Jump to content

Regulatori - praktična primena


zocky

Preporučeni Komentari

  • Odgovora 42
  • Kreirano pre
  • Zadnji odgovor pre

Aktivni članovi u ovoj temi

Aktivni članovi u ovoj temi

Postovane slike

Za 5V/60mA i dalje moze shunt (sa oko 90ma kroz CCS, dva komada BC560C paralelno u CCS-u).Za servo/motor drivere ide 7812 sa pi filterom na izlazu (100u - 6R8 - 1000u) i kontrapolarisanom 1n4007 (katoda na ulaz 7812, anoda na izlaz). Elektrolite bypass-ovati malim blokovima.

Znači ne gubi se na kvalitetu šanta uvođenjem paralenih tranzostora. Onda ću tako da uradim.Sviđa mi se regulator za drajvere. Logično rešenje.For the records - električna šema regulatora:post-65-0-74350200-1308529606_thumb.jpg
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ja bih kao primjer jednostavnog, dobrog i učinkovitog napajanja naveo Marantz SA-1. Shema se lako nađe na internetu. Može se analogna sekcija s opampovima dodatno regulirati Jungom. Ako je u pitanju bitstream ili slično onda se situacija nešto komplicira. Za clock-ove uvijek posebno napajanje iz vlastitog transformatora. Dodatni CLC ili CRC filteri u pravilu ne škode

Interesantno da su čak i kod ovog nimalo jevtinog uređaja upotrebljena sasvim jednostavna napajanja...Regulator za napajanje analognog dela (Marantzov HDAM bafer)post-65-0-25581300-1308534005_thumb.jpg
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ili ovo, isti regulator za napajanje DAC sekcije, sa mogućnošću regulacije izlaznog napona i kontrolom njegovog pojavljivanja na izlazu...post-65-0-28336600-1308534309_thumb.jpg

Može se analogna sekcija s opampovima dodatno regulirati Jungom.

Ovo je uopšteno za bilo koji slučaj gde su OP prisutni?

Za clock-ove uvijek posebno napajanje iz vlastitog transformatora. Dodatni CLC ili CRC filteri u pravilu ne škode

A koji tip regulatora - redni ili paralelni - šta bolje utiče na smanjenje jitter-a?
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ovo je uopšteno za bilo koji slučaj gde su OP prisutni?

U principu da. Opampovi obično rade sa velikom povratnom spregom tako da im Jung ništa ne ograničava, a dobro filtrira. Po meni idealna opcija. Jung baš i nije za clock zbog ograničenog bandwidtha.Imao sam neke regulacije za clock od Westlakea pa ako nađem zakačiti ću. Inače, regulator sa Tentove stranice, pojačan sa CLC filterom odmah nakon graetza je već overkill za clockove.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Pri razmatranju da li posebni trafoi ili nezavisi od toga da li su klasicno motani ili je pojacana izolacijaizmedju sekundara u slucaju da se koriste samo posebni sekundarni namotaji.i da li je C.T. princip (punotalasni ispravljac 2 diode)ili obican (punotalasni ispravljac greatz).Ako se koriste posebni sekundari (jedan trafo jedan primar)onda bi mozda bilo dobro da izolacija bude malo deblja i ako jemoguce da postoji slepi namotaj ili Cu folija izmedju primara ali i izmedju svih sekundarai mislim da je bolji koncept C.T.onda su sve mase fizicke.Ja koristim posebne trafoe, sa dobro izolovanim p/s, C.T. EI cores ind =< 1T.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Pri razmatranju da li posebni trafoi ili nezavisi od toga da li su klasicno motani ili je pojacana izolacijaizmedju sekundara u slucaju da se koriste samo posebni sekundarni namotaji.i da li je C.T. princip (punotalasni ispravljac 2 diode)ili obican (punotalasni ispravljac greatz).Ako se koriste posebni sekundari (jedan trafo jedan primar)onda bi mozda bilo dobro da izolacija bude malo deblja i ako jemoguce da postoji slepi namotaj ili Cu folija izmedju primara ali i izmedjusvih sekundarai mislim da je bolji koncept C.T.onda su sve mase fizicke.Ja koristim posebne trafoe, sa dobro izolovanim p/s, C.T. EI cores ind =< 1T.

ZZZ, hvala na šlagvortu!Ovo su neke elementarne stvari i uvek nekako ostanu u projektu kao "podrazumevane" iako postoji više različitih pristupa u gradnji samog ispravljača i pripadajućih filtera... nešto u tome mora da bude bolje a nešto manje dobro. Nemam dovoljno znanja da bilo šta u elektronici tvrdim, drago mi je kad neko ko ga poseduje argumentvano sruši neku moju zabludu.Ajmo da rasčlanimo neke fizičke pojave, onako kako ih ja vidim, a vi mikažite šta jeste a šta nije tačno (naravno argumentovano):- Što se tiče mehanike samog trafoa, "šild" između primara i sekundara ima opravdanja zbog toga što se neki tip smetnji iz mreže može indukovati u sekundaru i mimo jezgra trafoa. Čemu bi služio šild između svih sekundara kod trafoa koji napaja "sitne" potrošače gde su strije reda 100-200 mA?- Pojačana izolacija između primara i sekundara u onoj meri da se potpuno izbegne mogućnost kratkog spoja između primara i sekundar , jedino u tom cilju a ne i kao mera za smanjenje smetnji koje bi stigle do potrošača.- " sve mase fizicke" - zašto je to bitno i koja je prednost takvog pristupa?Za ispravan rad nekog sklopa potrebno je obezbediti "n" stvari i u toj grupi uslova definisati neki referentni potencijal... u našem slučaju je to "masa", vrlo je bitna i imam utisak komplikovanija kategorija od svega ostalog. U telekomunikacijama je masa na potencijalu od -48V, u medicini se zbog bezbednosti mora puno toga uraditi na razdvajanju masa...Zašto nama treba fizička masa ako želimo da naše potrošače izolujemo od smetnji iz mreže,ovde dolazimo do pitanja ispravljanja struje. Punotalasno ispravljanje sa dve diode ili isto to sa grecom, cena realizacije prvog ili drugog pristupa nas sad ne interesuje:- kod upotrebe CT trafoa i dve diode "čvrsto"su spojene struje samog ispravljača i struje potrošača u vodu mase; u VF tehnici je sve živo kratkospojeno a ti sklopovi ipak rade, to znači da VF struje imaju neke svoje putanje i ne ponašaju se kao ove iz naše oblasti interesovanja. Smetnje iz mreže kojih želimo da se rešimo imaju sličnu prirodu kao ove u VF-u, idu kud im je volja, zašto da im ja olakšavam proboj "čvrstom masom".- kod ispravljanja grecom imamo malo više mogućnosti da smanjimo prolaz smetnji iz mreže do potrošača (ali i u obrnutom smeru) jer možemo upotrebom CRC ili CLC filtra razdvojiti struju ispravljača od struje potrošača i samim tim ograničiti smetnju pri čemu će se ESR upotrebljenih kondenzatora iskoristiti kao šant za blokiranje smetnji jer će nam to biti najmanji otpro u tom kolu. Znamo da gospođa (nepoželjna) struja voli liniju (naj)manjeg otpora.Neko će reći da se CRC/CLC koriste i u kombinaciji sa CT trafoima - da ali R odnosno L element u filtru ne može u tom slučaju da stoji na oba pola tog napajanja te je samim tim i razdvajanje dveju struja u manjoj meri.Dakle, šta jeste a šta nije od svega ovog tačno?
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Zocky pre no sto pocnete sa izradom regulatora za drajvere ja bih ga probao da li radi. mozda bi bilo korisno da stavite na postojece napajanje jedan otpornik na napajanje i snimite osciloskopom signal i struju koju povlace drajveri

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Sve će prvo da se proba a tek ako valja ide propisna pcb.Nisam gledao osciloskopom ali jesam merio preko otpornika potrošnju, oba drajvera imaju po 3R3 na napajanju. Ne prelazi 300mA, na "play" vuku 76mA i 42mA

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Imao sam neke regulacije za clock od Westlakea pa ako nađem zakačiti ću. Inače, regulator sa Tentove stranice, pojačan sa CLC filterom odmah nakon graetza je već overkill za clockove.

Misliš na ove Tent šantove?post-65-0-03427700-1308597078_thumb.jpgDa li se zna koja je šema na pločici?
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ne, mislio sam na onaj gdje je regulator LM7808 nakon kojeg slijedi obično emitersko slijedilo. Svakako da je taj shunt još bolji samo od toga nemam shemu.Evo članak koji sam prije spominjao. Odnosi se prvenstveno na bitstream dacove, ali može i na clock. Ima koristi barem proučiti.Vjerujem da je i taj Tentov shunt nešto na ovu temu ala Westlake.

John Westlake voltage regulator.doc

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Jednom prilikom imao sam baš taj modificirani Marantz CD4000. na fotografiji se vidi Jungov superregulator i paralelni dacovi (pigiback). Vjerojatno neki TDA. To je bilo in.To je sviralo stvarno dobro. Moglo je u konkurenciju sa playerima od 1000 eura. Nemodificiranim, naravno.:)

post-26-0-12410100-1308599035_thumb.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 1 month later...

Sledeći na listi za odvajanje je HF preamp. Ovde je situacija puno čistija jer je dovoljan jedan regulator. Potrošnja sklopa je oko 60mA nevezano da li plejer pretražuje ili reprodukuje sadržaj diska. Ovde bih stavio neki serijski regulator jer šant primenjen u prethodnom sklopu ne može da gura 100mA i da zadrži projektovane performanse. Jednostavan regulator bez povratne veze (1) ili nešto kompleksniji Jung super reg (2) koji će pomno pratiti napon direktno na potrošaču: (1)post-65-0-09902100-1308432280_thumb.jpg (2)post-65-0-05314600-1308432313_thumb.jpg

Zoki, da li si probao da sklopis Jung super reg?Koncepcija je zanimljiva.Moja glavna nedoumica je koliko i na koji nacin bi koriscenje drugih komponenata eventualno degradiralo osobine sklopa.Primer umesto sugerisanih OP koristiti verovatno slabiji OPA2604 (to imam), redni tranzistor slicnih (istih) karakteristika, PNP BC214, 2N2907, druga (mislim da je bolja) referenca REF02 5V i slicno. Naravno, potrudio bih se oko prilagodjenja originalnog sklopa u smislu podesavanja struje strujnog generatora u odnosu na pojacanje rednog tranzistora (da bi bilo cirka 300mA na izlazu) i delitelja u povratnoj sprezi. Pozdrav,
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Zoki, da li si probao da sklopis Jung super reg?Koncepcija je zanimljiva.Moja glavna nedoumica je koliko i na koji nacin bi koriscenje drugih komponenata eventualno degradiralo osobine sklopa.Primer umesto sugerisanih OP koristiti verovatno slabiji OPA2604 (to imam), redni tranzistor slicnih (istih) karakteristika, PNP BC214, 2N2907, druga (mislim da je bolja) referenca REF02 5V i slicno. Naravno, potrudio bih se oko prilagodjenja originalnog sklopa u smislu podesavanja struje strujnog generatora u odnosu na pojacanje rednog tranzistora (da bi bilo cirka 300mA na izlazu) i delitelja u povratnoj sprezi. Pozdrav,

Koristio sam JSR za napajanje dva preampa. Lepo to radi.Što se tiče komponenti, upotreba standardnih naspram egzotike ne bi trebalo bitno da utiče na karakteristike sklopa. Kod laboratorijskih merenja bi ta razlika možda bila uočljiva ali mislim da se ne bi odrazila na zvuk sklopa koji koristi ovo napajanje. Ovo je moje lično mišljenje, nisam pravio regulator po izvornoj specifikaciji ali je utemeljeno na stavu vrlo iskusnih DIY-era.Pod standardnim komponentama podrazumevam upotrebu BC5xx, BD241C tranzistora, operacioni kog sam ja koristio je OP07 (dovoljno je brz za ovu primenu) a od pasivnih komponenti - standardni metal film otpornici i neki LOW ESR kondovi, Panasonic FC je tu sasvim dobar.Ono o čemu treba voditi računa je pločica regulatora jer je sklop jako osetljiv i može doći do oscilovanja. Evo slik mojih JSR-a post-65-0-60145500-1311432470_thumb.jpg
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

po cemu je karakteristican ovaj jung super regulator?

O JSR-u ima dosta "štiva" na net-u, evo jednog od tih sajtova.Ja nisam dovoljno stručan da komentariše karakteristike ovog regulatora, ono što se meni dopalo jeste njegova stabilnost i mnogo dobra konstantnost napona na potrošaču. Sklop radi kao da je u pitanju SHUNT regulator, napon je stabilan na drugoj decimali a strujna opteretivost skopa je reda više stotina mA.Glavna stvar za dobar rad JSR-a je upotreba "sense" opcije. To podrazumeva da postoje odvojeni vodovi do potrošača i vodovi za kontrolu greške koji se zasebno vode direktno na pinove potrošača. Reč je o ovom pristupu: post-65-0-81624500-1311442119_thumb.jpg Na ovaj način su u petlji povratne veze obuhvaćeni i vodovi napajanja potrošača sa njihovom impedansom čime se postiže bezuslovna stabilnost napona na izlazu regulatora.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...