Jump to content

Koje pojacalo napraviti? Saveti, iskustva, ideje...


pakonja

Preporučeni Komentari

  • Odgovora 173
  • Kreirano pre
  • Zadnji odgovor pre

Aktivni članovi u ovoj temi

Aktivni članovi u ovoj temi

Postovane slike

nije stvar samo u tome kolika je masa hladnjaka

Uze mi reč iz usta, preduhitri me, ali potpuno se slažem, sve navedeno je bitnije od proste kilaze

:D Niti ste videli sliku hladnjaka koje je pakonja postavio, niti težinu jednog, a hvatate se već za legure, težinu koju sam lupio.. Ne brate, uzmi punu kocku aluminijuma tešku 8 kila i montiraj tranzistore :DKeep it simple, iliti drugim rečima uzeti heatsink.xls sa interneta i sracunati disipaciju po hladnjaku (okvirnu). Ako odgovara, tranzistore postaviti na prvoj trećini hladnjaka odozdo sa percima postavljenim vertikalno za najbolje hlađenje. Hladnjak eloksirati u mat crno zarad 30% boljeg hlađenja. Koristiti silikonski izolator radi manje toplotne otpornosti, ili, usled eloksaze ići bez izolatora, jer je sama eloksaza izolator. Prosto. Kraj. Keep it simple! 8 kila hladnjaka aluminijumskog (kao sa postavljene slike), ne 8 kila drveni ugalj ili pileca krilca u saftu.Poslato sa čamca na sred Dunava using Tapatalk
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Koliko sam ja toj slici video, oni hladnjaci su pogrešno postavljeni, leže umesto da odvode topolotu vertikalno. Samim tim, njihova rashladnaj kriva je kompromitovana, pa ma koliko kila da imaju.Predlažem ti da pokupiš sa neta katalog Pada (Italija) hladnjaka i da odgovoriš sam sebi zašto imaju toliko različitik profila, i da pogledaš proračune koeficijenta hlađenja na kraju kataloga. http://www.pada.it ako se dobro sečm. Mogu se poručiti kod Vremeplova.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

.............. Ako odgovara, tranzistore postaviti na prvoj trećini hladnjaka odozdo sa percima postavljenim vertikalno za najbolje hlađenje.......

 

logicno i potvrdjeno

 

 

Hladnjak eloksirati u mat crno zarad 30% boljeg hlađenja

 

i 10% je previse optimisticno

 

 

 

Koristiti silikonski izolator radi manje toplotne otpornosti, ili, usled eloksaze ići bez izolatora, jer je sama eloksaza izolator.

 

 

mica+termalna pasta je superiorna silikonskim podloskama , sto je vazno kad je poprilicno grejanje u pitanju a manje vazno ako nema poprilicnog grejanja

 

however , ako se uzima u obzir vaznost memory distortion , onda je uvek vazno imati najbolji interfejs - dakle ili mica & goo , ili Keratherm (skuplje i komplikovanije za nabaviti)

 

eloksaza kao izolator - jedino u slucaju da imas izolovan hladnjak od sasije i da tranzistor case moze da bude na hladnjaku direktno , elektricki .

 

za uredjaj koji treba da radi vise godina ( dakle - ne prototip) oslanjati se na izolacione k-ke eloksaze je , blago receno , naivno .

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Oko izbora trafoa: postoji dosta jednačina koje možete primeiti, ali ako vas mrzi, ima jedan jednostavan način. Izračunajte koja je najveća snaga koju hoćete da pojačač bude u stanju da isporuču u najnižu impedansu koju smatrate bitno. Kada dobijete brojku, eto vam koliko VA trafo treba da ima ako to želite i špicevima. Ako računate za oba kanala zajedno, onda dobijenu brojku pomonože prvo sa dva, da obuhvatite i drugi kanal, pa to obda pomožite sa najmanje 1,1, a još bolje 1,2, da obezbedite rezervu da jedan kanal ne smeta baš šreviše drugome.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

bas je to kljuc, na kojoj ces snazi slusati najcesceneces dobiti mnogo od trafoa od 800VA umesto 300VA ako ces slusati na max 10W a najcesce i manje :wink2:

Ali, ako ti je recimo 10W PROSEČNA disipacija izlaza, onda će špicevi ići i po 5 ili 6 puta toliko.Dalje, u koju impedansu? 4 oma traži duplo veću struju od 8 oma, a padovi ispod 4 oma će opet tražiti dodatne rezerve snage.U kojoj klasi? Ako se radi o čistoj klasi A, oda ona vuče svoj maksimim odmah i ceo, i stalno ga vuče. Ako je klasa AB, opet će rezultat donekle zavisiti od toga koliko je gurnuto u klasu A pre nego što pređe u klasu B. Ostaje pitanje impedane kutija, koje se ovde samo dodaje. Klasa A je veoma neefiksna, oko 90% povučene snage ode u toplotu, pa je onih 10W koje si sponeuo u stvari 100W opterećenja na trafou.Itd. Nije to baš tako ofrlje odredivo, ili jeste, ali greška ima svoju cenu.Kako ćeš odrediti koliko ti elektrolita treba?
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ako se radi o čistoj klasi A, oda ona vuče svoj maksimim odmah i ceo, i stalno ga vuče. 

 

Klasa A je veoma neefiksna, oko 90% povučene snage ode u toplotu, pa je onih 10W koje si sponeuo u stvari 100W opterećenja na trafou. 

Krivo.

Pa još jednom krivo.

 

A klasa ima svoje amplitude samo što je minimum iznad nule odnosno pomaknut za mirnu struju koja iznosi najmanje iznos najveće amplitude. Dakle cijelog ciklusa signala izlazni tranzistori provode struju.

 

Malo školice:

http://sound.westhost.com/class-a.htm

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Koliko sam ja toj slici video, oni hladnjaci su pogrešno postavljeni, leže umesto da odvode topolotu vertikalno. Samim tim, njihova rashladnaj kriva je kompromitovana, pa ma koliko kila da imaju.

Predlažem ti da pokupiš sa neta katalog Pada (Italija) hladnjaka i da odgovoriš sam sebi zašto imaju toliko različitik profila, i da pogledaš proračune koeficijenta hlađenja na kraju kataloga. http://www.pada.it ako se dobro sečm. Mogu se poručiti kod Vremeplova.

 

ako ste mislili na slike iz mojeg posta - istina je da su hladnjaci postavljeni horizontalno,ali je takođe istina i da ispred prvog na prednjoj strani pojačala stoji ventilator koji konstantno opstrujava vazduh radeći na oko 7V,dakle poprilično usporeno. kad se bude moglo - na trafou kojeg planiram biće 12Vac zaseban izvod koji će preko LM317 i NTC regulacije pokretati taj ventilator.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

nije u pitanju snaga vec, debljina zice sekundara i naravno telo....

transformator je taj koji daje energiju a ne iz iz uskladistene kolicine energije u kondenzatoru...

Zbog toga vam ta pojcaja i ne rade kako bi trebalo... Svi "mecete" kondenzatore u napajanju ogromnih kapaciteta a pri tom stare i  u sustini lose. Samo zbog toga sto se jeftinije daju nabaviti, A na tafoima se stedi i postavljaju se trafoi malih dimenzija i velike indukcije

preko cak preko 1.6 Tesla toroidni "standardni"...

.

Tu je uzrok primarno,a ne u shemama i topogijama. :)

.

trafo se postavi onoliki koliko moze da "stane" u kutiju... Sto je problem da umesto praznog prostora u kutiji stoji veci trafo?

naravno samo je malo skuplje

 

o svemu tome piše ovde,

 

http://sound.westhost.com/power-supplies.htm

 

samo je meni trebalo vremena da naiđem na tekst.

 

transformator daje energiju u samo jednom kratkom dijelu vremena i zbog toga su velike struje kroz njega pa i diode u ispravljaču,zato je bitno to oko debljine žica što si rekao pošto gubici zavise od struje sekundara i njegovog otpora pa samim tim i rastu kvadratom.

 

transformator dakle daje energiju u samo tom kratkom dijelu sekunde (zavisno od količine kondenzatora iza greca: što više kapaciteta to kraće vrijeme ali i veća struja) a svo ostalo vrijeme energiju daju upravo elektroliti pa stoga i nije svejedno da li ih ima dovoljno ili dosta.

 

svakako da su novi bolji,ja sam stare/polovne koristio kad sam počinjao svu ovu ideju oko uradi-sam ali sam vremenom naučio da je novo-novo. takođe,naučio sam i da je bolje više malih umjesto dva velika a kako mi se čini i "šaranje" vrijednostima po parovima ima svoje bolje strane.

 

ni na jednoj slici koju sam postavio ovde u prošlih par dana nema starih kondenzatora,u SymAsym su stari manje od mjesec dana a u dogc-mk3 su oko 5 godina - a tad su postavljeni novi. imam dovoljno pojačala da mi svako od njih radi oko 1/15 vremena,tako da ni tih pet godina nije u punoj eksploataciji. 

 

sad sam u periodu kad gledam šta sam sve propustio da uradim na svojim pojačalima i da iskoristim neke stvari koje sam u međuvremenu naučio. po oba pitanja (kapacitet+snaga transformatora) si u pravu - na dva još treba da promjenim transformatore a na jednom od tih i kondenzatore. ostali će mahom ostati kakvi jesu.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

oslanjati se na izolacione k-ke eloksaze je , blago receno , naivno .

Ovo sam od Sipijeve pisanije vid'o, doduše samo sam probao kod sebe, pa stavio silikonski izolator neki bzvz. Mora probam mica+pasta.Poslato sa čamca na sred Dunava using Tapatalk
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Želim napomenuti da je zabluda da bakar bolje hladi od aluminija. Bakar bolje provodi toplinu pa njegova prednost u izradi hladila može doći do izražaja samo ako je hladilo takvo da se na njemu nalazi veći broj tranzistora za koje je potrebno da budu na istoj temperaturi, odnosno ako je raspored tranzistora takav da nam kod aluminijskog hladila (koje nešto lošije od bakra vodi toplinu) ostaje dio hladila slabo iskorišten.

 

Kada se radi o malom hladilu za npr TO220 tranzistor sasvim je svejedno od kojeg je materijala. U igri je samo oblik. Crna boja donosi otprilike desetak posto ali da ne govorim napamet trebalo bi potražiti Rayleigh-ove zakone i teoreme.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Krivo.Pa još jednom krivo. A klasa ima svoje amplitude samo što je minimum iznad nule odnosno pomaknut za mirnu struju koja iznosi najmanje iznos najveće amplitude. Dakle cijelog ciklusa signala izlazni tranzistori provode struju. Malo školice:http://sound.westhost.com/class-a.htm

Pa to sam i ja rekao. Klasa A radi na ekvivalento punoj snazi bez obzira na stvarno stanje signala koji se od nje traži. Jedina suštinska dilema je da li se radi o 8 ili 4 Oma, jer u principu klasa A teži da se ponaša kao idealni naponski izvor, dakle trudiće se da isporuči isti izlazni napon i u 8 i u 4 Oma, samo što če 4 Oma zahtevati dvostruko veću struju. Nije obavezno, ali često se ovo šravilo baš i ne poštuje, jer prilično drastično povećava potrebne veličine hladnjaka.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Želim napomenuti da je zabluda da bakar bolje hladi od aluminija. Bakar bolje provodi toplinu pa njegova prednost u izradi hladila može doći do izražaja samo ako je hladilo takvo da se na njemu nalazi veći broj tranzistora za koje je potrebno da budu na istoj temperaturi, odnosno ako je raspored tranzistora takav da nam kod aluminijskog hladila (koje nešto lošije od bakra vodi toplinu) ostaje dio hladila slabo iskorišten. Kada se radi o malom hladilu za npr TO220 tranzistor sasvim je svejedno od kojeg je materijala. U igri je samo oblik. Crna boja donosi otprilike desetak posto ali da ne govorim napamet trebalo bi potražiti Rayleigh-ove zakone i teoreme.

Pa mi nismo ni govorili o malim hladnjacima U oblika za lokalno hlađenje, nego o masivnim hladnjacima izlaznih stepena.Ne znam za tebe, ali kada meni bakar brže provede toplotu na istu rashladnu površinu, onda on za mene hladi bolje od aluminijuma, jer za isti vremenski interval provede više toplote. A ti to sada vrti kako ti drago.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Očito da nisam bio jasan, a linkove ne čitaš pa ću pojednostavniti da ne može jednostavnije.

 

Ako pojačalo u A klasi ima oko 100W deklariranu (najveću) potrošnju, kada nema signala troši malo više od 50W.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Konkretno, za hladlo koje čovjek drži u ruci svejedno je da li je napravljeno od bakra ili aluminija s obzirom na kockasti oblik i očekivanu temperaturu korištenja od cca 50-60 stupnjeva.

 

Hladiti će se onoliko koliko može preuzeti fluid - zrak.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Želim napomenuti da je zabluda da bakar bolje hladi od aluminija. Bakar bolje provodi toplinu pa njegova prednost u izradi hladila može doći do izražaja samo ako je hladilo takvo da se na njemu nalazi veći broj tranzistora za koje je potrebno da budu na istoj temperaturi, odnosno ako je raspored tranzistora takav da nam kod aluminijskog hladila (koje nešto lošije od bakra vodi toplinu) ostaje dio hladila slabo iskorišten.

 

Kada se radi o malom hladilu za npr TO220 tranzistor sasvim je svejedno od kojeg je materijala. U igri je samo oblik. Crna boja donosi otprilike desetak posto ali da ne govorim napamet trebalo bi potražiti Rayleigh-ove zakone i teoreme.

Sto se tice materijala bakar-aluminijum stvari stoje ovako:Bakar bolje provodi toplotu ali tesko oslobadja a kod aluminijuma je obrnuto. Zato se savremeni hladnjaci za kompjutere i prave da do procesora bude bakar a bakar da bude zaleplen na aluminijum koji discipira toplotu. Znaci najbolja konstrukcija za pojacalo je da tranzistori budu montirani na bakar a bakar pricvrscen na hladnjak od aluminijuma.

 

Pozdrav Misa

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Pakonja

(i drugi koje mozda ovo interesuje)

Slucajno nadjoh vec gptpve pločice jednog pojacala

vec sklopljeno samo bez izlaznih tranzistora (mosfet IRF9540, IRF540 par)

a koliko vidim i bez driverskih tranzistora 2 x 2 x BD139 i 2 x BD140, koji nisu skupi i lako su nabavljivi.

ima i kondenzatore montirane na plocicama 2 x 2 x 6800uF/50V (Nichicon)

To je elektor Giesberts 60W amp.

ima i kolo za kasnjenje ukljucenja zvucnika (bez boom klikova) na plocici.

Sklapao moj prijatelj po originalnim plocicama oblavljenim u casopisu.

Ne verujem da cu stici to da pravim tako da je slobodno.

.

cena je 25EU po plocici. (Manje nego praviti bilo koju plocicu te velicine i 2 kondenzatora....)

.

950077.pdf

post-96-0-12064700-1398074469_thumb.gif

post-96-0-19143700-1398074632_thumb.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Sa tim sto bi da sam ja sklapao plocice ove male tranzistore privezao vezicama jedan uz drugi

i zamenio led diode sa pravougaonim i takodje pro+ivezao plasticnim vezicama za naspramne male tranzistore.

jer je pcb tako projektovana da su ti elementi jedni uz druge, pa da imaju i termicki kontakt?

.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

http://www.stereophile.com/content/audio-jewelry-dan-d%E2%80%99agostino

meni ovo lici na bakarni hladnjak

inace bih voleo pojasnjenje zasto bakar nije bolji od aluminijuma jer mi bas nije jasno

sto ne voda/drvo/kamen...

aluminijum se koristi zbog cene a mislim da je lakse i proizvesti aluminijumski hladnjak nego bakarni

http://en.wikipedia.org/wiki/Thermal_conductivity

:wink2:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Konkretno pojačalo g.Dagostinija je dugačko pola metra i da bi svi tranzistori bili na istoj temperaturi hladilo je bakreno upravo zato što bakar bolje vodi topliniu. Što ne znači da je bolje predaje okolini.  Da nije tako, vanjski tranzistori bili bi sigurno za 4-5 stupnjeva na nižoj temperaturi i trebalo bi čekati neko vrijeme da pojačalo dostigne radnu temperaturu. Naime, centralni tranzistori puno ranije bi bili u optimalnoj radnoj točki od onih krajnjih.  To je ujedno i jedini razlog zašto su bakreni, ako zanemarimo i činjenicu da bolje blješte u narančastoj boji i time privlače kupce (svi se kuk(p)ci oko nečeg roje).

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...