Jump to content

DIY gramofon II


stein

  

66 članovâ je glasalo

  1. 1. Da li ste zainteresovani za samogradnju gramofona?

    • Da, ako nije skuplje od cene novog CD plejera
    • Da, ako tema bude dovoljno informativna
    • Da, bez obzira na cenu i tehničke informacije
    • Ne, to je bacanje para i vremena
    • Ne, previše je zahtevno
    • Ne, gramofon je prevaziđen kao izvor
    • Nisam siguran, ali je zanimljivo
    • Nije mi zanimljivo
  2. 2. Da li vam je ova tema zanimljiva



Preporučeni Komentari

Nema nas mnogo bolesnika okolo, ali hajde da probamo ovako nešto... Malo teorije, malo prakse i činjenica...

Samogradnja gramofona, koja suluda ideja!?

Da li je? U vreme digitalija, kada i CD koji je trebalo da bude savršeni nosač zvuka ispada da je daleko od idealnog rešenja pokazuje sve svoje male nesavršenosti i biva širom sveta istisnut iz ponude pionira tehnologije (Philips kao jedan od dva glavna začetnika tehnologije više ne proizvodi audio CD reproduktore!), u vreme kada kompresovani računarski audio formati prete da pregaze masovnošću, praktičnošću, cenom i dimenzijama sve do sada poznate načine slušanja muzike, da li je uopšte blisko zdravom razumu praviti gramofone? Ploča od vinila kakvu sam je upoznao kao mladac više ne postoji. Uništili su je ekonomisti, kalkulanti, špekulanti i komercijalisti. Jedan je tražio da se smanji količina otpada pa su počeli da recikliraju zaostale platinaste tiraže "vesele seke" i "bate kostolomca", drugi je tražio da se uštedi na troškovima izrade matrica za otiskivanje pa su u fabrikama počeli da umesto optimalne količine otiskuju po pet puta više kopija, treći je procenio da je trećina od idealnih 240 grama po ploči sasvim dovoljno, četvrti je izračunao da ploča može nakon otiskivanja da se ohladi i za mnogo manje vremena ako se naglo ohladi... I svi zajedno, kratkovidi moroni, razliku u ceni, krenuše da trpaju u svoje, nadam se, sada bušne i šuplje džepove...

Ovo su samo neki od razloga zašto je vinilska crna ploča jednostavno, preko noći nestala sa polica naših omiljenih okupljališta... Isti ti koji su ploču uništili, sada zgrću pare na kojekakvim kradenim kompilacijama upakovanih u kartonske omote za 150 dinara, a skidaju muziku sa interneta u mp3 formatu, malo pre-enkodiraju u wav i snime kao pravo izdanje... A sve računajući na sentiment kupaca...

Nego... Kao doskorašnji vlasnik 11 CD plejera imam pravo da pljunem po svakom od njih. Naravno, neću. Svi su mi bili dragi, ali ni jedan nije bio toliko dobar da ne bih poželeo da bude bolji. Sada još imam pet komada, četiri za sebe i jedan u prizemlju. Dobar je CD, ali kao amater i entuzijasta, malo šta mogu da intervenišem unutar mašine a da ne rizikujem da je načisto dotučem. Uostalom, CD kao format, sad, da li savršen ili nesavršen ima jednu boljku koja se krije u samom korenu, u samoj srži principa funkcionisanja. Konverzija iz analognog u digitalni i nazad. Poslednjih skoro 30 godina, pravljeni su razni AD/DA konverteri i za tih bezmalo trideset godina, nije se uspelo u pokušajima da se analogni zvuk vrati 1:1... Blizu je, ima fantastičnih uređaja, ali i najskuplje mašine pate od jedne od dve boljke. Ili vlasnik pre ili kasnije shvati da to nije to, ili ne može da ga priušti sebi... Ja sam negde tu... Niti je to-to, niti mogu da si priuštim spravu za koju bih bio ubeđen da je TO - TO...

Šta nam onda ostaje? Ne baš mnogo... Ili da se radujemo što imamo to što imamo, ili da čačkamo i prčkamo, kalkulišemo, računamo, preokrećemo, menjamo, dodajemo, oduzimamo... i opet na kraju dođemo na isto, samo na nekom drugom nivou. Sada je bolje, ali sigurno da može i bolje od ovoga...

Naravno, postoji i ona treće alternativa, često opisana kao "šuškanje i krckanje", "prašina i brisanje" i kojekakve kombinacije problema uveličanih do gargantuanskih razmera od strane onih koji su odlučili da je vreme da se jedan sasvim fin format nosača zvuka mora odstraniti jer samo zbunjuje tržište koje je gladno novih revolucija, novih dostignuća, konfora, praktičnosti i vrtloga potrošačke groznice... Ljudi, pogledajte samo šta se dešava u svetu računara... Tehnologija toliko brzo gura u izloge nove sprave da ono što je juče nešto bilo skupo, sutra postaje ne samo "zastarelo" već i bezvredno...

Ipak, mada to može da izgleda neverovatno, gramofoni i dalje postoje, i dalje se proizvode, i dalje se koriste... Najlepše od svega, gramofon je ostao suštinski jednostavna mehanička naprava i još lepše od toga, jednostavna mehanička naprava koja se može izvesti u samogradnji i naravno, lep dodatak, malo šlaga na tortu: nema konverzije... Signal kako je snimljen, takav se i reprodukuje.

Uz malo pažnje, vremena i dobre volje, može se štošta naučiti o tome šta je gramofon, kako funkcioniše i koje su mu mane i prednosti. Što se tiče same gramofonske baze, ona je sklop svega nekoliko jednostavnih elemenata i u ovoj temi imam nameru razlučiti teoretiziranja od teorije i kroz jedan praktičan projekat pokazati šta se sve može postići uz skromna finansijska ulaganja, malo više učenja, razmišljanja i vremena.

Kroz niz praktičnih poteza, počevši od teorije suprotstavljene teoretiziranju do konkretnih rešenja, trebalo bi na kraju da se dođe do gramofona koji može da stane rame uz rame najboljima, ne cenom, nego funkcijom, a sve za neke prihvatljivo male iznose u odnosu na cene gotovih uređaja. Potpuno sam ubeđen da će po finalizaciji ovog projekta, realizovani gramofon moći slobodno da se suoči i sa većinom CD plejera koji nam obitavaju po kućama...

Pokušaću da uz ovaj projekat povežem neki od započetih projekata ručica u samogradnji i neko fino cevno predpojačalo, ako kolega Alex Kitić uspe da istera priču do kraja. (Svesrdno pomažući koliko mogu :clap: )

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • Odgovora 703
  • Kreirano pre
  • Zadnji odgovor pre

Aktivni članovi u ovoj temi

Aktivni članovi u ovoj temi

Postovane slike

....nije se uspelo u pokušajima da se analogni zvuk vrati 1:1...

A zasto bi vracao stvari na losije? Realno, vinilska ploca je jako, jako ogranicen medijum. Otkud sad da je to reper i referentna tacka za dobar zvuk? Stigle su nove generacije koje se vinila i ne secaju pa se pale da je to mnogo dobro, a matori zaboravili kakav je to krs.Sad se tu nesto nostalgise kao oni likovi koji bi da vrate Tita iz mrtvih - a ko ima pamcenje duze od sumskih amazonskih zaba, vrlo dobro se seca da stvari, iako razlicite u odnosu na danasnjicu, tada uopste nisu bile sjajne.Dakle, hobi kao takav je OK, moze gramofon da bude zanimljiva igracka, moze covek i da voli tu nesrecu, takodje OK, al' nemoj da dramimo da je vinil ultimativni kvalitet.Nego, nema danas auta k'o sto je bilo pre dok su bile parne masine, pa nalozis kazan a klipovi samo vuf-vuf, to su bili automobili... :clap:
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Samogradnja gramofona je mozda neisplativa i komplikovana, odnosno zavicno od toga koliko novca bi se potrosilo.Ako za te novce moze da se kupi solidna serijska sprava, mozda je to i bolje od neizvesne samogradnje gramofona.Vinil verovatno nije referentan izvor zvuka, ali ne treba zaboraviti da je u velikom broju slucajeva kvalitetan vinil bolja opcija od lose uradjenih remastera.Neke albume ni ne mozete naci u cd formatu. Valjda je to osnovna prednost vinila.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

- kvalitetan vinil je bolja opcija od lose uradjenih remastera.- Neke albume ni ne mozete naci u cd formatu.

U pravu si po oba pitanja. Da imam takav problem trazio bih resenje sa ADC tj. digitalizacijom kriticnih ploca.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

il' voles il' nevoles ;k'o da je zenidba isplativa rabota :clap: , a mi svi k'o moljci na svecu ....... :( pitanja isplativosti su neuklopiva u DIY pogled na svet ..... bar kad je u pitanju kolicina strasti i rada .

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Pošto glasanje za sada pokazuje da ima više njih koji temu smatraju zanimljivom, onda ću da nastavim i zaokružim, sa sve rezimeom.Slažem se da se uvek za iste novce više isplati kupiti dobar gramofon. Međutim, kako to biva sa mnogim stvarima koje iz nekog razloga vreme pregazi, gramofoni i vinil sada žive neki novi, alternativni život u paralelnom univerzumu. Ništa me neće začuditi ako istu sudbinu doživi i klasični audio CD format...Ko je gramofon ostavio iza sebe, u redu, stvar izbora, procene, racionalizacije, šta god. U prve tri godine posedovanja CD plejera, uspeo sam da skupim čak sedam CD ploča. Gramofonskih ploča sam do tog vremena nakupio valjda preko dve hiljade komada... Svoj poslednji gramofon sam dao na čuvanje prijatelju 1998, kada smo se preselili u sobicu od nekih 18 kvadrata gde jednostavno nije bilo mesta za sve a ploče sam delom poklonio radio stanici gde sam radio, a deo podelio prijateljima. Dakle, sedam komada za tri godine. To me nije sprečavalo da ponekad poslušam neku ili da odem do CD kluba, iznajmim neki naslov i presnimim na kasetu...Sve je stvar izbora. Sada se još uvek mogu kupiti ploče, opet, samo je stvar dobre volje i ličnih opredeljenja...... A što se tiče gramofona, da se ne ponavljam, ovo nije obavezujuće, niti ovo radim da bi me neko tapkao po ramenu i govorio kako sam super. Smatram da i mlađi naraštaji, isto kao i neki od nas fosila treba da imaju priliku da nauče nešto o ovoj tehnologiji koja jeste deo istorije, ali isto tako može da priušti i malo zadovoljstva. Ja nalazim zadovoljstvo u slušanju muzike, i isto toliko u samogradnji. Pošto je gramofon kao jedan od izvora prvenstveno mehanička sprava, a tu sam kudikamo bolje izverziran nego sa elektronikom i elektronskim delovima, onda želim da svoja iskustva ovde prenesem pa koga zanima, naučiće nešto, koga ne zanima, ne mora da čita... Sasvim je to u redu. Osim suve teorije i prazne priče istkane matematikom, kroz celu temu ću da predstavim najvažnije elemente svakog gramofona, interakciju između njih i neka iskustva koje sam stekao u praksi. Ovim ne želim da umanjim vrednost drugih izvora snimljene muzike, samo da pokažem da se za pristojnu sumu, malo rada i vremena i u samogradnji može sagraditi veoma dobar gramofon...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Zarad jednostavnosti i "ekonomičnosti", preskočiću priču o istorijatu gramofona i ploče kao sprave i medija. Za one koje ipak zanimaju sirove činjenice: http://en.wikipedia.org/wiki/PhonographOdmah bih prešao na neke od osnovnih stvari koje su mnogo važnije od istorijata. Šta u stvari čini gramofon i kakve su međusobne relacije između elemenata? Kao najvažniji elementi svakog gramofona, bez obzira na cenu, materijal i izvedbu (što se preslikava na konačni kvalitet) uvek postoje tanjir, pogon, ručica sa zvučnicom i neko vezivno tkivo koje najčešće nazivaju šasijom. Tanjir sa osovinom ima ulogu postolja za inače labilnu ploču. Pogon je zapravo motor sa stalnim i stabilnim brojem obrtaja i jedina funkcija mu je da održava konstantan broj obrtaja tanjira. U praksi, koriste se dve vrste pogona, direktni, gde je osovina tanjira u isto vreme i osovina motora i uglavnom se za tačnost broja obrtaja brine elektronika i kvarcni regulator i pogon preko remena (kaiša, remenice) gde motor i tanjir imaju zasebne osi rotacije a sila rotacije se remenom prenosi na tanjir. Ručica sa zvučnicom je sklop elemenata koji omogućavaju da se igla vodi kroz brazde ploče u koje je utisnut/urezan zvučni zapis. Ručice se izvode kao tangencijalne ili šestarske u najvećem broju slučajeva. Tangencijalne ručice vode vrh igle zvučnice kroz brazdu tako što zvučnicu uvek drže pod 90 stepeni u odnosu na tangentu ploče i ugaona odstupanja od ovog, idealnog položaja ne postoje. Zato kažem idealan položaj, jer se u procesu urezivanja informacije na master ploču, vrh igle koja unosi zapis, vodi na isti način, u istoj poziciji. Šestarske ručice su ručice koje bez obzira na konkretnu realizaciju, uvek unose nešto malo greške, osim u dve tačke gde se zvučnica nađe pod 90 stepeni u odnosu na tangentu. Dobro izvedena ručica unosi jako male greške i slušno se ova odstupanja mogu smatrati zanemarljivima. Ime su dobile zbog toga što se rotiraju oko jedne tačke oko koje opisuju kružnicu, dakle, slično kao šestar.Postoji nekoliko sprega među ovim elementima koji su bitni u procesu konstruisanja gramofona. Tanjir i ručica moraju biti kruto spregnuti, dakle na istu platformu i bez elastičnih sprega, da bi se jednom podešeni parametri na relaciji ručica/zvučnica - ploča sa zapisom sačuvali u optimalnom odnosu. Dakle, kada ručica, bez obzira kojeg tipa i izvedbe uvede iglu u brazdu na određeni način, to mora da čini svo vreme i svaki put, bez obzira na broj obrtaja, veličinu ploče, ili neki spoljašnji uticaj. S druge strane, DD (Direct Drive - direktni pogon) je pogon koji je zbog svojih specifičnosti kruto spojen na tanjir (ili obrnuto) ali najveći broj fifi gramofona ima pogon preko elastične sprege. Nekada je to okrugla, nekada plosnata remenica, ali motor zbog vibracija uglavnom mora biti elastično spregnut sa tanjirom da se izbegne prenos vibracija motora na tanjir a samim tim i na ploču koja bi potom, neželjene vibracije prenela na iglu pa pravo u predpojačalo i dalje. Postoji niz rešenja kako se može izvesti spoj ove tri osnovne komponente. Najčešća izvedba, ujedno i najjednostavnija je jedna zajednička, dovoljno kruta i masivna podloga na koju se kruto veže osovina tanjira i ručica, dok se motor smešta i fiksira preko neke elastične veze, naprimer gumenih odstojnika. Podvarijanta ove izvedbe je dvodelni ili trodelni gramofon gde se na neku platformu (polica, ploča mediapana, drveta kamena) postavlja sklop sa tanjirom i ručicom, a pored postavlja poseban deo u kojem se nalazi motor, koji ima svoje zasebno kućište... Nastavak sledi...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Samo napred Stein , svaka cast za temu.Ne obaziri se na ,,nevernike" :clap: samo napred sa izradom gramofona. Najveci problem u celoj prici je izrada kvalitetnog niskosumnog lagera na kojem lezi plato . Na tvom mestu bih eventualno procunjao po ebay-u gde se s vremena na vreme pojave isti. Za plato bih uzeo komadesku livenog aluminijuma od 3 -5 kila (ja mislim da bi Leonardo ovo mogao da uradi ) + teska baza + posebno postolje za motor . Sa rucicom se ne bih zamlacivao vec kupio nesto kvalitetno ( Jelco nudi lepe rucke za relativno male pare) . E sad ako se sve poklopi kada se stavi kakav dobar vinil na vrtilicu za grncariju moze da se desi da se covek cudi kako uspeva jedna najobicnija igla da sve ovo iskopa iz brazde :( . Neko moje iskustvo je da ima fantasticno velik broj ploca iz 80tih koje zvuce zapanjujuce dobro ( doduse EU ili USA izdanja a ne RTB ili Jugoton) i dan danas , do te mere da se zapitate koji su andrak izmisljali CD .

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

... Postoji nekoliko stvari koje sam namerno izostavio, kao što je na primer pogon trenjem preko gumenog točkića. Takav se pogon ne smatra adekvatnim za visokokvalitetne aplikacije, stoga nije bitan za ovu priču. DD sam spomenuo jer ga je moguće upotrebiti za ovu namenu. No dobro, da odemo korak dalje.Voleo bih da prikažem nekoliko primera u kom pravcu će se ova tema kretati...Prvo, bazični sistem povezivanja komponenti, jako se lepo vidi na sledećim primerima:Gramofon građen na jednoj nosećoj šasiji, tanjir i ručica međusobno kruto vezani, motor elastično vezan na istu podlogu.post-13-125865603828_thumb.jpgGramofon sagrađen iz dva segmenta, tanjir i ručica u krutoj sprezi, motor potpuno fizički odvojen.post-13-125865613596_thumb.jpgJoš jedan izrađen od lako dostupnih materijala, sa odvojenim pogonom...post-13-125865645211_thumb.jpgAko se kome pak ovakav pristup ne dopada, za divno čudo, internet uz pomoć google pretrage slika daje ogroman broj rezultata... Nemački Montegiro u četiri modela nudi četiri skoro sasvim različita dizajnerska rešenja...post-13-125865660469_thumb.jpgDakle, izbor dizajnerskih rešenja je veoma velik a uvek ostaje neko koje može biti originalno na svoj način. U tome i jeste lepota samogradnje... U ovom slučaju, nema mnogo osnovnih komponenti ali se mašti i sposobnosti improvizacije uvek može dati šansa da dođu do izražaja, a kao rezultat se dobija ako ništa drugo, otkačen komad nameštaja, mada ja nikada ne bih savetovao da se sagradi gramofon koji služi samo kao skupljač prašine...Kao što se vidi iz datih primera, a ovo je samo nekoliko od mnoštva, materijali koji se koriste ili da budem precizniji, koji se mogu koristiti za izradu tanjira i šasije su raznoliki. Drvo, mediapan, razni metali, klirit/pleksiglas, kamen/mermer... U nastavku priče, posvetiću malo više pažnje međusobnim uslovljavanjima. Na primer, kao što se ručica i zvučnica moraju dobro upariti da bi se izvukao optimum/maksimum, isto tako postoje tri elementa koje na tehničko-tehnološkom nivou treba međusobno uskladiti a u mnogome će sve zavisiti da li nešto od potrebnog već postoji zatureno u nekom budžaku, na tavanu, fioci... Krenuo bih prvo od tanjira i osovine koji međusobno moraju biti par. Najednostavniji metodi su opisani od strane zloglasnog Altmana koji je ventil automobilskog motora iskoristio kao osovinu. Ne sumnjam da to može tako, ali ću se ovde radije fokusirati na izvedbu neke ipak ozbiljnije izvedbe što ne znači da ne može drugačije da se uradi. Druga stvar kojom bih se pozabavio je motor koji treba da pokreće tanjir. Tanjir/ležaj i motor mogu da se uzmu iz nekog starog gramofona sa svim ograničenjima koje takav pristup nameće. Jeftini konfekcijski gramofoni, uglavnom su se proizvodili i prodavali sa tanjirima do najviše kilogram, do kilogram i po. Ne mora da bude loše, ali ja ću da nišanim malo višlje od toga. Motor, s druge strane mora da bude sposoban da preko remena samostalno pokrene i brzo zavrti tanjir na potrebnu brzinu i potom tu brzinu održava konstantno. Rizova izvedba Turandot gramofona koji je zapravo Unitra (poljski) pati od banalnih bolesti, a glavna je slabašan motor i ispodprosečna preciznost kontrole broja obrtaja. U samogradnji, definitivno želimo postići mnogo bolje rezultate jer takav gramofon sa zvučnicom u klasi cene 35-40 evra može da se kupi za 50 evra a sa nekom sumnjivom, i za 20 do 30 evra... Većina komercijalnih gramofona koji nisu bili skupi ni kada su bili novi a LP ploče na vrhuncu slave, danas se mogu dobiti budzašto. Isto tako, u klasi cene od 50 do 150 evra, može se dobiti nov gramofon sa USB izlazom, pospašavati u digitalni format neke ploče, ali ne očekivati bilo šta više nego samo da funkcioniše tehnički korektno...U klasi cene od 100 do 150 evra, takođe se može naći solidan ili čak kvalitetan gramofon, gramofonska baza sa ili bez zvučnice, ali to je već lutrija... Može se lako desiti da se za te pare zapravo kupi veoma skup motor... Pre kupovine, treba se svakako raspitati, prevrnuti malo po internetu, razmisliti...Kakav onda motor i tanjir odabrati? U svakom slučaju, najzahtevnija je varijanta ako se tanjir i osovina prave od sirovog materijala, ali i najveće šanse da se dobije sve što se očekuje od dobrog tanjira i osovine. Uz takav tanjir, definitivno treba naći i najbolji motor... Ako se krene od odabira motora, veoma je lako moguće da će se završiti sa pogonom po obodu tanjira. Po meni, možda najbolje rešenje ako se kreće od nule... Ako se negde nađe neki dobar tanjir formiran kao "zvono" pa još ima i svoju osovinu i subtanjir, onda se može planirati i pogon po obodu subtanjira, onda motor ne mora da se vidi... Sve je kao što rekoh, stvar ličnih preferencijala... Ko šta nađe... :clap:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Prvo da pozdravim ideju za izradu gramofona... :clap: Ćale koristi neki Philipsov i dan danas, a ja ga pamtim od kad znam za sebe. Imam pitanje što se tiče novih gramofona. Kao što je već pomenuto postoje novi gramofoni (hint Numark) koji se mogu kupiti za relativno male pare. Šta je to kod njih što suštinski ne valja ? Da li se neka takva mašina može pretvoriti u nešto što je korektno zvukom ? Ova pitanja dolaze od nekoga ko ne poseduje (niti je ikad) gramofon ali je vrlo zainteresovan za isti u skorijoj budućnosti.Inače sam i ja glasao (iako nemam gramofon) da je tema izuzetno zanimljiva (od viška znanja glava ne boli). Približavanje i demistifikacija načina rada ovakvog uređaja na Srpskom jeziku me itekako interesuje :(

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Nema pljuvanja u ovoj temi, zato sam postavio glasanje kao mogućnost da se bez previše galame mogu izjasniti svi o svom ličnom stavu, a pri tome mogu ostati kulturni. Sva daljnja pojašnjenja su takođe prihvatljiva s tim da ne želim da ulazim u raspravu tipa Pro Et Contra. Projekat će biti dostupan svakome ko želi da doprinese svojim idejama, pokušaću da nađem odgovore na pitanja ako ih bude, ali neću ulaziti u polemike oko toga da li je gramofon validni projekat za samogradnju u 21. veku. Meni jeste. Samogradnja audio uređaja jest diyaudio bez obzira na konkretnu izvedbu...

Što se tiče pitanja na temu Numark, da ili ne, ne mogu da sudim samo na osnovu nekih ličnih ubeđenja. U odnosu na cene priznatih i renomiranih brendova, Numark i slični gramofoni su smešno jeftini, pogotovu ako pogledamo šta isti nude za tu cenu. Ono što mogu da odgovorno tvrdim je da se razlika između jeftinih i kvalitetnih gramofona itekako čuje. Naravno, sve treba uzeti sa rezervom. Glupo bi bilo usporediti recimo Numark povezan na PC putem USB kabela a iz PC-ja signal dovesti sa line izlaza muzičke kartice na neke Vivax zvučnike preko Vivax pojačala sa kombinacijom Kuzma Stabi + Denon + MM RIAA korektor od Tibora Šindrića pa Unison Research UR845 i finale na Sonus Faber Minima Amator... Jednostavno nije za poređenje.

Do sada nisam ni video ni čuo Numark na drugačije kombinovanom sistemu... Numark i slični gramofoni verovatno i neće nikada biti prvi izbor nekoga ko je prvenstveno zainteresovan za iole ambiciozniji fifi sistem, pa bio taj sistem full diy ili samo delimično, ili čak sav skockan od fabričkih komponenti. Već sam više puta ponovio da je gramofon veoma prosta sprava, ubadanjem neke RIAA diskutabilnog kvaliteta i AD konvertera sa USB izlazom u gramofon, dobija se gramofon koji jeste praktičan, ali i veoma ograničen na samo to za čega je i projektovan. Čini mi se da je u pitanju samo praktičan "gadget" za spašavanje zaostalih ploča i igranje sa skrečovanjem (kod DD izvedbi) Kada se od cene kompletnog uređaja odbije vrednost AD konvertora i RIAA, malo šta ostaje kao vrednost koja može da opravda nadu u sonične sposobnosti takvog uređaja... Ko ne očekuje nešto posebno, toliko otprilike i dobija. Ništa posebno...

Kupiti neki od ovih novih i relativno jeftinih gramofona donosi sa sobom niz razočaranja u komponente. Prvo, tanjir je ultra lagan, dakle sva stabilnost broja obrtaja ostaje na kvalitetu i sposobnosti elektronske kontrole motora da održi brzinu. Ručice su veoma izvesno sve polu-razdešene jer ako se proizvodi u serijama da se cena može održavati ultra nisko, ne znam ko ima toliko vremena da svaku ručicu dotera u savršeno stanje. Ležajevi su na nivou jeftinih komercijalnih gramofona koje čak i ja bacam u kantu nakon što počupam iz njih par šarafa a ivericu izlomim za loženje. Zvučnice... Pa ne znam šta se stavlja, ali sam siguran da ni jedan ne dolazi ni sa najjeftinijom verzijom Ortofona što bi bio neki minimum zahteva... Dakle, lepo izgleda, ali samo to... Sumnjam da bi vredelo kupiti nekog čak i polovnog u pola cene zarad delova...

Ovde sam krenuo u gradnju nečega što će sa jedne strane verovatno delovati kao da obiluje kompromisima, ali zbog iskustva koje imam sa gramofonima (a ako sa nečim imam iskustva iz domena diyaudia, to su upravo gramofoni) i znanja koje izgleda da nije potpuno izlapelo, ovaj projekat će u odnosima postignutog kvaliteta biti beskompromisna izvedba. Kompromisi će se raditi samo u onim segmentima gde je potrebno uložiti više rada i truda umesto bacanja para. Kao najbolji primer, tanjir bi trebalo da bude težine oko 4 do 5 kilograma, što definitivno niko ne može da kaže da je malo. To će trebati poterati sa adekvatnim motorom koji zbog sistema koji će se primeniti i ne mora biti preterano snažan, ali se mora pošteno uraditi. Kada se završi sve, sve će biti daleko jasnije... Dakle, kompromisa će biti, ali ne na uštrb ciljanih rezultata. Konačan izgled i funkcionisanje moraju biti najbolji mogući... Cena i dostupnost izvedbe bi trebali da budu prihvatljivi.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ja cu samo kratko moje zakljucke da iznesem.1. Da bi gramofon svirao bolje od modifikovanog cd-a u vrednosti 200€ morao bih da izdvojim 1000€ za gramofon. Rucica bez 300 ne moze da se kupi a zvucnica bez 250 ne moze da se slusa. Dobra baza vredi bar 500.2. gramofon te klase bi u samogradnji izasao 300-400€ i opet bih morao kupiti zvucnicu jedino je zadovoljstvo slusanja na svom uredjaju vece.3. Interkonekt za gramofon bez 100€ tesko moze da se kupi a da valja.4. I da imam sve ovo nemam ploce za koje mogu da kazem da su dobre i da uzivam u njima. Dobri snimci na plocama kostaju vise nego na dobrom cd-uRezime: voleo bih da imam dobar gramofon samo zbog mog unutrasnjeg zadovoljstva iako bih ga verovatno jako retko ukljucivao a svu energiju i znanje cu uloziti na cd jer je jeftiniji, laksi za odrzavanje, i laksi za kupovinu u dobro nam znanom shopu. Sem toga zvuk cd-a moze uz malo znanja i truda da pridje jako blizu gramofonskom samo sto nema puckanja.Podrzavam ideju samogradnje ali za dobar komad opet treba odvojiti pozamasnu kolicinu para.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ja cu samo kratko moje zakljucke da iznesem.1. Da bi gramofon svirao bolje od modifikovanog cd-a u vrednosti 200€ morao bih da izdvojim 1000€ za gramofon. Rucica bez 300 ne moze da se kupi a zvucnica bez 250 ne moze da se slusa. Dobra baza vredi bar 500.2. gramofon te klase bi u samogradnji izasao 300-400€ i opet bih morao kupiti zvucnicu jedino je zadovoljstvo slusanja na svom uredjaju vece.3. Interkonekt za gramofon bez 100€ tesko moze da se kupi a da valja.4. I da imam sve ovo nemam ploce za koje mogu da kazem da su dobre i da uzivam u njima. Dobri snimci na plocama kostaju vise nego na dobrom cd-uRezime: voleo bih da imam dobar gramofon samo zbog mog unutrasnjeg zadovoljstva iako bih ga verovatno jako retko ukljucivao a svu energiju i znanje cu uloziti na cd jer je jeftiniji, laksi za odrzavanje, i laksi za kupovinu u dobro nam znanom shopu. Sem toga zvuk cd-a moze uz malo znanja i truda da pridje jako blizu gramofonskom samo sto nema puckanja.

Најзад Глас Разума  :clap:, и то веома теоретски а вала и материјално  :(.Подржавам колегу и срећан повратак!Тема делује наметнута, из ко зна ког разлога!?стоН_Колд
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ja cu samo kratko moje zakljucke da iznesem.

...>sec<...

Rezime: voleo bih da imam dobar gramofon samo zbog mog unutrasnjeg zadovoljstva iako bih ga verovatno jako retko ukljucivao a svu energiju i znanje cu uloziti na cd jer je jeftiniji, laksi za odrzavanje, i laksi za kupovinu u dobro nam znanom shopu. Sem toga zvuk cd-a moze uz malo znanja i truda da pridje jako blizu gramofonskom samo sto nema puckanja.

Podrzavam ideju samogradnje ali za dobar komad opet treba odvojiti pozamasnu kolicinu para.

Slažem se sa kolegom, ništa nije besplatno. Ali što kaže narod, "što ne platiš na mostu, platiš na ćupriji" pa onda da drešimo kesu... Preko mosta ili ćuprije, svakako sam se namerio preći. Oduvek sam žudio za elektrostaticima, imam ih. Žudio sam za cevnim pojačalom, imam ga. Hteo sam da imam FR horne, imam ih. Poželeo sam da imam snagaša u A klasi, imam ih... Jedino valjda što sam oduvek hteo, a nisam imao je "Baba Roga ©" od gramofona. (© property of Zen Mod) :clap:

Elem, takav gramofon kakav sebi spremam je kao i svaki gramofon, jednostavna mehanička naprava. Da li svira bolje od CD ploče ili ne, nije uopšte pitanje. Pitanje koje sam postavio sebi pre konačne odluke je bilo "Da li ja to odista želim?" Kada sam se jednog jutra probudio sa odgovorom na to pitanje, počelo je razmišljanje o tome šta to zapravo želim i kako treba da izgleda i kako treba da svira. Ni kod jedne komponente osim možda kod zvučnih kutija, konačan zvuk ne zavisi toliko od toga od čega je i kako sprava kao izvor napravljena. Mnogi "moderni" gramofoni su zapravo na prvi pogled dizajnerski hir, preterivanje količinama materijala koji je ugrađen, enormno masivni, teški i skupi, a sa druge strane, pogled na ručicu odiše elegancijom, filigranskim detaljima, preciznošću i lepotom koja pleni. Dakle, mene svakako nećete pokolebati niti u nameri da projekat realizujem, niti da podelim znanje. Uostalom, i kada sam počeo sa triciklima, svi su se podsmevali i rugali. Who's laughing now? :(

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Nekad sam se i ja interesovao sa to. Ali iskreno dosta davno. Jos u ono vreme kad je Kuzma izbacio svoj prvi Stabi. Evo malo sta se desilo posle:http://www.enjoythemusic.com/Magazine/equipment/1001/kuzma.htmA iskreno ti zelim da napravis jos bolje. Nije to toliko tesko, pogotovo danas kad se mnogo toga moze kupiti gotovo.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

.... mene svakako nećete pokolebati....

Taman posla, siguran sam da ni jedan komentar nije napisan s tom namerom - samo ti pravi, imace tu sta interesantno da se vidi. Ne mora svako ljudsko htenje da bude racionalno, dovoljno je da nije stetno. :clap:Nego, kad si vec k'o Petrija ("sve sto sam zelela, to sam i volela, a sto sam volela to sam i imala") 'ajde jedno jutro pozeli mir u svetu :(
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...