Jump to content

AC Filter Lampizator Silk 230


Lemić

Preporučeni Komentari

1 minute ago, Zen Mod said:

ajd da se ne lazemo , znao je i kod Edelinskog da cvrkne primar , iz cista mira ....... a i da prozuji

 

i to kad si narucio custom trafo , ne nesto sto je vec imao na polici

 

Meni je jednom crkao primar na torusnom trafou od Edelinskog od 400VA, nisam mogao da verujem, to je prvi i jedini put da sam čuo za tako nešto. I to ko za inat baš na pojačalu koje sam prodao, a pre toga mi je sviralo kući 15 godina bez problema. Zove me čovek posle mesec dana i kaže crklo nešto iz čista mira, vraćaj pare. Ja ga uzmem nazad i vidim otišao primar, u prekidu je bio, kupim nov trafo šta da radim, kupac je pristao da delimo trošak po pola video je da nije bila moja greška. 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

On 11/17/2017 at 8:49 PM, Lemić said:

Dobro je da se priča širi oko celokupnog problema mreže. Sutra  ću da pregledam svoju instalaciju, ima indicija mog nekog pametovanja za predhodni pojačivač a koje  bi sada moglo da utiču na cevaša. Kako god, isprobaću pozajmljeni diy Lampizator:

 

5a0f3d216e9d4_lampizator1.thumb.jpg.7a63e4182b9f0f71fad630615d449a0e.jpg

Jel neko zna gde mogu da se kupe ovakve letvice za razvod?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

21 hours ago, vladd said:

Tako da, Lemicu, ovo smatraj samo kao otskrinuta vrata problematike,

Moje saznanje, ne znanje, je knap toliko da mogu da pitam, nekad i gluposti, i da mogu da raspoznam odgovor ako mi se "nacrta". Mi imamo problem fundamenta inače i to u svemu, a i polazimo skoro uvek od već skraćenih idejnih rešenja  umesto da se uvek krene od teoretski idealnog, makar težnjom, pa da se onda spušta ka nužnim. Primerice, oplemenjeni trafo lim debljine 0,2 i tanji, nije lako naći, ali 0,3 u hipersilu pa i nije, međutim, malo ko će da ga predloži, ma daj, stavi dinamo 0,5, dovoljno je, svojvremeno mi je čak i prodavac favorizovao debeli iz kvazi dušebržnosti za moj džep. Spomenuo si LCLC, to od nikoga neće da se čuje kao preporuka i ako zainteresovani ne zna, redovno neće doći do punog razultata. Jeste problem dobijanja tačnog napona ali ne vidim razlog da se takvo rešenje prećutkuje umesto da se predloži uz napomenu da je potrebno višeputno empirjsko merenje i odmotavanje, pa ako je  ko voljan da radi, zašto ne. Otprilike tako je u svemu i ne retko klještima moram da vadim reči čak  kod onih koji me dobro poznaju i znaju da sam sklon preterivanju u svakom smislu i da uvek možemo da teoretišemo bez granica, dal će nešto da se pravi je drugi padež.

11 hours ago, ZZZ said:

Kod C jezgara je sasvim drugi problem... Tu se prvo namota traka pa se onda taj ovalni namotaj presece. Mesto preseka se obradjuje i polira. Da bi sastav bio ravan. MEDJUTIM na taj nacin se spajaju trake u tu jednu tacku. TAkodje to su skoro po pravilu termicki procesi koji menjaju elektromagnetne osobine materijala oko tog mesta gde se sece, obradjuje i polira... I takvih mesta ima 8 ako je C jezgro u pitanju...

Tu se spajaju magnetne silnice 8 puta. Dok se kod EI ili drugih tipova jezgara sa lamelama koje se slazu magnetne silnice NE spajaju vec svaka prati svoj par lamele.

Svaki iole mašinac zna za pucke koje se javljaju pri oblikovanju gvožđa i uklanja ih brajfovanjem. Pitao sam se kako je to urađeno na završetku C jezgra i smatrao sam da mora da je nekako rešeno. Ha, sad mi je jasno zašto Hiraga, koga smatram izuzetno pametnom glavom, nikad nije koristio C u svojim projektima, bar ono što sam video. Imam punu kutiju Vavac-ovih raznoraznih C jezgara, završiće negde.

Kupio sam mehaničku motalicu pre x godina, prisustvovao motanju više puta kod raznoraznih profesionalaca, drugar ima digitalno kontrolisanu motalicu, međutim, instruirao me je i dao potreban specifični alat i "primorao" da sam sebi namotam trafo. I tačno je tako, pored enigme projektovanja transformatora i samog načina zbog izbegavanja nus pojava, sam manuelni rad je čista danguba i rezultat što bliži idealnom se ne može zahtevati i očekivati od komercijalnih motača i neki kiksevi moraju da se jave ko što navodite. Limovi koje sam koristio su tanki i standardnog sastava, troje je radilo proračun uzimajući podatke iz tablica, nije merena početna permabilnost, sa nekih ciljanih 960v je napon izašo na 1.040, dobrim delom zahvaljujući boljim faktorom ispune i uopšte manjim gubitkom koji svaki trafo ima, a mislim da nisam prekoračio broj namotaja, bar ne u tolikom broju. Svi limčići su pravilno usmereni, prošli kroz tretman samih ivica i dodatno izolovani retkim lakom da ne bi bilo kratkog spoja među njima. To jednostavno nema cenu a rezultat ipak nije željen zbog  izgleda nužnog "kuvanja" špulne, mada to malo zujanja na samom trafou možda potiče od nekog drugog uzroka.

@Ivan_ pitaću za letvice.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

te pucke ili pucne su posledica tupih alata koji se koriste na presama kada seku lamele. I to je nesto od vaznosti takodje. Pozeljno je da alati budu ostri i da odlicno pasuju kada se vade te lamele. Narocito kod EI i slicnih tipova, gde je zbog ekonomicnosti i iskoristivosti materijala predvidjeno da se I lamele vade iz sredina E oblika...

Kod C jezgra i kod toroidnih jezgara, u tom smislu pucna, ako su alati za secenje tupi, postoji samo na obodima. Posto je to u sustini traka koja se namotava... Ali se tesko detektuje dodirom AKO postoji, zbog toga sto su elementi lakirani i cvrsto povezani.

Dok se kod ostalih tipova, svih tipova gde se pakuju pojedinacne lamele da osetiti pod prstom. Kod dobro isecenih lamela to se ne oseca, nema tog mikro bridapo ivicama oblika. To navodi na zakljucak da su tu koriscene i kvalitetne legure? Jer ko bi upotrebio kvalitetnu leguru koja je prosla ko zna koliko koraka pre vadjenja lamelica a ohda da je upropasti tupim i nepreciznim alatom?

Zbof toga je velika verovatnoca da su one lamelice koje nemaju pucnu sacinjene i od jako dobrog materijala :)

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kada si vec to tako lepo uradio sa trafoom, jesi koristio mesigane srafove za stezanje lamela ili od nekog drugog ne-magnetnog materijala. I da li si taj trafo montirao direktno na metalnu sasiju ili preko izolatora a tek potom uzemljio jezgro. Inace jezgro se pravilo uzemljuje tako sto se ubaci jedan par ili vise parova lamela od bakra u pakovanje. recimo jedan par u sredini i po jedan par na krajevima. A tek onda se to poveze na uzemljenje. Drugo potrebno je prostim eksperimentom proveriti kako je povezan primar. Ako je primar korektno povezan u smislu faza-neutralna, glinerica nece svetleti u dodiru sa jezgrom. Ako je inverzno onda hoce... I kako onda uzemljiti to jezgro gde "svetli" glinerica... To se naravno ne moze direktno proveriti kod toroidnih jezgara kod kojih nije predvidjen izvod koji je vezan direktno na jezgro

itd itd

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

9 hours ago, Lemić said:

troje je radilo proračun uzimajući podatke iz tablica

 

I sad, postoje trenuci kada se od inzinjeringa uzima najbolje, poznavanje pojava, ali se ekonomizacija izbacuje iz price. Tablice ostave po strani i krene u detalje..

Proracun trafoa je relativno prosta stvar, problem je napraviti trafo koji je tezi idealnom trafou, bolje receno proracunu. Postoji gomila "zivotnih", realnih koeficijenata, od  pakovanja zice do pakovanja limova u kalem. Ili jos bolje teziti ka trafou, koji je idealni pretvarac intenziteta naizmenicnog napona i struje.

Specifican a dobar trafo se ne moze namotati "iz prve". Proracun, motanje, testiranje, korekcija, ponovo motanje, ...i tako potreban broj puta, dok se ne dodje do zida, zida kada su realne mogucnosti iscedjene. Posle moze i u masprodukciju...

 

LCLC uvek preporucujem, minimum jednopolno LC, ako se vec pegla ripl u naponu, red je opeglati ripl i u struji. Struja ne treba da ima distorziju u obliku, eto novih harmonika za potiskivanje u ispravljacu...

Evo kako muku muce sa energetskim igrackama

https://www.mouser.com/pdfdocs/2403202_a_w.pdf

 

I jedan fin tekst za neke smernice pri razmisljanju o tematici.

http://www.ietlabs.com/pdf/GR_Appnote/Rectifier, Transformer & Filter Design.pdf

Slaze se sa mojim stavom da trafo, ispravljac(ice) i filter treba da su u "harmoniji", i naravno mogucnosti da odgovore zahtevu potrosaca.

Random trafo, random grec, random filter je nesto sto moze da posluzi, ali nista specijalno dobro, a pride moguc izvor nevidljivih i nejasnih problema.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

22 hours ago, ZZZ said:

Kada si vec to tako lepo uradio sa trafoom, jesi koristio mesigane srafove za stezanje lamela ili od nekog drugog ne-magnetnog materijala. I da li si taj trafo montirao direktno na metalnu sasiju ili preko izolatora a tek potom uzemljio jezgro. Inace jezgro se pravilo uzemljuje tako sto se ubaci jedan par ili vise parova lamela od bakra u pakovanje. recimo jedan par u sredini i po jedan par na krajevima. A tek onda se to poveze na uzemljenje. Drugo potrebno je prostim eksperimentom proveriti kako je povezan primar. Ako je primar korektno povezan u smislu faza-neutralna, glinerica nece svetleti u dodiru sa jezgrom. Ako je inverzno onda hoce... I kako onda uzemljiti to jezgro gde "svetli" glinerica... To se naravno ne moze direktno proveriti kod toroidnih jezgara kod kojih nije predvidjen izvod koji je vezan direktno na jezgro

itd itd

Hvala na instrukcijama, naročito za bakarne šlajfne. Jesam vezivao sve od nemagnetnog inoksa, ima i magnetnog inače, mada mislim da ima i taj neki magnetizam kad se izloži neodijumu. Ttupio sam oko uzemljenja samog jezgra al se ne sećam, znam samo da je ostala neka opcija kao naknadna mogućnost, nisam siguran da limovi uopšte imaju električnu vezu sa šasijom ni preko šrafova, navoji su izolovani termo bužirom recimo a pod vezne ploče ne znam da li sam metuo prešpan. Verovatno je drugar iskontrolisao, jednostavno se ne trudim mnogo da pamtim  ono u što se ne razumem previše. U svakom slučaju će pojačivač ovih dana na sto zbog redovnog čišćenja koje nisam od remonta uopšte radio.

 

14 hours ago, vladd said:

LCLC uvek preporucujem, minimum jednopolno LC, ako se vec pegla ripl u naponu, red je opeglati ripl i u struji. Struja ne treba da ima distorziju u obliku, eto novih harmonika za potiskivanje u ispravljacu...

Sad već bivši preamp, SE Euridice, ima dvopolni LC, to mi je bilo i logički, struja "ide" brže nizbrdo nego uz C uspon, nisam znao kako se neki fenomen mora projektovati, "izobličenje oblika", odlično objašnjenje. Baš sam skoro objašnjavao drugaru koji još nije ozbiljno zakoračio u hifi a ima želju, šta mi to u stvari slušamo, pa struju koja dolazi iz utičnice a kvalitet u ušima zavisi od prerade, džabe kristalne i zlatne čaše u vidu cevi i tranzistora ako se toče prljavom vodom, strujom. Praktično je ispravljač gotovo sve. Hvala za linkove, iščitaću svakako kad stignem.

  • Love 1
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 3 years later...

Počeše pre izvesnog vremena da se javljaju neke smetnjice i pucketanja, reko, pojačivač mora na kanal, međutim, ispostavilo se da filter iz naslova koji sam koristio je to pravio. Izbacivanjem se poboljšao zvuk, prosvetleo, prodetaljisao i dinamički popravo. Očigledno je nešto  njemu vremenom popuštalo dok na kraju nije sasvim crklo. Oduvek sam bio skeptik prema ovakvim vrstama filtracije i nikad mi se zvučno nisu dopadale, posle ovoga, nkad više.

Iščito sam temu ponovo, pošto sam duduk, nisam zakljčio jasno ša bi bilo dobro rešenje, osim generatora i jedino što mi se nameće je rastavni trafo od recimo 3Kv. Liutajući naokolo, natrčah na EI servo stabilizator napona, ali ne znam da li je to auto trafo ili ima izolocaini na ulazu. Nešto slično sam slušao kod pokojnog Laze Fozgena, samo cevno pokretanje motora i sa izolacionm trafoom, neki Simens i služio je za napajanje rezača viila, ne matrice. Molim za komentar?

servo-stabilizator-mreznog-napona.thumb.jpg.32bd6ef3c752ee4b655e50cb2725e3dc.jpg

 

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Au!

Pa gde to ima tolikih problema sa stabilnoscu napona. Sada je mreza za nekoliko klasa bolja nego pre 40 ili 60 god.

Rastavni trafo, i nekako, trazi svetska hifa napad na instalaciju, ali stabilizator napona..pa jos taj tip serva sa variakom ili vise izvoda trafoa pa relejno preklapanje, to vise ne pije vodu.

Inverter bi drzao i napon i cistu sinusoidu, ali ti inverteri su profi i preskupi...

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

nazovi Trafomatic i priupitaj

oni sigurno znaju sta treba

generalno - primar 230, sekundar 230 sa srednjim izvodom

taj srednji izvod se veze na uzemljenje, dobijas galvanski odvojeno 230, simetricno u odnosu na zemlju

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

44 minutes ago, vladd said:

Ne mora da ima rastavni trafo, ali variak ima.

Trebalo bi da imam negde zatrpan jedan 220/220  oko kW...

 

nemaju rastavni, ima varijak (koji je autotrafo) i to opsega od nekih 150 (ili tako nekako) do 250

tacnije - kako  mu je naveden nazivni ulazni napon , od-do

radilo je to nekad boli glava, ali stvarno nema potrebe vise za tim, bar ako si negde u kulturnom delu Grid-a

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ja bih to preskočio, nepotreban trošak. Uz sve to kao dodatak, tako veliki torus biće preosetljiv na DC napon mreže. EI trafo te snage bio bio baš težak, i ima veliko zračenje, ne bi ja to držao ni blizu ostalih uređaja. A nedaj bože da prozuji vremenom, što se događa,  ima da izludiš od njega. :pioneer:

Izmenjeno od NIXIE
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 1 month later...

Pozdrav svima ... Nadam se da ste svi zivi i zdravi.

Pre nekih desetak dana je poceo da zuji trafo u pojacalu ... Ukljucivao sam ga u svaku uticnicu u kuci, gasio sve uredjaje dok je ukljucen, otkacio zice koje napajaju pojacalo, skidao uzemljenje, okretao trafo naopako, na jednu stranu, na drugu ... Dzaba ... Zuji. Pojacalo je ukljuceno na stabilizator napona koji drzi 220v ... Toroidni trafo je u pitanju.

Nadjoh na netu da je najverovatnije DC offset i nadjoh nekoliko sema za DC block-ator ... Dva konda i cetiri diode.

Ima li tako nesto vec gotovo da se kupi u radnjama koje prodaju komponente (tipa microprinc, ne one audiofilske) ili mora da se pravi?

Izmenjeno od Anubis
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...