audiofilima treba da privuce paznju sa dva termina, "balansirano" i "sum". Ti termini treba da sluze vise kao alarm da je u pitanju neko slobodoumno muljanje sa terminima. Kombinovanje reci u slobodne tvrdnje.

Ima tona toga korisnog po netu, ali je resenje jednostavno, koristi veci trafo sa malom strujom praznog hoda...ako neces da se zamajavas sa detaljima konstrukcije..da nominalno radi sa 30-40% svog kapaciteta

Najveci problem je materijal od kojeg je napravljen trafo, narocito jezgro(materijal i debljina lamela), nacin iskoriscenja trafoa, da li je maksimalno napregnuti ili ima lufta, strucnije, koliko je ispod kolena indukcije odabrana radna tacka, i zatim ostali konstruktivni odabiri, definisan gustina struje kroz bakar, nacin motanja(bifilarno, sendvich, raspored slojeva, sild..), sprega...opsta mehanicka ucvrscenost..da se bakar ne greje posto ima pozitivni temperaturni koeficijent...itd..

P.S.

Procep sluzi da se smanji mogucnost zasicenja, ali mi do nje nismo ni dosli, inace bi bio splajen primar.. crva nije ni bilo.. :) 

Problem je u nelinearnosti krive magnecenja jezgra, trecem harmoniku struje, a to se ne moze izbeci, ali se efekti mogu upotrebljivo smanjiti.  

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Jutro, ko rano rani, ceo dan će da sluša, ko muziku, ko ženu. Naravno, net je postao mutan ko Sava posle prolećnog topljenja snega. Ja se prinudno bavim običnom i specifičnom moto mehanikom i ježim se kad vidim čega sve ima da Bog sačuva i počeo sam vrlo neprijatan da budem kad neko pokušava da oponira pozivajući se na jutjub i forume. Sve to što se nađe, valja i mora da se filteriše od nekog autoriteta, ustalom, zato sam i postavio temu i uzeo uređajčić na probu pre nego se rešim da ga napravim, a konačni sud ionako ne donosim ofrlje, sinićno slušanje ne smatram dovoljnim iako je subjektivni doživljaj vrlo pozitivan i jutarnja žeđ za slušanjem veoma jaka. Ono što me je pokojni Bradač naučio i usadio je da se trafo radno tereti sa oko četvrtinom kapaciteta, to je to što i ti navodiš, školski. Tinja mi ideja da uradim špic pojačivač a napajanje smatram prevashodnim uslovom, zato obraćam pažnju na sve oko te problematike. Tebi hvala za sve što izneseš zaista. 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

narucim ovako , onda se jos i pomolim da ispadne kako treba :

"daj mi jezgro 350VA , namotaj da bude 250VA , napominjem da ce stalno opterecenje da bude 100VA"

ako ima mesta u kucistu , povecam prvu cifru a drugu malo manje

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Upravo tako..neka stavi kakvo god jezgro..

Jos kada se pojave uslovi da se odabere tanje limce od 0.35, na recimo 0.20-0.25, igranjac do besvesti..

Nekada je kod trafomotaca bilo zgodno za toroide, imali su 4-5 velicina jezgara, uvek se moglo traziti broj vece jezgro za manju snagu..

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

1 hour ago, Lemić said:

Ono što me je pokojni Bradač naučio i usadio je da se trafo radno tereti sa oko četvrtinom kapaciteta

To je opste, brzo uputstvo, da se ne smara sa objasnjenjima. Precica.

Cak i da se pokusa ozbiljniji, drugaciji pristup, limit je u jezgrima, komercijalno su dostupna u prilicno uskom izboru, oblika, debljina i kvaliteta limova.

Kvalitet "elektricnog" gvozdja se recimo ogleda u sto manjem procentu ugljenika, procentu aluminijuma i mangana(koji treba da bude nesto manji od 1%, ali proizvodjaci drze procente izmedju 0,1 i 0,5%, ustede), zatim procenat nikla, koji moze da se modeluje do nivoa permaloja, 5, 10, 40 ili 70%, ali se i tu minimizira...mnogo su precizniji i opusteniji sa jeftinim silicijumom...od 1,5-3%, vise silicijuma je bolje, medjutim utice na tecljivost metala, mogucu debljinu lista, probleme sa sekundarnom rekristalizacijom, poskupljuje tehnologiju izrade,... na kraju, orijentisane ili neorijentisane kristalne strukture, orijentisano gvojze je znacajno bolje( C jezgra cesto imaju napomenu da se polutke sastavljaju sa oznakama na istoj strani).... a za zice, gde ne treba, se brine o kristalima :) 

Najveca je borba kvaliteta protiv ekonomisanja, smanjenja tezine i cene trafoa...

Sreca pa isto to gvozdje treba i za motore, pa to obara cenu mas proizvodnje i drzi neki kvalitet...a i raja primecuje da su motori u nekim spravama trajali decenijama, a neke ne smes ni mrvu da preopteretis da ne izgore.. 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Tako da, Lemicu, ovo smatraj samo kao otskrinuta vrata problematike, gde se vidi sarenilo detalja, koliko mozemo da uticemo na neke, kako prevazici ili napraviti marginalnim nedostatak informacija ili detalja prostim predimenzionisanjem, i kako se neke nepodobnosti ne mogu resavati ili poboljsavati spoljnim ili dodatnim postapalicama, ako je napravljen bazni promasaj.

Dobar, predimenzionisan trafo(u velicini jezgra i maloj mirnoj struji), cak i sa komercijalnim, obicnim kvalitetom jezgra, ili vise trafoa, dobar grec sa snaberima(soft rikaveri diode), dobar LCLC filter, resavaju 90% problema. Ostalih 9,99% je problematika post regulatora, emi ili rfi filtera, perli, keramika i slicnih "djindjuva"..

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

11 hours ago, vladd said:

Upravo tako..neka stavi kakvo god jezgro..

Jos kada se pojave uslovi da se odabere tanje limce od 0.35, na recimo 0.20-0.25, igranjac do besvesti..

Nekada je kod trafomotaca bilo zgodno za toroide, imali su 4-5 velicina jezgara, uvek se moglo traziti broj vece jezgro za manju snagu..

Svi rade indukciju primara na 1.6Tesla. Meni je trafko jednom davno uradio custom od 1.2T i to je bio neki donji max na koji je pristao da uradi na naravno vecim jezgrima posto standardna ne mogu primiti taj broj namotaja kako primara tako i sekundara... A secam se da je jedino Edelinski mogao uraditi toroidna jezgra sa procepom. To je od vitalne vaznosti recimo za prigusnice na tom tipu jezgra.

Recimo dok EI, U, i ostali tipovi jezgara kod kojih se slazu cak i ako se sloze jedan po jedan ipak imaju mali procep, koji se moze i povecati AKO se lamemele slazu po 2 ili po max. 3 komada odjedanput, klasicna jezgra za toroidne trafoe nemaju nikakv procep zbog toga sto je to ustvari jedna traka koja je namotana u krug...

Takodje nije predvidjeno nikavo uzemljavanje tog toroidnog jezgra. Mozda se moze poruciti? To bi trebalo da bude u sustini jedna zica koja dodiruje jezgro. posle nje recimo izolaciona folija pa slepi namotaj, onda primar, pa opet izolaciona folija i slepi namotaj  onda preko toga sekundar.

Kod C jezgara je sasvim drugi problem... Tu se prvo namota traka pa se onda taj ovalni namotaj presece. Mesto preseka se obradjuje i polira. Da bi sastav bio ravan. MEDJUTIM na taj nacin se spajaju trake u tu jednu tacku. TAkodje to su skoro po pravilu termicki procesi koji menjaju elektromagnetne osobine materijala oko tog mesta gde se sece, obradjuje i polira... I takvih mesta ima 8 ako je C jezgro u pitanju...

Tu se spajaju magnetne silnice 8 puta. Dok se kod EI ili drugih tipova jezgara sa lamelama koje se slazu magnetne silnice NE spajaju vec svaka prati svoj par lamele. :)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Magnetne silnice su u lamelama, da ne bude zabune. Pitanje je sadebljine lamelao fukoovih struja.

Edelinski je imao jezgra izrazito osetljiva na udar, vrlo kvalitetna, sa dosta silicijuma i korektne termicke obrade. Pa su mu trafoi jos uvek dobri i funkcionalni. Da ne spominjem neke druge i silne reklamacije..

A gustina fluksa se modeluje, ispred kolena indukcije jezgra, pa je radni rezim daleko od zasicenja ili pada permeabilnosti jezgra.

Za takve varijacije je potrebno testiranje jezgra. Kao i svakog polufabrikata.

Steta sto se malo paznje obraca na trafo, za razliku od drugih detalja

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...