Jump to content

APEX SR200


Preporučeni Komentari

SR300 koristi klasicnu japansku topologiju iz uredjaja vise srednje klase koju su svi potcenjivali, ali na kraju kupovali. Koliko god pametovali o A klasi CFA pojacalima i slicno, kad treba da se 'odradi' poso koristi se ozbiljna posteno odradjena masina. Slicno je i kod PA pojacala diskutuje se o svemu i svacemu, ali kad mora da se ozvuci neki vazan skup bez greske svi se hvataju za 'mamute' kao sto je Crest Audio CA18 na primer.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kada se rade snazne sprave, onda se malo vise obrati paznje na energetiku. Rastojanje tranzistora nije "kako mi zgodno", vec na osnovu raspodele hladjenja, ako su malo vise razmaknuti,sledi bakarna stangla da se ujednace temperaturno, a ne smeju ni da su preblizu, posto jedan drugome podizu temperaturu bliske okoline. Aluminijum ima slabu kondukciju ali odlicnu konvekciju toplote.

Svaki tranzistor treba da ima svoje masno napajanje, a ne da se vod stanjuje.

Elektroliti nisu imperativ na ploci, osim mozda po jednog za svaku granu, kao i zobel koji se seli na prikljucke na kucistu. Ili da se prosiri ploca i oni lociraju uz tranzistore.

Ako se vec izdize i odvaja uzemljenje signala, onda se na njega ne kaci bajpas kond, zato sto je na stampi zgodno...taj 100n/100v, desno, na - grani, je mogao i ispod stampe da se montira bez blama. I ne vodi se taj gnd tankom linijom kroz sumu signala VAS stepena.

I da je samo zaokrenuo ove hladnjake na sred stampe, ne bi morao da pravi ovolike nepotrebne kristijanije sa vodovima.

Jeste to solidan trud, ali nijanse nedostaju da bude perfektan.

I staro pravilo je da drugi elektricar mora da proverava ozicenje. :) 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 1 year later...

pločica je sad sa klip indikacijom,indikacijom signala na ulazu,power indikacijom,zaštitom od dc,preopterećenja,mute opcijom;sve na pločici izlaznog stepena plus jedna mala sa relejom i Zobelom u obe varijante (RL +RC). sluša se nekoliko dana i radi kako treba,ovaj AMP deo. zaštita je preslikana sa već testiranih pločica. naravno,sluša se bez zaštitnih lampi koje su prisutne na video snimku,svako pojačalo koje pokrećem prvih par sati i testova slušam preko njih pa kad se stvar pokaže sigurnom,dalje ide preko klasičnih osigurača. napajanje je 60Vdc po grani preko 40mF kombinovanih kapaciteta takođe po grani i torusa od 1kVA. utisci? to je ionako subjektivna stvar,inače pokazalo se žilavo na merenjima. video snimak je "isprekidan" pesmama zbog zaštite autorskih prava.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Quote

Aluminijum ima slabu kondukciju ali odlicnu konvekciju toplote.

Ovo ne razumem. Prenos toplote konvekcijom zavisi od vrste rashladnog fluida (vazduh, voda) i brzine rashladnog fluida uz rebra hladnjaka. Dodatno, hladnjak od bakra " dotura" , pod istim uslovima, više toplote na granicu hladnjak-rashladni fluid od aluminijumskog hladnjaka opet zbog veće kondukcije

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

BAkar ima veliki toplotni kapacitet, preuzima toplotu u svoju zapreminu, sto je bitno za poluprovodnike koji su prakticno tackast izvor i sa male dimenzije treba odvesti kolicinu toplote.

Kada se intenziviraju procesi, kada sa tackastog izvora treba brzo da se odvede toplota, tada je metoda preuzimanja te toplote u zapreminu posto je kondukcija brzi proces o d konvekcije, koristi se najbolj prisutni materijal za to, bakar, koji taj toplotni udar akumulira, odvodi sa tackastog izvora, i razliva na vecu povrsinu radi efikasnije konvekcije. Ili efikasnije kondukcije sa vece povrsine na materijal sa boljom konvekcijom.

Da li ce se osloniti samo na povrsinu postojeceg bakra, stvar je potrebe,  mada je to losija opcija, bakar ima slabiju konvekciju od aluminijuma pa je sendvic hladnjak idealna kombinacija pozitivnih osobina dva materijala u prenosu toplote.  

 

To je tretman intenzivnih izvora tackastih dimenzija, uraditi prvu konvekciju, kapacitetom hladnjaka u malom kontaktu ili nekim metodama promena agregatnih stanja nekih zatvorenih sistema, odvesti energiju i predati je okolini...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Drago bi mi bio da nesto naucis.  :)

Jos od kada je otisao rad na IEEE neke tamo 90-e(sa mojim pisanijem i analizom), krenulo, stidljivo, se sa ubacivanjem bakra u profi elektroniku, da se izrazim, srednje kriticnu. Tada je nekako i krenuo uspon energetske elektronike.

 

I sad, gde god su granicni slucajevi, ili je pozeljno da nema velikih temperaturnih razlika, bakar sluzi kao "integrator", usrednjavac  temperature vise poluprovodnickih izvora.

 

Mogu se cesto(najcesce za obucnog koriskika uredjaja) videti recimo na hladnjacima procesora za PC, gde je ubacen komad bakra koji se naslanja direktno na  pelet ili poklopac procesora...daljnje primere od ovog zaista necu iznositi.

Koliko god da se cini da je vazna cinjenica da je bakar skup, neprikosnoveno su skuplji snazni poluprovodnici.

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kolega, hvala na obaveštenju da postoje sendvič-hladnjaci. Za mene je to zaista novost.

Međutim, moja jedna i jedina primedba je da aluminijum nema bilo kakve prednosti u odnosu na bakar za slučaj prenosa toplote konvekcijom.

Dokaz, u mome udžbeniku, ETF u Beogradu, Termodinamika i termotehnika od R. Malića (izdanje 1963) na strani 197 za prelaz toplote sa (metalnog) zida na rashladni fluid piše: keoficijent prelaza toplote zavisi od čitavog niza veličina: od brzine strujanja fluida od njegove (fluida) temperature i od temperature zida zatim od specifične toplote fluida, njegove gustine, viskoziteta i koeficijenta toplotne provodljivosti i od oblika površine zida i njegovih dimenzija ...

Dakle, aluminijum u sendvič-hladnjaku je prisutan samo zbog uštede u bakru.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

da skratimo pricu - imas hladnjak za normalno neprisilno hladjenje vazduhom - stavi aluminijum

ako treba da ubrzas odvodjenje toplote sa elementa - spajaj ga sa bakrom

ako hoces najbrzi sistem - na bakar dogradi aluminijum

ako hoces to isto da prodas skupo i da ti se klanjaju , stavi sve bakar , ali ne stedi

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 3 months later...
  • 9 months later...
  • 6 months later...
  • 1 month later...

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...