Jump to content

Vintage - Pro et Con


dvv

Preporučeni Komentari

Jeste da sam duboko ubeđen da neki "vintage" proizvodi rade bolje od većine savremenih, i jeste da ja mnogo volim moju Marantz kolekciju, ali opet, i oni kao i drugi imaju svojih mana.Njihova platforma P700, definitivno najbolje što su ikada uradili u redovnim serijama, 1978-1980 (posle čega su prodati Sony-ju, kada počinju najcrnji dani ove firme) se nalazi po čitavom nizu uređaja, na primer, integralcima od 1152 nagore, stereo prijemnicima iste klase, itd. Po meni, to je školski primer kako treba raditi, pa nije ni čudo da tako dobro zvuče kada se osveže i srede.U okviru te koncepcije, ljudi su ugradili automatsko podešavanje struje mirovanja (bias-a). Nije od onih kliznih tipova, ima sva dva stanja. Ideja je da se veće struje kada je uređaj hladan prebace na manje i pogodnije kada se zagreje. Samo po sebi, ništa specijalno, iako ostaje lep pokušaj.Međutim, iako je to teorijski sjajna ideja, u praksi to baš ne funkcioniše tako sjajno. Naime, bez obzira ne sve, levi i desni kanal se nikada ne ponačaju baš istovetno, aki ni zbog čega drugog, onda zbog toga što oba hladnjaka na suprotnim strana nisu jednako okružena, gledano spreda, onaj levi name maltene bilo čega oko sebe, dok se mnogo bliže desnom nazale i trafo, i elektroliti.Pa se u praksi dešava da se desni kanal brže zagreje od levog, njemu prvom klikne NTC i onda, tokom narednih recimo 5...10 minuta, dok ne klikne i levi, imam lagani debalans kanala. Ništa strašno, ništa radikalno, ali tu je, i nervira me što je tu. Kada konačno klikne i drugi, sve je OK, uglavnom se prate međusobno, mada ja stvarno ne divljam sa tim pojačavačem snage, model 170 DC (nominalno 2x85W u 8 Oma).Potpuno isto de dešava i sa 1152 DC integralcem, u dlaku isto ponašanje, jer je ista i platforma.Naravno, posle 15 minuta muzike, ja mu sve oprostim do narednog slušanja. :good2: Kakve štoseve sličnog tipa ste vi doživeli? Nešto što nije štetno, ali vas nervira?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • Odgovora 25
  • Kreirano pre
  • Zadnji odgovor pre

Aktivni članovi u ovoj temi

Aktivni članovi u ovoj temi

Postovane slike

Ja ne bih znao da objasnim ovako lepo, ali sam nedavno došao u posed jednog, recimo starijeg Sony pojačala (integrisano) sa sve oznakom TA-AX500. Ispravno, no neispravno. Kratkom i površnom analizom, ustanovio sam da je neko već prtljao po spornom blue velvet ALPS potenciometru jer je isti u originalu imao kuglicu u zadnjem delu kućišta da bi imao korake (klik-klik), karakteristične za preklopnike. Kuglice nema, a slušnom probom je ustanovljeno da potenciometar na jednom kanalu brlja, a drugi ne svira. Ispostavlja se, kasnije, pregledom SM da taj volume pot, obeležen sa "Attenuator" zapravo ne radi kao klasičan vol-pot, nego je u nekom delu kola gde reguliše nešto drugo, a signal uopšte ne prolazi kroz njega. Dobrotom kolege Guje, dobio sam jedan drugi plavi Alps, sa adekvatnom vrednosti, ali i prekratkom osovinom da bi se mogao ugraditi u pojačalo. Trenutačno je sve u fazi čekanja da se smislim kako da ovaj problem rešim. Da je pot bio stavljen na put signala, mogao bih jako jednostavno da izvršim zamenu spornog nekim drugim, ovako, moram da na sporno mesto postavim praktično neki takav, koji će identično da radi posao koji mu je namenjen. Pošto je stavljen pot koji se generalno smatra robusnim pouzdanim i trajnim, pitam se, da li je možda ideja da se ovo reši pomalo nekonvencionalnom metodom ispalo lošije nego da je u startu urađeno konvencionalnom metodom. Na kraju, pitanje je da li je uopšte problem u potenciometru.... Merkanjem istog, klizači deluju zdravo... Ali, imam nekoliko ideja kako da definitivno proverim šta je problem... :character13: Tu bih samo ponovio reči kolege DVV: "Međutim, iako je to teorijski sjajna ideja, u praksi to baš ne funkcioniše tako sjajno."edit:post-13-0-09500200-1303540377_thumb.gif

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Po ovoj blok šemi koju si priložio, on apsolutno izgleda kao i svaki drugi pot za glasnost. Što ne znači mnogo, jer fabrike te veličine sasvim redovno otštampaju 100.000 priroučnika, a u međuvremenu izmene ponešto, pa na kraju priroučnik ne prikazuje stvarno stanje; Epson je bio čuven po tome, ali to je boljka svih Japanaca, koliko sam ja video.Što opet tebe baca u dvostruku opasnost, jer sada ne znaš na šta da se osloniš. Imao sam prilike da i mene tako poklope.Po opisu koji si priložio, ja bih se jako zainteresovao za lemna mesta, da ne bude da je neko od njih izgubilo spoj.Uvek me ovakve stvari potsete na jednu misao koju sam pročitao davne 1969. godine u švajcarskom "Technischer Rundschau", koju evo pamtim dan-danas. Razlika između teorije i prakse:Teorija je kada svi znaju kako bi to trebalo da radi, a to ne radi.Praksa je kada niko nema pojma kako, ali to sjajno radi.Ne znam da li znaš onaj čuveni slučaj, ima tome 30-ak godina, kada su neki Ameri napravili jedan izvor napajanja (za neki preamp), koji je u tom trenutku bio najbolje što je svet ikada video. Ceo se vrteo oko regulatora i gomile elektrolita od 680 uF, nisam brojao, ali bez 30 komada ih nije bilo. I naravno, neko ih upita a zašto baš ti i takvi elektroliti? A oni ljudi lepo kažu - pojma nemamo zašto i kako, ali znamo da ako zamenimo bilo vrednosti, bilo brojeve, to više nije to.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Malo više gledanja po šemi, i ispade da pot zapravo jeste na putanji signala. Po električnoj šemi, ulazna nožica pota (suprotan kraj od onog koji vežemo masu) je direktno, po šemi, spojen na klizač. Odatle vodi signal dalje... Ako se pak gleda na famoznoj "VR" (attenuator) pločici, osnovni ustroj jeste ispoštovan, klizač i ulazni kraj pota, jesu spojeni, ali je tu još 4 žice koje dolaze od "direct CD" buffer stepena koji je naizgled veoma jednostavan, ali nisam toliko izvežban da shvatim zašto tri OP-a trče u krug... :scratch_head:post-13-0-38197500-1303550232_thumb.gifSignal ide na pot sa R255 (R261 je na masi) Fazon je u tome što praktično, osim oklopljenih signalnih kablova, ide još četiri žice koje mi smetaju u razumevanju...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

to sto si postovao je balance pot u tom ampugledaj RV202 i RV252

To što sam postovao je izvor, tj tačka odakle dolazi signal preko 4 neoklopljene žice na volume pot. Osim, jel, 2 garniture oklopljenih signalnih...
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

A oni ljudi lepo kažu - pojma nemamo zašto i kako, ali znamo da ako zamenimo bilo vrednosti, bilo brojeve, to više nije to.

To me podseca na pricu o Gaincard aka gainclone. Neko u 47 labs-u je ubacio par malih (1000 uF) elektrolita u napajanje, cisto da nesto proba, pa provalio da to lepo svira a jos moze i skupo da se proda...
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

To me podseca na pricu o Gaincard aka gainclone. Neko u 47 labs-u je ubacio par malih (1000 uF) elektrolita u napajanje, cisto da nesto proba, pa provalio da to lepo svira a jos moze i skupo da se proda...

Da, ali to ima svoju cenu, čista fizika i elektronika, nema diskusije. 1.000 uF je nedovoljno za potrebnu struju čak i prema njihovim specifikacijama, a kamo li ozbiljnije.Uostalom, izračunaj i sam. Praksa je pokazala da nam treba 1...2 Džula energije za svakih disipiranih 10W snage, u zavisnosti od toga koliko je kompleksno radno opterećenje. Pošto se nisam bavio tim projektom, pojma nemam kakva su napajanja, ali recimo da su +/- 40V. Empirijski dokazana formula za izračunavanje energije glasi:(+V x +V) C = JSa 1.000 uF i +/- 40V, to bi dalo: (40 x 40) 0.001 = 1,6 Jšto je dovoljno za 16 ... 8 W snage u 8 oma, daleko ispod njegove nominalne specifikacije. Tu o nekom ozbiljnom zvuku nema ni govora, naprosto je to premalo.Lično mislim da se tu pre radi o brzini elektrolita, Po definiciji, manji su brži od velikih, ali to plaćaš veoma malom raspoloživom energijom i ni najmanje čistim napajanjem. Naravno, odgovor bi mogao biti bitno veći elektroliti, ili mnogo tih od 1.000 uF u paraleli, lično bih se uvek opredelio na punu stabilizaciju napona, ali to objektivno bitno poskupljuje ceo projekat, koji je bio omiljen upravo zbog svoje jednostavnosti i jeftinoće izvedbe.Uz svo dužno poštovanje svima, ja ću se uvek opredeliti za diskretnu tehniku, jer tako zadržavam svu kontrolu nad svim delovima. Moj lični izbor uvek.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

To što sam postovao je izvor, tj tačka odakle dolazi signal preko 4 neoklopljene žice na volume pot. Osim, jel, 2 garniture oklopljenih signalnih...

A one dovode +V, -V, plazmu i vodu za hlađenje sa Fudžijame ... :Viannen_loungelizard::Viannen_loungelizard::Viannen_loungelizard:
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Eve ga, što ispada da je samo malkic manje standardno rešen volume pot:

post-13-0-05589200-1303553614_thumb.gif

Dakle, ispada da ako jeste pot u pitanju, čistom mehaničkom zamenom za isti, treba da radi kako treba da radi...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

em se patis (razmisljavajuci) vec 5 dana sa istim , em sad imas sta da odvajas iz ove teme ..... da se ista ne pretvori u "Steinova borba sa promenljivim otporom umesto volumena u Sony skalameriji" ......... :sarcastic_hand:

- " Majstore , kako se popravi amp ? "

- " uzmes i popravis ga ....... "

:buehehe:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Stein, to je obican pot jedino je prethodni sklop malo drukciji. Radi se o strujnom pojacavanju i promenom vrednosti pota na njemu se menja i napon te se tako skida signal. Mana ovakvog sklopa je ako klizac nema dobar kontakt sa grafitnim slojem u slucaju prekida na izlazu se dobija maksimalan signal dok kod klasicnog spajanju u slucaju prekida srednjeg izvoda sa grafitnim slojem signal nestane.DVV, i ja volim stare uredjaje u perfektnom stanju samo radi nekadasnje zelje iz stranih casopisa. Dovesti stari uredjaj u fabricko stanje je mukotrpan posao. Sem kompletnog rasklapanja, ciscenja, lemljenja, veliku ulogu igra i izbor delova. Da bi rezultat bio dobar mora se obratiti paznju na zvucni potpis svake komponente i staviti najslicniju mogucu. Zato vise volim da stare uredjaje gledam kako svetlucaju a da mi svira ono sto sam doteram da zvuci kako ja zelim.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Stein, to je obican pot jedino je prethodni sklop malo drukciji. Radi se o strujnom pojacavanju i promenom vrednosti pota na njemu se menja i napon te se tako skida signal. Mana ovakvog sklopa je ako klizac nema dobar kontakt sa grafitnim slojem u slucaju prekida na izlazu se dobija maksimalan signal dok kod klasicnog spajanju u slucaju prekida srednjeg izvoda sa grafitnim slojem signal nestane.

DVV, i ja volim stare uredjaje u perfektnom stanju samo radi nekadasnje zelje iz stranih casopisa. Dovesti stari uredjaj u fabricko stanje je mukotrpan posao. Sem kompletnog rasklapanja, ciscenja, lemljenja, veliku ulogu igra i izbor delova. Da bi rezultat bio dobar mora se obratiti paznju na zvucni potpis svake komponente i staviti najslicniju mogucu. Zato vise volim da stare uredjaje gledam kako svetlucaju a da mi svira ono sto sam doteram da zvuci kako ja zelim.

Jeste komplokovano, jeste mukotrpno, ali nije baš tako teško kako po tebi ispade. Jedino što stvarno traži dosta vremena, i tu nema vrdanja, bar ne ako hoćeš pošteno da odradiš posao.

Ne znam na šta si tačno mislio kada si pomeuo izbor delova, jer ja nisam menjao ni jedan, jedini deo, sem naravno elektrolita, koji su posle 30+ godina postali jako veliki problem. Na primer, ona dva glavna su nominalno bili Elna 15,000 uF/56V, što je vrednost koja danas više ne postoji, a veruj mi, tražio sam. Kada su iznađeni i premerini, dali su po 7.200 uF, dakle manje od polovine nominalne vrednosti. Oni su zamenjeni sa BC Components elektrolitima od 22.000 uF/63V, koji su na muku upakovani, ali za dlaku.

Ovde bih ubacio jedan zanimljiv detalj. Neke vrednosti nisam moga o da nđem od poznatijih proizvođača, pa sam uzeo ovaj "šoder" koji se kood nas prodaje. Zainteresuje se i drugar, pa sednemo malo da se igramo sa njima, kondenzatori Jamison, serija Low Ripple, 105 st. C. I bogamo debelo se iznenadimo obacvaj, ispade da oni rade baš prema specifikaciji, koja je ista kao i kod jako poznatih firmi, tipa Elna, Nichicon, itd. Onda opet, šta se mi tu iščuđavamo, pa prošlo je 33 godine, valjda je normalno da je tehnologija otišla dalje od onih dana?

Uostalom, moja poenta je bila da koliko mogu više vratim uređaj na početno stanje, a ne da mu ja menjam zvuk. Ako hoću moj zvuk, onda ću sesti i napraviti

Postavljena slika

Postavljena slika

Postavljena slika

Postavljena slika

Postavljena slika

kao što i jesam. Bogu hvala, umem sve od ideje do konačnog proizvoda, koji uzgred izgleda daleko moćnije od ovog mališe na slici, koji je bio prototip.

Realno, otpstupio sam od toga samo u slučaju pojačavača snage, modela 170 DC, u kome su pored svih elektrolita, zamenjeni i kritični otpornici. To znači da su uglejni 5% postali metal film 1% na ulaznom stepenu i u realciji. Srećom, to nije promenilo opšti karakter zvuka (tj. ono što sam i želeo da dobijem kupovinom i osvežavanjem), sem utoliko što je malo jasniji i koherentniji. Ništa spektakularno, ali ipak dobrodošlo.

A kada budem hteo da se iživljavam, uradiću dve stvari. Prvo ću projektovati i napraviti soptveni model, po mome, onako kako ja mislim da treba, pa neka košta šta košta, ali ima da radi kako Ja i Bog zapovedamo, a Đavo neka liže sladoled. I drugo, obećao sam to sebi, projektovaću jedan stvarno ozbiljan pojačavač snage koji ću staviti u javni domen, ali tako da bude stvarno kompletan. To znači da ima sve što ima i moj komercijalni primerak, konkretno: zaštitu od prevelikog napona, od prevelike struje, od prevelike jednosmerne komponente, od pregrevanja, sa indikatorima: uključene struje, prisustva signala, 0 dB, Clipping, DC i Overheat. Taman toliko otprilike i boja LED-ova ima. Sa modulima za regulaciju napona naponskog dela, ali i strujnog dela. Pa neka korisnik sam odluči šta hoće, a šta neće, šta će uraditi sada, šta kasnije, a šta nikada - ali bitno je da može, ako hoće, a ne da mu ja odmah odredim šta i kako. Oduvek sam smatrao da je to svojevrsna uvreda samograditelja.

Sve slike će biti i obajvljene, i prosleđene ljudima koji prave pločice, pa će se znati gde ih ima na komad (što po pravilu ostaje problem za mnoge), i prema cenovniku pošto su. Da ne bude da ja tu sada zarađujem milijarde, kako to kod nas uvek bude. Ja nisam takav, ako nešto dam, onda dam puna srca i više se nikada na to ne vraćam, sem što će se kad-tad pojaviti neka verzija 2, jer na umem da pustim, ne umem da zaboravim bilo šta, neki me đavo tera da uvek nešto prčkam i doterujem. Ali, dobro, to je moj trip.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

*SteinBizarno povezan pot, nema šta. Još ću da pomislim da on određuje ulaznu impedansu .... :connie_nutzo: Ovo još nisam video.

U tom i jeste poenta. Bizarno, ali očigledno ne i nemoguće :) Će da probamo da zamenimo pa vidimo...
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

sta koristis kao ozicenje unutra? :sarcastic_hand::scratch_head::msn-rofl:

Miki, signalni kablovi su 100% čisto srebro, struja van den Hul CS-7.Sve je DC povezano, nigde ni najave od kondenzatora, ne daj Dejane i Bože elektrolita, u neposrednoj putanji signala. Ko misli da je sve to zamajavanje, treba da ga posluša, a ja ću ga pridžavati kada krene da pada na leđa čim čuje kakvog i koliko basa ima u bilo kojim slušalicama, samo ako im se da dobar pogon.Naravno, treba biti rauzman, taj uređaj je papreno skup i stvarno nema smisla kupovati ga za sluške koje koštaju 100 eura. Za tu klasu će kasnije doći model 4, čija će cela poenta biti da izvuče maksimum iz jeftinijih slušalica po (naravno!) drastično nižoj ceni.Da ti pravo kažem, već mesecima me kopka ideja da napravim jedan mali integralac za "narodne mase", dakle da ne košta levu ruku i desnu nogu, ali da u granicama projekta bude opaka mašina, recimo, džepna verzija onoga što ću raditi za prodaju. I onda da ga bacim u javno vlasništvo, koliko da malo posramim kojekave koji za isto traže recimo tri ili četiri puta više. E sada, ja znam da to može, ali ne znam da li može tako da ne povredim ni jedan od mojih ličnih stavova o dobrom zvuku. Problem je što moji stavovi definitivno rade u praksi, ali zato traže relativno složene konstrukcije u diskretnoj tehnici. Pa me to baš kopka, mogu li ikako da se udenem u budžet siromašnog Srbina, koji bi hteo a nema odakle. Lako je raditi na moj uobičajeni način, mene zabole briga šta će to da košta, jer ću to ionako prodavati uglavnom u inostranstvu, gde su relacije cena sasvim drugačije, ali me pomalo boli što ovde malo ko (čast izuzetcima a la Bora Jagodić) misli o našim ljudima, sa ovim bednim platama. A meni bi to bila lekcija otrežnjavanja, ako to uspem nekako, onda sam stvarno car da sklopim nešto baš dobro, a da ne košta previše, i da niko ne mora da se ubija sa traženjem nekih specijalnih delova po insotranstvu. Uslov bi tu bio da se koriste isključivo delovi koji se kod nas mogu kupiti u redovnoj prodaji, ili, ako baš mora i nešto specijalno, kao recimo Silver Mica, da se obezbedi izvor, a ne da se ljudi ubijaju tražeći, ili plaćajući besmislene račune za prevoz, po sistemu 4 Silver Mica kondiša $4, transport i pakovanje $20.A tek posle će da bude zabavno, kada krenu da sevaju ideje i kada krene razvoj. Ja verujem da hoće, nisu ljudi ni malo glupi, kada im se lepo priđe čuda će da naprave, a ne kao kada ih posmatraju kao što ih posmatra naša država, kao ovce i idiote kojih se sete samo pred izbore.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Prvo bi trebalo razluciti sta je vintage a sta to nije?Nije vintage ono sto ima neku sentimentimentalnu vrednost...Niti je vintage samo ono sto je staro.A sigurno nisu kasetofoni iz 70 kojih je bila gomilaa iz koj se mogu malobrojni izdvojiti kao vintage.isto i za pojacala iz tog perioda.70 u principu nisu vintage sem kada su instrumenti u pitanjui neki karakteristicni modeli koji imaju ne samo upotrebnu nego i istorijsku vrednost.I vintage nije vintage ako nije osposobljen za upotrebukao stari automobil ne mra da juri poauto putu, ali bi trebalo da moze da obrne koji krug.inace je samo gomila za otpad...ili neki stari TFK radioaparat koji je recimo vintage, a EI nis radio aparat nije...itd itdsada je sve postalo kao vintage?? :character13:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ne znam na šta si tačno mislio kada si pomeuo izbor delova, jer ja nisam menjao ni jedan, jedini deo, sem naravno elektrolita, koji su posle 30+ godina postali jako veliki problem. Na primer, ona dva glavna su nominalno bili Elna 15,000 uF/56V, što je vrednost koja danas više ne postoji, a veruj mi, tražio sam. Kada su iznađeni i premerini, dali su po 7.200 uF, dakle manje od polovine nominalne vrednosti. Oni su zamenjeni sa BC Components elektrolitima od 22.000 uF/63V, koji su na muku upakovani, ali za dlaku. Ovde bih ubacio jedan zanimljiv detalj. Neke vrednosti nisam moga o da nđem od poznatijih proizvođača, pa sam uzeo ovaj "šoder" koji se kood nas prodaje. Zainteresuje se i drugar, pa sednemo malo da se igramo sa njima, kondenzatori Jamison, serija Low Ripple, 105 st. C. I bogamo debelo se iznenadimo obacvaj, ispade da oni rade baš prema specifikaciji, koja je ista kao i kod jako poznatih firmi, tipa Elna, Nichicon, itd.Uostalom, moja poenta je bila da koliko mogu više vratim uređaj na početno stanje, a ne da mu ja menjam zvuk...

Upravo na ovo sam mislio. Bez ljutnje, ako Vama Elna, Nichicon i Jamicon imaju isti zvuk onda imate problem sa ocenjivanjem zvuka komponeneta i tu se nasa priva o refreshu vintage komponenti zavrsava. Samo kao primer cu navesti da ne da postoji ogromna razlika izmedju zvuka razlicitih firmi vec postoji razlika izmedju istog modela, iste vrednosti a razlicitog napona. Na primer Elna Silmic II od 100uF/25V i 100uF/50V potpuno drukcije sviraju. Isto vazi i za ostale proizvodjace.Kao praktican primer navescu Nikomi-jevu borbu sa Sansui AU919 kog je 3 puta kompletno radio dok nije dobio na svakom mestu najpriblizniji zvuk izborom tipa i proizvodjaca komponente pa i sad oni koji poslusaju kazu da ipak nije sasvim originalni Sansui vec se nijansu razlikuje u zvuku
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...