Jump to content

Samospaljivanje pojacala i preventiva


Okibokis

Preporučeni Komentari

Mesate stanje elektrolita sa uzrokom oscilovanja. Oscilovanje se desava kada je na ampu napravljen fazni pomeraj od 180 stepeni izlaza u odnosu na ulaz pa povratna sprega umesto da napravi pojacalo stabilnim natera ga u samooscilovanje. Ovo moze da se dobije i losim rasporedom kondova u pojacalu ili cak njihovim izostavljanjem. moze cak i los izolator tranzistora da zbog kapaciteta n apogresnom mestu prouzrokuje oscilovanje. da bi bolje razumeli celu temu potrazite service manual za Phase Linear 400mk2 i 700mk2 i na kraju proucite sta je proizvodjac napisao za popravku ovog samo spaljivaca.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Mesate stanje elektrolita sa uzrokom oscilovanja. Oscilovanje se desava kada je na ampu napravljen fazni pomeraj od 180 stepeni izlaza u odnosu na ulaz pa povratna sprega umesto da napravi pojacalo stabilnim natera ga u samooscilovanje. Ovo moze da se dobije i losim rasporedom kondova u pojacalu ili cak njihovim izostavljanjem. moze cak i los izolator tranzistora da zbog kapaciteta n apogresnom mestu prouzrokuje oscilovanje. da bi bolje razumeli celu temu potrazite service manual za Phase Linear 400mk2 i 700mk2 i na kraju proucite sta je proizvodjac napisao za popravku ovog samo spaljivaca.

 

U sustini to je to.

 

Svaki amp sa globalnom povartnom spregom na nekoj frekvenciji visoko gore dotera do 180 stepeni faznog pomaka, e sad od amplitude signala na toj frekvenciji gde je 180 stepeni

zavisi da li ce biti divlji oscilator (od koga popucaju izlazni tranzistori), namćor (sa nekim zvucnicima prilazi nestabilniom regionu) ili pitoma maca (na nju kačiš šta stigneš i ne razmišlljaš.

 

 

Ako je izlaz iz pojačala slabiji od ulaza u pojacalo, na frekvenciji na kojoj je 180 stepeni fazni pomak, amp nece biti divlji oscilator.Što je slabiji izlaz od 

ulaza u dB to je bolja situacija i to se naziva margina pojacanja, slična priča je sa marginom faze samo što se onda gleda 0 dB amplituda izlaz vs ulaz i na toj frekvenciji fazni pomak, pa recimo ako je on 130 stepeni , kazemo da imamo marginu faze 50 stepeni.

Bitna stvar je da zvučnik kada se nakači na amp,on se usađuje u prenosnu funkciju ampa, i svaki kapacitivni karakter smanjuje marginu faze tj,

gura pojačalo ka nestabilnom regionu putem povratne veze. 

 

DIY-erima je dovoljno da skontaju kako treba da izgledaju odzivi na četvrtku u vremenskom domenu da bi znali gde su što se stabilnosti tiče,

jer se kompletna gornja priča koja se odvija u frekventnom domenu, vidi i u vremenskom domenu pri odzivu na square wave.

Znači osciloskop, generator funkcija i malo poznavanja teorije su dovoljni.

 

Lekovi se zovu lead i lag kompenzacije ( oni kondezatorčici reda pF).,..... i zobel tu spada,.....

 

 

Stabilnošću sistema sa povratnom spregom su se bavili davno neki tamo Bode, Hurwitz i Routh i svaki od njih je napravio svoj kriterijum.

Bodeov mi je nekako najrazumljiviji. Ova druga dva su palamudili neku tešku matematiku u komplesnim ravnima.

 

Ko je išo u školicu za struju, možda mu je poznato, uglavnom se u predmetu automatsko upravljanje tupi o stabilnostima sistema sa povratnom spregom, mada to sve važi kako za elektrotehniku tako i za mehaniku. 

 

Druga totalno drugačija priča su rezonanse, one takođe izazivaju nestabilnost, uzrokuju ih parazitne L,C, R poluprovodnika u saradnji sa layout-om.

Iza toga takođe stoje kojekave teorije i radovi, ali najbitinije je znati da se one uglavnom jednostavnom rešavaju.

 

Gate štoperi, bejz štoperi, snaberi na napajanjima,........ jeftini penicilini.

 

http://audioworkshop.org/downloads/AMPLIFIERS_OSCILLATION_BJT_CIRCUITS.pdf

 

E sad, ampovi kojima je izlazni stepen izostavljen iz globalne povratne sprege su u prednosti jer impedansa zvucnika i kablova imaju minimizovan uticaj na rad povratne sprege prethodnih stepena. Njihov izlazni stepen može samo da proizvede rezonanse.

Tako da se baferi bez povartne sprege smatraju stabilnim.

Ukoliko je prethodni stepen nestabilan, takav izlaz će verno pratiti pobudu.

 

Tema je mnogo interesantna, pogotovo praktična igranka na uređajima, terorija je malo suva, ali nije loše biti upućen i u nju.

 

I ja lično nisam baš ubeđen da rasušeni elektroliti mogu nekim mehanizmom da uteraju amp u oscilacije,...... mozda na nekim specifičnim topologijama.....

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Davno neko rece "Tranzistori su najbrzi osiguraci" :wavecry:

 

Ja to tvrdim vec decenijama. Najsporiji tranzistor je bar 100 puta brži od najbržeg osigirača. Problem je u tome što su, zbog stvarno preterivanja pre svega japanske industrije, ta kola došla na loš glas, kao ograničavaju dinamiku i sl. I jeste tako kada je neko hteo da istera enormne snage iz nejakog izlaznog stepena, pa je morao da koristi veoma agresivne zaštite. Inače nema veze, nisu ta kola inherentno problematična ako se čovek malo pomuči oko njih. Sada vidim dosta proizvođača izbacuje iz kola čak i onaj serijski sa izlazom osigurač, koji je uvek prva linija zaštite.

 

Pitanje je zašto nešto uopšte prosicilira. O tome je već bilo reči u prvih par poruka. Kod onih koji korsite "fržider" hladnjake (one sa tečnim freonom), najčešći razlog je što gas, kao glavni razmenjivač toplote, odavno iscureo, pa hladnjak više nije funkcionalan ni pri malim snagama. Od servisera sam čuo da od toga posebno boluju neki Sony i neki Marantz (PM iz Esotec serije) uređaji, što mi je dosta čudno, jer Sony je lansirao taj sistem, a pošto ga danas niko živi više ne koristi, eto zaključka koliko je bio puzdan i dugotrajan. PO mome, istina skromnom iskustvu sa tim tipom hlađenja, prvi posao je da se sazna koliki treba da bude nazivni pritisak gasa u erashladnoj cevi, odnosno da se on prvo vrati na nazivno stanje.

 

Što se drugih tiče, koliko sam imao prilike da vidim, preveliki broj ljudi zameni samo dva ili više glavnih sistemskih elektrolita, a ostale uglavnom ne. Velika greška, samosociliranje lako mogu izazvati osušeni i nefunkcionalni recimo kompenzacioni kondenzatori. A i kada se zamene, uglavnom se menjaju jeftinim i lošim keramičkim koji se kod nad mogu naći, jer većini je preskupo da sve menjaju. I onda jedan prestane da radi, nema više kompenzacije i neki tranzistor poludi i povuče pola uređaja sa sobom. Malo ko se zamisli i upita da li je proizvođač skroz lud kada je stavljao recimo teflonske kondenzatore ili je možda ipak slučajno znao šta radi. Osvežavanje nije posao za one koji žele brzo i jeftino. Treba navaiti one kondenzatore od srebrenog liskuna. Najveće havarije sam video na par uređaja koje je osvežavao neki "majstor" koji je znao bolje od fabrike kako i šta tu treba.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

...

 

Tema je mnogo interesantna, pogotovo praktična igranka na uređajima, terorija je malo suva, ali nije loše biti upućen i u nju.

 

I ja lično nisam baš ubeđen da rasušeni elektroliti mogu nekim mehanizmom da uteraju amp u oscilacije,...... mozda na nekim specifičnim topologijama.....

 

Da, tamo gde se korsti Miller-ova kompenzacija, iliti 99% postojećih uređaja. Pa čemu služi ta kompenzacija ako ne da eliminiše mogućnost oscilacije na VAS-u, jer ako tu krene, ode i on i sve iza njega.

 

Koliko znam, jedino potencijalna olakšavajuća okolnost može biti to da je i neki deo strujne pobude takođe kompenzovan, u kom slučaju će MOŽDA izdržati kreću oscilaciju dok tranzistor koji oscilira ne crkne. Ali samo možda.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

sto se tice refresh-a, mnogi takozvani majstori rade sve i svasta.

 

pritom se ne stide, jer oni su majstori.

 

promene samo po nesto, sto oni misle da treba,

 

a vidjao sam i da se malo poigraju sa lemilicom.

 

najverovatniji razlog za fuseraj je momenat kad vlasnik, cesto i

 

preprodavac donese uredjaj, a majstor saopsti cenu ... ijaooo.

 

najcesce bude - ma daj, samo skarabudzi da radi ili da prodam.

 

otprilike.

 

a ne sto uredjaj moze da crkne, da spali sebe ili zvucnike, moze da izazove

 

i katastrofu. nazalost.

 

:drinking-2:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Potpuno se slažem sa Saxom. Baš tako to izgleda, pa nisam to samo jednom video i čuo. Još preprodavca makar mogu da razumem, iako se ne slažem, ali nisu mi jasni ljudi koji donesu neki komad opreme na osvežavanje koji ime je očigledno veoma drag, pa onda krenu da se cinculiraju oko cene. Kao kada odeš u prodavnciu delova za Mercedes Benc pa kukaš što su delovi skupi.

 

Što je najgore, veliki sistemski elektroliti retko kada spreče samoscilacije, to je posao manjih i malih eletrolita (10u pa nadole) koji bi trebali da se nalaze između stepena pojačavača. Do sada sam video samo jednog domaćeg majstora koji je to radio kako treba, namerno mu neću spomenuti ime da ne bi ispalo da je to reklama, ali taj zna kako se to radi. Zna da elektroliti na višem naponu imaju manju impedansu od istih takvih ali na menjem naponu, pa bez milosti vadi stare od 50V i stavlja one od 80V. Sitnica, ali govori o čoveku koji radi posao glavom, a ne rukama.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

To me potesća na jedan događaj iz 1993. godine. Sedim u kafani sa drugarom, kad naleteše neka dvojica njegovih poznanika. Sednu i krene priča o svemu i svačemu. Jedan počne da se žali sa mu auto pije kao lud u gradu. Pitam ja njega šta je to "mnogo", 16-18 litara, kaže on. Bogami, složim se sa njim, to je stvarno dosta, izvini, a šta voziš. Jaguara, kaže on. Takvi smo mi kao narod.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ja ga (plin) hvala Bogu nikada nisam ni imao. To je kao bilo jeftino, ali kada se sabere ugradnja sistema i bitno povišena potrošnja, uz besplatno sedenje na potencijalnoj bombi, držao sam se tradicionalnog benzina. O potrošnji sam razmišljao kada sam kupovao auto. I povrh svega, motor ima manje snage, jer se svi motori ni ne mogu jednako prilagoditi gasu, mada priznajem da je gas idealno gorivo za turbo motore.

 

Isto važi i za osvežavanje. Ako hoćeš da to bude ono što je nekada bilo, nema druge nego da se delovi zamene 1:1. Koštaće, naravno da će koštati, ali sve ima svoju cenu. I o tome se razmišlja pre kupovine, a ne posle. Kada mi je pre dve godine čovek iz Crvenke ponudio Marantz 3256B preamp i 170DC amp za €400, ja sam u glavi onako na brzinu to povećao za još €300, zaključio da mi to odgovara i kupio. Posle svega, na kraju je onih €300 ostalo na oko €200, pri čemu sam jedino povećao ona dva sistemska elektrolita sa jednog dvostrukog koncentričnog od 2x12,000uF/56V na diskretna dva BC Components od po 22,000uF/63V. To svira drugačije, bolje, pa čak i prilikom merenja daje izmerivo bolje rezultate u smislu nešto veće snage.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kad se kupi "redovna" oprema i sve lepo sastavi pa podesi nema brige auto lepo radi (skoro da nema razlike između benzina i gasa) a ušteda ja poprilična (550km možeš preći za ~28 eura), jeftinije je i od dizela ali nema veze sa spaljivanjem pojačala  :whistle2:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...