Jump to content

Nisam mogao da odolim!


Preporučeni Komentari

Marantza 170 dc sam imao pre 25 godina a i tada zelenog i neiskusnog me nimalo nije zainteresovao jer je ocajan kao i harmani. trenutno imam 6900, avi250 i ne ukljucujem ih uopste a imao sam stosta drugih harmana. A i Karan integralac nema sta da radi u visokoj klasi. DVV, vidi se da imamo totalno drukciji pojam dobrog uredjaja a Vi i nakon vise decenija "kao" testiranja uredjaja pricate o najobicnijoj best buy komercijalnoj klasi. A sto se tice Tandberga 2075 ce oduvati zvucno sve to sto ste gore naveli

 

Oko Tandberga - imao ga je moj drugar preko puta, a imao je i JBL profesionalne monitore od 100+ kg. Mene je taj Tandberg ostavio mrtvim hladnim, korektno ali zaboravi se za 5 minuta.

 

Oko Marantz 170DC - hajde sada ga postavi u sistem pa mi reci da ne valja, a uporedi ga sa onim što ti smatraš da valja. Mislim da se ovde priča prebacuje na lične ukuse, o kojima nema smisla diskutovati, neko voli popa, a neko popadiju. Samo bih i tebi i drugima pomenuo jednu činjenicu - mi smo onda bili jeno, a danas, posle mnogo godina, sticanja iskustva i izgradnje sopstvenog ukusa, mi smo neki drugi. "Onda" sam ocenjivao tog Marantz-a na paru AR5 kutija koje sam onda imao. To su korektne kutije, ali ništa više od toga. A danas imam neke druge kutije, koje mogu ono što taj AR nije mogao ni da sanja. Onda sam koristio gramofon, koji je sam po sebi klizna kategorija, koja je dalje zakomplikovana kvalitetom phono RIAA korekcije i pojačanja, danas mogu da biram između gramofona, CD čitača i tjunera - tjuner, reVox B760, me je česšće naterao da se upitam da li ja slušam njega ili CD, mada to u velikoj meri zavisi i od izvora, tj, radio stanice. Taj kvalitet zvuka mi ni jedan drugi tjuner nije pružio.

 

Oko H/K 6900, nemam komentar, jer ga nikada nisam kod sebe slušao. Ali se zato iz sve snage kunem u H/K PA2400 (on mu dođe neki gimnazijalac, jer je iz 1999 godine, star ali diksutabilno vintage). Sve što mogu da kažem jeste da je izuzetno neutralan (što kod H/K nije obavezno tako) i daje obilje ambijenta, sa lepom rezervom snage (nominalno 2x170W/8 Oma, ali uz impulsne struje od 60A, kažu oni), i to u nedirnutom fabričkom stanju, nisam stigao da mu zamenim elektrolite, to će biti posle godišnjeg odmora.

 

Oko Karana - napisao sam, i ostajem pri tome, da je to najbolji integrisani pojačavač koga sam ikada čuo. Da je savršen, naravno da nije, prvo i osnovno on je prilično osetljiv na radno opterećenje (zvučnike), što u toj klasi cene po meni nije primereno- Sa druge strane, moje kutije (B&M Acoustics Monitor 1041) su izuzetne po pitanju opterećenja, jer em imaju nebično malu varijansu impedanse (nominalno 8 Oma, minimum 6,5 Oma, maksimum 12 Oma), imaju korekciju po fazi i po impedansi, pa je apsolutno najgori slučaj 5,5 Oma (kada se uzmu u obzir mali fazni pomeri od najviše -25 stepeni) i kada se zna da su relativno efikasne sa 92 dB/2.83V/1m, što mi daje ukupan realno moguć dinamički raspon od oko 114 dB SPL na 1 m, Pod takvim uslovima, apsolutno SVAKI pojačavač će raditi najbolje što zna i ume sa njima, za razliku od mojih AR94 kutija, koje su u tradiciji AR-a već pomalo nezgodne za pogon. Dobio sam do sada dva kometara od dvojice drugara koji su zakleti cevaši, po njima Karan sa mojim kutijama rezultira u SET tipu zvka, alu bez ijedne mane cevi i sa svim prednostima tranzistora (jedan ima Conrad-Johnson preamp i dva VTL monobloka od po 60W nominalno, drugi ima neku Jadis opremu). Prema tome, Karan je za mene jednostavno jedan jako dobar pojačavač sa nekim manjim manama, po čemu nije jedinstven. Ali ga nikada ne bih svrstao u svetski vrh.

 

Ali, i sam si naveo zanimljivo poređenje - ti donesi TR 2075, a ja ću H/K 6550, pa možemo da ih vozamo na A/B testu u kome god hoćeš režimu izvora, gramofon ili CD čitač. Razliku u snazi ti poklanjam.

 

Inače, ovde ne nekoliko učesnika u diskusiji reklo nešto sa čime se duboko slažem - nešto što je onda dobro zvučalo, dobro će zvučati i danas. Onda je to možda bilo među najboljima u klasi, a danas to više nije, ali će i dalje dobro zvučati.

 

Uzgred, Impulse, ne upitah, koje zvuče kutije koristiš za poređenje, odnosno slušanje?

 

Za proaznu ocenu kod mene, koristim pre svega moje B&M Acoustics 1041, ali i AR94 i JBL Ti600. Tek ako radi dobro na sve tri, i meni će biti dobar.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kad smo kod Tandberga,jel ovakvi modeli spadaju u tu pricu,ili samo najjaci modeli.Pitam jer nikad nisam cuo kako zvuci neki dobro ocuvani komad?

 

https://www.kupujemprodajem.com/TANDBERG-solvsuper12-22994526-oglas.htm?filter_id=28764459

 

Po meni, zaboravi te male Tandberge starije generacije. U principu, Tandberg nije štedeo na njima, i nisu ih radili tri dnevno nego su to pošteno razvijali, ali začudo stegli su kaiš na elektrolitima na napajanju. Najveći risiver 2075 ima svega 2+2(za svaki kanal odvojeno) elektrolita od 4.700 uF. Za mene, to je apsolutno najmanje što je bilo moguće staviti da bi ispoštovao nominalnu snagu u 8 Oma, a već 4 Oma ne voli. Pomenuti drugar je znatiželje radi zamenio te sa 4 elektrolita od po 10.000uF i to je bilo čujno bolje.

 

Po meni, najveće iznenađenje od Tandberga su bile neke njihove zvučne kutije. Ni malo Skandivski napravljene, toplog zvuka i velike dinamike, sa dobrom brzinom dosta retkom u ono doba. Model 5020 (mislim) je koristio Celestion bas jdeinice od 12" iliti 30,5 cm u kompresionoj kutiji i to je sviralo samo tako, imao ih je moj komšija u zgradi, stan ispod mene. I nikada nije požalio. Koliko znam (pošto se odselio), ima h i dan-danas.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Hteo bih da se vratim na naslov teme,i da kazem da bih pre isao na kalifornijsku zurku ili Miami kao Dusko Dugousko u onom crtanom.Mislim da maglom obavijeni trolovi ipak nisu cuvari i tumaci finih distorzija.Pricamo o stvarima za uzivanje i sve ono sto spada u duh i filozofiju tog nacina razmisljanja.A evo par stvari koje su napravljene samo kod Duska i Patka Dace i nigde vise i nikad.Ako pricamo o slatkom i prijatnom zvuku mislim da ni za to neke nacije nisu sposobne. Poljska Ceska ili Madjarska  nikad nece roditi jednog Belmonda.Ali da ne generalizujemo,da se ne bi neko bez potrebe naljutio.

 

post-1130-0-00594100-1436172979_thumb.jp

post-1130-0-58588100-1436173106_thumb.jp

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

post-474-0-40118100-1436180536_thumb.gifVlad, izobličenja su jedno mešano meso. Poznato je da našem sluhu gode izobličenja parnih harmonika, a da nam ne prijaju izobličenja neparnih harmonika. It diskusije na američkom DIY sajtu, malo po malo se odredilo da su od neparnih harmonika najgori 5-ti i 7-mi harmonici. Jednostavno, korelacija između njih i našeg suha je takva, a jedino iole racionalno obajšnjenje je da su to veoma visokofrekventni fenomeni koji umeju da zbune pojačavače. 7-mi harmonik od 20 kHz je ipak već 140 kHz, bar teorijski, jer u stvarnosti nema prirodnog OSNOVNOG tona pri punoj snazi izna 10 kHz, ostalo su harmonici. Sa druge strane, odavno je dokazano da nam harmonici i te kako trebaju, jer dosta često su oni ti koji nekom zvuku daju "boju". To je jedno od mogućih objašnjenja ljubavi prema cevima, jer iako one poprično izobličavaju, to se dešava uglavnom sa parnim harmonicima.

 

Nelson Pass je jednom tamo čak izjavio da on voli da pusti pojačavač da ima malo izobličenja jer mu takav zvuk više godi od sterlnig zvuka sa realno potisnutim svim harmonicima. To je onda svako shvatio na svoj način, ali u celini, opšte je prihvaćeno da je najneutralniji zvuk onaj u kome su SVI harmonici jednako potisnuti. Mali paradoks, jer to isto su tvrdili i Otala i Lohstroh još 1973. godine.

 

No, najveći deo te priče je uopšte bitan samo za one koji se bave projektovanjem. Čovek koji koristi gotov uređaj tu malo šta može, ima ono što ima, pogođeno kako je pogođeno, i to je to, eventualno jedino što može da uradi bez većih zahvata jeste da poboljša napajanje, što će sigurno popraviti i stvari sa izobličenjima jer će olakšati posao pojačavaču. Možda ne drastično, ali će sigurno biti bolje, pa makar i za malo.

 

Oko teze sa kalifornijskom žurkom, ma gde me nađe. Decenjama pitam ljude - šta mislite, kako će zvučati neke recimo kutije napravljene na Severu Evrope, gde polarna noć traje 6 meseci, ili u Kaliforniji, gde čovek kada ustane vidi sunce, more i kupačice na plaži (k'o u pesmi "peaches on the beaches")? To sigurno nije apsolutno poređenje, ali jeste neka verovatnoća, pođite od sebe, kako biste se vi osećali po mraku ujutru i po suncu. Možda ja preterujem, ali meni najveći deo proizvoda iz Skandinavije deluje hladno i pomalo nezainteresovano. Rekoh to, a sada ponavljam, umeju oni da iznenade, one Tandberg 5020 kutije bih danas kupio da mogu. Ali njihov Monitor zvučnik ne bih, po meni on je tonski debalansiran, ma kako impresivno izgledao.

 

@Impuls

 

Zaboravih da se osvrnem na firmu Luxman. Nisam baš najbolje upoznat sa masom njihovih jeftinijih integralaca, pa ne mogu da ih komentarišem, ali znam da me je njhov predpojačavač C-03 oduševio čistoćom i odičnom definicijom zvuka uopšte i posebno tonske slike. Istovremeno sam čuo i skuplji i kažu bolji C-02, koji mi se manje dopao. Tada sam shvatio zašto je C-03 njihov najbolje prodavan predpojačavač svih vremena i jedan od najbolje prodavanih predpojačavača uopšte. Najbolji atest toga je činjenica da je kao model živeo celih, gotovo neverovatnih, 12 godina, što koliko znam nikome drugome nije pošlo za rukom. I naravno, naletim na jedan na KP i kupim ga. Još uvek ga nisam osvežio, dakle radi mi onako kako je izašao iz fabrike. Od tada, nakon ličnog poređenja sa Marantz 3250b, H/K Citation 21 i Philips AH 281 ("Black Tulip" serija, top model) svi oni žive u ormanu, a samo Luxman radi svaki dan, 8 ujutru do 11 naveče. Sa H/K PA2400 pojačavačem snage, stvarno je deo dobitne kombinacije. Taj ne ide bilo kuda dok sam ja živ, bar ne dok ne čujem nešto još bolje. Jedan od retkih proizvoda koji mi oduzima svaku logiku zanovetanja a zašto ovako a ne onako, nemam šta ni da mu dodam, ni da mu oduzmem. Poništio je sva moja razmišljanja da se uopšte bavim predpojačačem u sopstvenoj režiji. Šta li će tek biti kada ga osvežim, ipak je on već 19 godina star.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kao i za sve ostalo sto si do sada prilozio ili si rekao tako i ti tvoji grafikoni su veoma, veoma povrsni , (blah,blah,...)

recimo da tu nema frekventnog pojasa koji pokriva bass bubanj , a koji moze da tonski ide mnogo nize od bilo cega tu nacrtanog , i da po energiji koju zahteva od pojacala snage bude izuzetno zahtevan ,

Isto tako tu nema ni podataka o harmonicima koji odredjuju Timbre pojedinih muzickih instrumenata .

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Vidim, bas i kontrabas se ne računaju u niski opseg...

 

Očigledno, Ima ljudi kojima ni crtanje nije dovoljno. A sigurno nisu ni primetili harfu, za koju se ljudi često čude zbog toga koliko nisko može da siđe.

 

A još manje su primetili oznaku na donjoj skali koja označava koliko nisko može da siđe običan klavir (glasovir, ake se dobro sečam).

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

"kvragu, nema ni topova ni narodnjaka, oni idu daleeeko niže s muzikom od ovog grafikona!"

 

Jeste, u pravu si Nema im ni oznaka koliko nisko im idu dekoltei.. Valjda zato što je tu skalu merio Francuz koji je član pariskog konzervatorijuma, pa prirodno nije čuo za naše "zvezde".

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Sto se tice pravljenja ugodjaja sebi i drugima,moje uverenje,a i moje babe je da ne jede pitu ko ima nego ko je navikao.Um mora da bude popuno slobodan sa sirokim magistralama,a svaka frustracija vodi u mutaciju.Kisa ,sunce,vetar,Jedino muzijak od ptice lepo peva,odnosno radi u ,,a ,,klasi,kad ga zatvoris u kavez u vreme parenja,a za ostalo mislim da je kontraproduktivno.Pricamo o slatkom zvuku...

 

Dajte raznim nacijama isti vic da ga ispricaju i svi ga ispricaju na svoj nacin,a vi se smejete samo nekoj interpretaciji,znaci nesto ima?

 

Kad rekosmo vic,evo jedan koji me je nasmejao u stvari je slika ispred mehanicarske radionice i na njoj nacrtan i precrtan znak Reno-a i Peugeota,a ispod pise:,,Ne popravljam ni macice i picice". Eto...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

 

neko pomenu 1800 DEMona iz 70ih ili 80ih godina...nije to sadasnjih 900 eura...to je sadasnjih bar 4500 do 6000 eura kad se zbroje inflacije, profiti (sada veci nego ranije i za sve losiju robu) i porez na budale (Grke, Balkance...)

cinjenica je da je roba sada skuplja za krajnjeg korisnika nego ranije u pogledu cena-kvalitet (makar samo materijala) u pogledu cene rada koji se placa (sada manje nego ranije)

da ne duzim sa digresijama i metaforama, kad se sve izracuna, starije je bilo chestitije napravljeno pa je imalo i vise sanse da svira dobro i bolje nego ono sto se sada pravi i uvaljuje

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

 

 

neko pomenu 1800 DEMona iz 70ih ili 80ih godina...nije to sadasnjih 900 eura...to je sadasnjih bar 4500 do 6000 eura kad se zbroje inflacije, profiti (sada veci nego ranije i za sve losiju robu) i porez na budale (Grke, Balkance...)

cinjenica je da je roba sada skuplja za krajnjeg korisnika nego ranije u pogledu cena-kvalitet (makar samo materijala) u pogledu cene rada koji se placa (sada manje nego ranije)

da ne duzim sa digresijama i metaforama, kad se sve izracuna, starije je bilo chestitije napravljeno pa je imalo i vise sanse da svira dobro i bolje nego ono sto se sada pravi i uvaljuje

 

Ma radilo se u opustenijoj atmosferi,bilo je borbe i konkurencije,ali je bilo i takmicarskog duha i entuzijazma i dosta se radilo za slavu.Danas je sve prostitucija.Casopisi,ako ne rade lazne testove,nece da dobiju nagradu,kompanije,ako ne zakidaju svuda i na svakom cosku i musterijama i dilerima,i radnicima,pojesce ih suroviji i bezobzirniji u roku jedne sezone.A u tom duhu ne moze da se radi opusteno.Najcesce se plati nesto samo da izgleda lepo,i ljudi dobiju dizajn,ali zvuk tesko.Nema se vremena,sablonski se pakuju proverene topologije i uz mnogo datog novca,koji je najcesce vecim delom placeni dizajn ,dileri, uvoz ,marza,a zvuk je negde u slusalicama na mobilnom.Toliko otprilike ostane za prosecnog korisnika koji je izdefinisana ovca sa svim osobinama,kako se vabi sta voli,kako se sisa,kako mu se dere koza.itd Naravno ovci se i muzika s neta prodaje,jedan cent,ali ne i dzabe.E to je taj odnos koji se pojavio sa novim obicajima na trzistu.Otprilike sto si veci dripac,to si bolji frajer,sve ce to ispeglati reklame...a ovce pozlatiti :)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

attachicon.gifmusic-instruments-frequency-chart.gifVlad, izobličenja su jedno mešano meso. Poznato je da našem sluhu gode izobličenja parnih harmonika, a da nam ne prijaju izobličenja neparnih harmonika. It diskusije na američkom DIY sajtu, malo po malo se odredilo da su od neparnih harmonika najgori 5-ti i 7-mi harmonici. Jednostavno, korelacija između njih i našeg suha je takva, a jedino iole racionalno obajšnjenje je da su to veoma visokofrekventni fenomeni koji umeju da zbune pojačavače. 7-mi harmonik od 20 kHz je ipak već 140 kHz, bar teorijski, jer u stvarnosti nema prirodnog OSNOVNOG tona pri punoj snazi izna 10 kHz, ostalo su harmonici. Sa druge strane, odavno je dokazano da nam harmonici i te kako trebaju, jer dosta često su oni ti koji nekom zvuku daju "boju". To je jedno od mogućih objašnjenja ljubavi prema cevima, jer iako one poprično izobličavaju, to se dešava uglavnom sa parnim harmonicima.

 

Nelson Pass je jednom tamo čak izjavio da on voli da pusti pojačavač da ima malo izobličenja jer mu takav zvuk više godi od sterlnig zvuka sa realno potisnutim svim harmonicima. To je onda svako shvatio na svoj način, ali u celini, opšte je prihvaćeno da je najneutralniji zvuk onaj u kome su SVI harmonici jednako potisnuti. Mali paradoks, jer to isto su tvrdili i Otala i Lohstroh još 1973. godine.

 

No, najveći deo te priče je uopšte bitan samo za one koji se bave projektovanjem. Čovek koji koristi gotov uređaj tu malo šta može, ima ono što ima, pogođeno kako je pogođeno, i to je to, eventualno jedino što može da uradi bez većih zahvata jeste da poboljša napajanje, što će sigurno popraviti i stvari sa izobličenjima jer će olakšati posao pojačavaču. Možda ne drastično, ali će sigurno biti bolje, pa makar i za malo.

 

Oko teze sa kalifornijskom žurkom, ma gde me nađe. Decenjama pitam ljude - šta mislite, kako će zvučati neke recimo kutije napravljene na Severu Evrope, gde polarna noć traje 6 meseci, ili u Kaliforniji, gde čovek kada ustane vidi sunce, more i kupačice na plaži (k'o u pesmi "peaches on the beaches")? To sigurno nije apsolutno poređenje, ali jeste neka verovatnoća, pođite od sebe, kako biste se vi osećali po mraku ujutru i po suncu. Možda ja preterujem, ali meni najveći deo proizvoda iz Skandinavije deluje hladno i pomalo nezainteresovano. Rekoh to, a sada ponavljam, umeju oni da iznenade, one Tandberg 5020 kutije bih danas kupio da mogu. Ali njihov Monitor zvučnik ne bih, po meni on je tonski debalansiran, ma kako impresivno izgledao.

 

@Impuls

 

Zaboravih da se osvrnem na firmu Luxman. Nisam baš najbolje upoznat sa masom njihovih jeftinijih integralaca, pa ne mogu da ih komentarišem, ali znam da me je njhov predpojačavač C-03 oduševio čistoćom i odičnom definicijom zvuka uopšte i posebno tonske slike. Istovremeno sam čuo i skuplji i kažu bolji C-02, koji mi se manje dopao. Tada sam shvatio zašto je C-03 njihov najbolje prodavan predpojačavač svih vremena i jedan od najbolje prodavanih predpojačavača uopšte. Najbolji atest toga je činjenica da je kao model živeo celih, gotovo neverovatnih, 12 godina, što koliko znam nikome drugome nije pošlo za rukom. I naravno, naletim na jedan na KP i kupim ga. Još uvek ga nisam osvežio, dakle radi mi onako kako je izašao iz fabrike. Od tada, nakon ličnog poređenja sa Marantz 3250b, H/K Citation 21 i Philips AH 281 ("Black Tulip" serija, top model) svi oni žive u ormanu, a samo Luxman radi svaki dan, 8 ujutru do 11 naveče. Sa H/K PA2400 pojačavačem snage, stvarno je deo dobitne kombinacije. Taj ne ide bilo kuda dok sam ja živ, bar ne dok ne čujem nešto još bolje. Jedan od retkih proizvoda koji mi oduzima svaku logiku zanovetanja a zašto ovako a ne onako, nemam šta ni da mu dodam, ni da mu oduzmem. Poništio je sva moja razmišljanja da se uopšte bavim predpojačačem u sopstvenoj režiji. Šta li će tek biti kada ga osvežim, ipak je on već 19 godina star.

U vezi Luxman c03 preampa...

Ja sam ga nedavno pazario prvenstveno zbog fleksibilne phono sekcije (2 MM ulaza i 3 MC ulaza 3 Oma ,40 Oma i 100 Oma).

Nije los uređaj,radi to lepo ali budimo realni-daleko je to od neke reference.

Imam trenutno u sistemu i promitheus WOT preamp (modifikovan by Neskor-ima tema ovde na forumu) i to trci krugove oko Luxmana...

Toliko od mene...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

U vezi Luxman c03 preampa...

Ja sam ga nedavno pazario prvenstveno zbog fleksibilne phono sekcije (2 MM ulaza i 3 MC ulaza 3 Oma ,40 Oma i 100 Oma).

Nije los uređaj,radi to lepo ali budimo realni-daleko je to od neke reference.

Imam trenutno u sistemu i promitheus WOT preamp (modifikovan by Neskor-ima tema ovde na forumu) i to trci krugove oko Luxmana...

Toliko od mene...

 

Davore, poštujem tvoje mišljenje, ali se ne slažem. Po meni, to je jedan čak izuzetno dobar uređaj, ali ne zaboravi da će krajnji rezultat zavisiti i i od pojačavača, i od zvučnika. Ako tu nije sve kako treba, može C-03 da bude najbolji na svetu, rezultat će izostati.

 

Pošto u kući imam još tri predpojačavača snage ni malo jeftine klase, i više pojačavača snage, imao sam čime da ga sa mirom poredim. I to unakrsno sa tri veoma različite zvučne kutije. Kada on ispadne dobar čak i u kombinaciji sa svim pojačavačima snage već prema njihovim mogućnostima, onda je on za mene dokazano dobar. A pošto sve to i danas imam, lako mogu da ponovim bilo koju kombinaciju.  A glavna referenca su mi ipak moje kutije B&M Acoustics 1041, koje su napravljene u saradnji sa Mirkom Bevenjom iz te firme, na osnovu mojih zahteva i nekih opštih nacrta, koje smo posle on i ja razradili. Rezultat su kutije koje u opsegu 40-18.000 Hz odstupaju od idealnog za jedva +/- 1.5 dB, a jedna od druge najviše +/- 0,5 dB (mereno po industrijskim standardima, to je +/- 3 dB 36-22,000 Hz), moj cilj je bio da našravimo najbolje kutije koje umemo, sa što užim tolerancijama. Jedino tako mogu da budem siguran da one mogu što je realno moguće iz njih izvući, pa da mi onda one budu referentna tačka. Da ne razmišljam šta i kako, nego da ZNAM šta jeste moguće. Nešto mora da bude tačka osnovice za poređenje, za mene su to zvučne kutije, koje su obično najslabija karika u lancu. A ako one omanu, ni najbolja elektronika ih ne može spasiti. I obrnuto, one će pokvariti rezultate čak i najbolje elektronike,

 

Po zvuku, H/K Citation 21 je jako blizak Luxman-u, ali potpuno poređenje nije moguće jer H/K ima problema sa mehanikom, potenciometrima i preklopnicima. Dok ih ne zamenim, nemam načina da znam šta šlajfuje, elektronika ili mehanika. Marantz 3250b je dobar, ali nema onu ambijentnost koju ima C-03. Philips AH 280 je fenomenalno napravljen, ali jednostavno nije iste klase, uprkos predivnom spoljnom izgledu. Mislim, ali za sada ne znam pouzdano, da bi se on mogao prepraviti da bude mnogo bolji, ali otom-potom.

 

Šta koristiš kao pojačavač snage, a šta kao zvučnike?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Davore, poštujem tvoje mišljenje, ali se ne slažem. Po meni, to je jedan čak izuzetno dobar uređaj, ali ne zaboravi da će krajnji rezultat zavisiti i i od pojačavača, i od zvučnika. Ako tu nije sve kako treba, može C-03 da bude najbolji na svetu, rezultat će izostati.

 

Pošto u kući imam još tri predpojačavača snage ni malo jeftine klase, i više pojačavača snage, imao sam čime da ga sa mirom poredim. I to unakrsno sa tri veoma različite zvučne kutije. Kada on ispadne dobar čak i u kombinaciji sa svim pojačavačima snage već prema njihovim mogućnostima, onda je on za mene dokazano dobar. A pošto sve to i danas imam, lako mogu da ponovim bilo koju kombinaciju.  A glavna referenca su mi ipak moje kutije B&M Acoustics 1041, koje su napravljene u saradnji sa Mirkom Bevenjom iz te firme, na osnovu mojih zahteva i nekih opštih nacrta, koje smo posle on i ja razradili. Rezultat su kutije koje u opsegu 40-18.000 Hz odstupaju od idealnog za jedva +/- 1.5 dB, a jedna od druge najviše +/- 0,5 dB (mereno po industrijskim standardima, to je +/- 3 dB 36-22,000 Hz), moj cilj je bio da našravimo najbolje kutije koje umemo, sa što užim tolerancijama. Jedino tako mogu da budem siguran da one mogu što je realno moguće iz njih izvući, pa da mi onda one budu referentna tačka. Da ne razmišljam šta i kako, nego da ZNAM šta jeste moguće. Nešto mora da bude tačka osnovice za poređenje, za mene su to zvučne kutije, koje su obično najslabija karika u lancu. A ako one omanu, ni najbolja elektronika ih ne može spasiti. I obrnuto, one će pokvariti rezultate čak i najbolje elektronike,

 

Po zvuku, H/K Citation 21 je jako blizak Luxman-u, ali potpuno poređenje nije moguće jer H/K ima problema sa mehanikom, potenciometrima i preklopnicima. Dok ih ne zamenim, nemam načina da znam šta šlajfuje, elektronika ili mehanika. Marantz 3250b je dobar, ali nema onu ambijentnost koju ima C-03. Philips AH 280 je fenomenalno napravljen, ali jednostavno nije iste klase, uprkos predivnom spoljnom izgledu. Mislim, ali za sada ne znam pouzdano, da bi se on mogao prepraviti da bude mnogo bolji, ali otom-potom.

 

Šta koristiš kao pojačavač snage, a šta kao zvučnike?

Slazem se i ja da je dobar (ali bez onog izuzetno) :-)

Pojacavac snage je Zen-ov Babelfish (aleph J) a zvucnici su Tannoy Arden i potpisujem da je Luxman tu

najslabija karika u sistemu...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...