Jump to content

Napajanje za linijski preamp


Impuls

Preporučeni Komentari

I još da svijetli u mraku kad oko 1200 V krene iz trafoa. :D

 

Ali kakve to ima veze sa napajanjima za uređaje? :whistle2:

Dragi Zero,

ne izvlaci mi recenice iz konteksta, plz.

Point je - Accuphase,. :wink2:

Za vezu Accuphase-a i napanjenja sa uredjajima je u ovom' slucaju zaduzen - stein.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • Odgovora 50
  • Kreirano pre
  • Zadnji odgovor pre

Aktivni članovi u ovoj temi

Aktivni članovi u ovoj temi

Postovane slike

Dragi Zero,

ne izvlaci mi recenice iz konteksta, plz.

Point je - Accuphase,. :wink2:

Za vezu Accuphase-a i napanjenja sa uredjajima je u ovom' slucaju zaduzen - stein.

 

khm. I'll pass.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kod SVIH starih dobrih uređaja C u napajanju su manjih vrednosti, Trafoi su ogromni i EI jezgra

Danas - mali, dovoljni trafoi i jako velike vrednosti C = sve zvuci slicno, mutan bas, sredina komrimovana...

jos kad se pomesa sa komplementarnom izvedbom i PP, totalno se sve normalizuje, politički korektno...

.

potrebno je izvuci iskustva iz cevnih napajanja i ranih tranzistorskih napajanja...

:)

У време старих цевних уређаја,микрофаради су били јако,јако скупи те одатле мале вредности,са једне стране,

са друге стране цевне исправљачице су захтевале кондензаторе максимално 10-20 микрофарада, због катодне ерозије изазване великим струјним пиковима које повлаче велике вредности кондензатора.

Полуталасно тј. двоструко исправљање опет се намеће због конструкција цевних исправљачица-на прсте се могу пребројати двоструке диоде које се могу користити у гретц споју.

Кад сам ја изучавао електротехнику и учио елементе,а то је било пре 20-так година и даље је важила прича да је капацитет 1 милифарада кондензатор величине земљине кугле-данас имамо кондензаторе капацитета десетак милифарада.

Оно што стоји и што и јесте права истина је мања отпорност филтера када се користи више  кондензатора мањег капацитета него један већег капацитета.

Исто важи и за употребу серијског или паралелног регулатора. Регулишу и један и други напон,само што серијски додаје своју отпорност,а код паралелног отпорност регулатора је у паралели са отпорношћу извора.

Ако ми треба регулатор који је ултимативан и ако јурим минималне пулзације свакако ћу користити серијски са јаком повратном спрегом,

за аудио намену мислим да је све већ речено.

 

Тако да мислим да је поредити филтере из старих времена исто као и поредити фићин мотор са мотором који иде у савремене аутомобиле.

Оно старо је било спартанско,ово сада је набуџено електроником,па колико видим нико не жуди за фићиним мотором.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Referentni napon je baza emiter Q3, mereni napon baza emiter plus napon zenera a korekcija se radi promenom karakteristike zenerice tako sto za malu promenu napona menja struju kroz sebe i gura je u bazu i tako koriguje izlazni napon. Kao da imamo operacioni koji radi kao komparator samo ne menja napon vec menja struju koju uzmerava ka regulacionom elementu.

 

Slican shunt regulator radi i Paul Hynes samo sto umesto zenerice stavlja neki referentni izvor, tipa LM336 koji moze da gurne ogromnu struju i ima jos strmiju karakteristiku od zenera pa je i reakcija brza.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Stein, u oba slucaja nemas povratnu vezu ni pojacavac greske, imas referencu i tranzistor (ili vise njih) koji "bufferuju: istu. Nema pojacavaca greske koji uporedjuje ulaz i izlaz.

 

Borko, ti si dakako ovo nekome drugome hteo reći :)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Borko, ti si dakako ovo nekome drugome hteo reći :)

Da bilo je namenjeno impulsu. :)

Referentni napon je baza emiter Q3, mereni napon baza emiter plus napon zenera a korekcija se radi promenom karakteristike zenerice tako sto za malu promenu napona menja struju kroz sebe i gura je u bazu i tako koriguje izlazni napon. Kao da imamo operacioni koji radi kao komparator samo ne menja napon vec menja struju koju uzmerava ka regulacionom elementu.Slican shunt regulator radi i Paul Hynes samo sto umesto zenerice stavlja neki referentni izvor, tipa LM336 koji moze da gurne ogromnu struju i ima jos strmiju karakteristiku od zenera pa je i reakcija brza.

Sve je to ok, ali gde je globalna povratna sprega??
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Verovatno sam omatorio pa ne vidim dobro ali ja i u Salasu i u Borkovom vidim povratnu spregu i referentni napon. Ne mora da bude komparator da bih imao povratnu spregu. Mnogi pojacavaci imaju povratnu psregu a nemaju operacioni koji poredi napone. Ako moze koja sema ovde bez povratne sprege pa da vidimo gde se ne slazemo.

Ja ne vidim nikakvu povratnu spregu. Koliko je meni poznato povratna sprega treba da vraca napon sa izlaza na ulaz, ali ja i pored najbolje volje ne vidim to u ova dva slucaja.

Sto se tice Steina za to sto se ne stavlja shunt za napajanje pojacala, vec mu je odgovoreno, a postoji i jos jedna vazna cinjenica da je shunt limitiran sa strujom i da u impulsu koje u nekom trenutku zahteva pojacalo ne moze da da vise od svoje maksimalne struje pa bi po tome da bi bio korektno dimenzionisan shunt bi trebalo da daje mnogo vecu struju nego sto je potrebno za normalnu snagu pojacala.

Sto se tice trafoa ja sam usvojio pravilo da trafo treba da bude barem 2 puta jaci od snage pojacala, ali se ne bi slozio da je dovoljan mali kapacitet kondezatora. Vise manjih kapaciteta da ali u ukupnom zbiru da bude dosta kapaciteta.

 

Pozdrav Misa

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Po nekom mom iskustvu i osecaju, mislim da je dobra stvar ako naponski regulator ima ravnu PSRR karakteristiku kao i izlaznu impedansu, mada vecina regulatora ima navedenu k-ku nalik  toboganu, kao recimo LM317. Naravno, to sve ima smisla samo ako potrosac u ovom slucaju line amp ima ravnu PSRR karakteristiku.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Da zanemarimo za trenutak shunt regulator i pogledamo semu Aleph L preampa

post-15-0-01041800-1381184513_thumb.jpg

Da li ovaj preamp ima povratnu spregu? Slozicete se da ima.

Da li ovaj preamp ima strujni izvor na plus napajanju? Slozicete se da ima.

Da li Salas shunt ima strujni izvor na plus napajanju? Slozicete se da ima.

Da li Salas ima pojacanje napona baze na Q3 na napon na izlazu?

 

Da li ima ikakve razlike u koncepciji ova dva primera? Nema. Samo sto jedan ze zove pojacavac pa pretpostavljamo da pojacava a drugi se zove napajanje pa pretpostavljamo da nista ne pojacava.

 

A sad ponovo razmotrite Salas pa se zapitajte da li je ovo bila igra reci ili stvarno postoji povratna sprega kod Salasa?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Veruj mi, da imam neki Accuphase amp, totalno me ne bi zanimalo šta ima u njemu, sve dok svira toliko dobro koliko očekujem za novac koji sam za njega platio. Ali ja ne mogu sebi da ga priuštim pa sam se okrenuo samogradnji i samim tim prestao biti "prosečan konzument". U domenu digitalija sam se potrudio ostati na tom nivou. Sve dok svira toliko dobro koliko očekujem za svoj novac, apsolutno me NE zanima da li mu je ispravljač jedna dioda i kond od 47uF ili ima gomile svega i svačega...

 

kad bi znao kakav je u vecini slucajeva accu prosek, ne bi ovo pisao...

 

PS. uvedite neku cev u pricu inace cete da se pobijete ovde.... mir braco mir

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Sledeci primer na koji bih mogao doci je ajde da u taj aleph L umesto pojacavaca sa jednim tranzistorom i uzemljenim emiterom na ulazu stavimo diferencijalni pojacavac. E sad cete reci da ima povratnu spregu. Zasto? Zato sto razmisljate uvek na isti nacin o diferencijalnim pojacavacima kao pojacavacima a zanemarujete pojacavac sa jednim tranzistorom iako je to osnova u elektronici. Znaci stavili smo diferencijalni na ulaz a ostao nam strujni izvor gore (ili CCS kako ga zovete) i naponski pojacavac dole i dobili smo sta? Babelfish. Zar nije?

 

I dalje tvrdim da Salas i Borkov shunt imaju povratnu spregu. Samo je umesto otpornika za povratnu spregu stavljen aktivni element, u ovom slucaju zener, koji menja svoje karakteristike da bi ceo sklop radio sa velikim pojacanjem

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Da li kod Salasa spoj ta dva tranzistoa mozemo da posmatramo kao slucaj sa prve slike i da li tada dolazimo na isto? http://sound.westhost.com/articles/dcp-f1.gif 

U redu, ne moramo da se slazemo. Ja radim napajanje bez povratne sprege jer mi bolje zvuci i ne znam sto sam uopste pokretao ovu temu. Lakse mi je bilo da poslusam razlicite spojeve i ustedim pola dana kuckanja.

 

Hvala na pomoci. Jos jedan dokaz da su forumi cisto gubljenje vremena.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

http://www.vt52.com/diy/diypage/kitic/regulated1.gif

davnih dana imao linijski preamp sa napajanjem sličnog principa rada kao na slici ominoznog Aleksandra Kitića gde nije bilo nikakvog šuma niti smetnji iz napajanja, doduše, pravi potencijal i "muzikalnost" pretpojačalo je dalo tek onda kad sam (po savetu istog A.K.) probao isto to pretpojačalo ali sa masnim cLCLC filterom i cevnom ispravljačicom.

Nikad se nakon tog iskustva nisam vratio LM regulisanom napajanju kod lampaša.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Da li kod Salasa spoj ta dva tranzistoa mozemo da posmatramo kao slucaj sa prve slike i da li tada dolazimo na isto? http://sound.westhost.com/articles/dcp-f1.gif 

U redu, ne moramo da se slazemo. Ja radim napajanje bez povratne sprege jer mi bolje zvuci i ne znam sto sam uopste pokretao ovu temu. Lakse mi je bilo da poslusam razlicite spojeve i ustedim pola dana kuckanja.

 

Hvala na pomoci. Jos jedan dokaz da su forumi cisto gubljenje vremena.

 

Pogledaj DIY forume u komšiluku i nađi tekstove Ilimzna, sve će biti jasno što se tiče napajanja. Momak do tančina objasni sve.

Uzgred, ja imam izuzetno lepa iskustva sa emitter follower napajanjima i dosta puta se pokazalo da uređaj zaista lepo svira kad se napaja ovim tipom regulatora.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...