Jump to content

Kupuj dok nije otišlo...


Zvu

Preporučeni Komentari

Moje mišljenje je da će ih itekako zanimati jer ovo što je nastajalo u novije vrijeme će nestati kako je i nastalo. Usput, dosta puta sam prisustvovao kad bi se mlađarija interesovala da im se pojasni ko stoji iza dosta starog materijala, što mi je iznimno drago. Ja sam produkt iz '76 ali to me nikad nije spriječavalo da slušam muziku koja je možda i duplo starija od mene :cheers:.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

14 hours ago, NIXIE said:

Nakon tolikih decenija, ima li vajde od starih master traka, to je pitanje? U principu te istorijske vrednosti su baš i sačuvane zahvaljujući digitalnoj tehnologiji za buduće generacije. Mada malo njih će to stvarno zanimati, mislim na te buduće generacije. Ipak je to neka naša mladost, a ne njihova.  :pioneer:

Mislim da je većina starih master traka i dalje dobra. Bilo je tu veliki broj kopija, i sigurno ih i dalje ima po raznim arhivama. Imaš na youtubeu poneku pesmu sa kopije kopija master trake, i dalje zvuče brutalno. Mnogo bolje nego bilo koje regularano izdanje. Zašto nije moguće da se samo to tako digitalizuje i objavi, nego uvek mora prvo da se upropasti, meni nije jasno.

Takođe se slažem u potpunosti da će "naša" muzika skoro izumreti kada izumru i naše generacije. Ostaće samo kao jedna od lekcija u muzičkoj školi, ako ih bude. Kao što je danas recimo potpuno mrtva razna muzika iz 20ih i 30ih godina, tipa razni čarlstoni i slično.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

pre 43 minuta, Koja reče

Kao što je danas recimo potpuno mrtva razna muzika iz 20ih i 30ih godina, tipa razni čarlstoni i slično.

Ma da, život ide dalje. I onako se audijom zanimaju sad uglavnom samo starci. Omladina je u fast lane, želim im sve najbolje. :vozac:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

20 hours ago, krca44 said:

Ima jedan zanimljiv fenomen : prvi digitalni snimci objavljeni na vinilima 80-ih nisu no nalik danasnjim, vise su u skladu sa analognim izdanjima.

 

A fakat i manje bita bilo... ...14 bitni 1540 DAC u CD plejerima, mada tehnički inferiorniji, i danas ima poklonike.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

pre 5 časa, ManicP reče

A fakat i manje bita bilo... ...14 bitni 1540 DAC u CD plejerima, mada tehnički inferiorniji, i danas ima poklonike.

Pitanje je sta se koristilo za ADC.

Postojali su digitalni trakashi krajem 80-ih.

I sta je korisceno za DAC pre nego sto snimak ode na poseban magnetofon koji je izvor sa secenje prvog acetata.

 

 

Jedan od poznatih producenata analognog i digitalnog doba teoretisao je da je magnetofon mozda kljucna komponenta za narezivanje ploca u kontekstu zvuka.

Danas DSD ide na DAC pa dalje na eq i pojacala igle za rezanje, iako je snimak teorijski superiorniji tehnicki - tip je smatrao da se sa magnetofonom postize bolji zvuk. Samo nije mogao da dokaze.

Izmenjeno od krca44
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

pre 3 časa, krca44 reče

Danas DSD ide na DAC pa dalje na eq i pojacala igle za rezanje, iako je snimak teorijski superiorniji tehnicki - tip je smatrao da se sa magnetofonom postize bolji zvuk. Samo nije mogao da dokaze.



Nije nemoguće.
Čuo sam da se tvrdi kako se ploča napravljena sa DSD "masterom" bolje čuje od samog DSD-a, pa možda ima nešto u tome da se analogija na neki način ipak bolje čuje čak i kad joj brojke ne idu na ruku.
Barem tako tvrdi Paul iz PS Audia....mada, znam....to tvrdi Paul iz PS Audia. :) ***



***Prije nego mi netko kaže da Paul tvrdi i da čuje razlike između osigurača.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

16 hours ago, krca44 said:

Pitanje je sta se koristilo za ADC.

Postojali su digitalni trakashi krajem 80-ih.

I sta je korisceno za DAC pre nego sto snimak ode na poseban magnetofon koji je izvor sa secenje prvog acetata.

 

Jedan od poznatih producenata analognog i digitalnog doba teoretisao je da je magnetofon mozda kljucna komponenta za narezivanje ploca u kontekstu zvuka.

Danas DSD ide na DAC pa dalje na eq i pojacala igle za rezanje, iako je snimak teorijski superiorniji tehnicki - tip je smatrao da se sa magnetofonom postize bolji zvuk. Samo nije mogao da dokaze.

Pitanje je i šta se rezalo na ploču od sadržaja.

Ključ problema je ono boldovano. Ne umeju ljudi da komuniciraju i svoje mišljenje smatraju za apsolutno. Umseto "apsolutne odrednice "bolje" kaže lepo relativnu "meni bolje" ili "više mi se sviđa" i svima jasno... ...ovako samo nervira ljude od tehnike.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

pre 2 časa, ManicP reče

Pitanje je i šta se rezalo na ploču od sadržaja.

Ključ problema je ono boldovano. Ne umeju ljudi da komuniciraju i svoje mišljenje smatraju za apsolutno. Umseto "apsolutne odrednice "bolje" kaže lepo relativnu "meni bolje" ili "više mi se sviđa" i svima jasno... ...ovako samo nervira ljude od tehnike.

Pedja izvini ali ne smatram svoje misljenje za apsolutno.

Ja sam izrazio neka moja misljenja i preneo sta je javno rekao jedan od poznatijih producenata ( zao mi je sto se ne mogu setiti imena )

Nije mi bila namera da nerviram tebe ili bilo koga drugog.

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Cela stvar je delimicno subjektivne prirode.

Da se proces promenio fundamentalno ne moze se poreci.

Novi vinili, u mnogim karakteristikama smatram jesu superiorni od nekadasnjih ali subjektivno skoro svi padaju na utisku "otvorenosti".

To je moje misljenje i znam da se mnogi nece sloziti sa iznetim sto je sasvim u redu sto se mene tice - ja sam izneo moju percepciju ali postujem i tudju koja moze biti drugacija.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ma tehničke stvari uopšte nisu problem. Sva ta oprema je dovoljno dobra. Ne znam što uopšte razmatrate to.

Problem je u LJUDIMA koji rade mastering. Znači od onog trenutka dok je tehničar iza mikrofona rekao "ok gotovo, dobro si otpevao" do trenutka dok neki drugi tehničar nije rekao "ok, šalji to da se reže na disk/ploču" ili "šalji to streaming firmi da kači na servis".

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

8 hours ago, krca44 said:

Pedja izvini ali ne smatram svoje misljenje za apsolutno.

Ja sam izrazio neka moja misljenja i preneo sta je javno rekao jedan od poznatijih producenata ( zao mi je sto se ne mogu setiti imena )

Nije mi bila namera da nerviram tebe ili bilo koga drugog.

 

Nesam ja ni mislio na tebe :drinks:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Veci je problem simplifikovana  komunikacija nego rad nekog majstora, manjeg ili veceg, za miks pultom.

Tehnika moze neke detalje da upegla, ali nekako integralno u zadatku nije savrsena, uvek se prozima taj odnos prema profitu, pa sta je jednostavnije, masovnije, kompatibilnije za masupotrebu, to ima prednost i pegla se kvalitet prema tim zadacima a manje prema hi fi. Lakse je izmisliti i izreklamirati ezoteriju nego je napraviti.

Digitalija ima odlican odnos signal sum, ima ponovljivost i konzistentnost u ponavljanju reprodukcije, savrsen proizvod (ali ima to nesto sto mu nedostaje), ploca se recimo raubuje mehanicki, vise ili manje, ali jednog momenta izmenice se bazicni zvuk.

Ali se principi digitalizacije ispozasnivaju, u korenu, vise na niskoj ceni nego na ozbiljnom(i realnom zaista skupom) pristupu signalu, pa pride i ceo razvoj i napredak nose isti balast sto vece margine profita. Pa se razvija tesko, sporo, pomalo, mora da se uveze na ranija zbivanja, prave se lutanja i izmisljanja problema...

Zatim se moda vrati a analognog mastera nema, pa se digitalizovan master narezuje na vinil sto gubi smisao ranijespomenute konzistentnosti, signal je frekventno otsecen i ima sve osobine digitalnog(dok je nov), ali se prati moda i forsira trosak preskupih pikapa, sprava, i uvode sve druge mane, veliko preslikavanje kanala, unosenje suma....

I na kraju se spomene bolji zvuk, bez jasnog kriterijuma, sa jedne, najcesce strane jednog, ili par, od tehnickih(beskrajno pitanje koliko sustinski bitnih) parametara.

Ja znam da ljudsko uvo ne moze da detektuje, odnosno razluci signal preko 20kHz, i za to se koristi termin ne cuje, ali se ne iskljucuje mogucnost da energija visih frekvencija ostvaruje uticaj i na senzor i na tok signala i na izmenu pristupa dozivljaju onih frekvencija koje cujemo. Kao sto i starost utice.

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

4 hours ago, vladd said:

Ja znam da ljudsko uvo ne moze da detektuje, odnosno razluci signal preko 20kHz, i za to se koristi termin ne cuje, ali se ne iskljucuje mogucnost da energija visih frekvencija ostvaruje uticaj i na senzor i na tok signala i na izmenu pristupa dozivljaju onih frekvencija koje cujemo. Kao sto i starost utice.

 

Otprilike čujemo do 15 kHz, klinci mogu do 18-20. Problem je što ti filteri koje koriste ne ubijaju te najviše frekvencije (tipa 18+ kHz), nego i mnogo niže koje možemo da čujemo.

Inače, više frekvencije ne mogu da imaju uticaj na tok signala ili na niže frekvencije, Nikvistova teorema je barem u tome jasna. 

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Nisi razumeo, visoke frekvencije koje ne razlučujemo(brojčano nebitne) utiču na organizam i sistem sluha, zasićuju senzor energijom, dižu tonus. Pa senzor i nervni sistem imaju drugačiju obradu zvuka. Na to sam mislio...Ne čujemo i ne razlučujemo infrazvuk, pa se oseća neobjašnjiv strah...ultrazvuk nosi energiju, plus što može izazvati interferenciju u koščicama i šupljinama slušnog sistema. A nesumnjivo je da viši harmonici definišu boju zvuka.

Kao drugo, Nikvist je vrlo uslovljeno pravilo. Teorema važi samo i isključivo za čisti, jednostavni, savršeni sinus. I to je taj minimum minimuma, koji ne vidim zašto je bitan osim za proces edukacije kako se na najprostoji način rekonstruiše digitalni zapis sinusa. Zašto se ne bi semplovanje radilo sa desetostrukom frekvencijom, npr, preciznije, detaljnije, a ne naslonjen na blizu minimum minimuma, pošto ništa što radimo a naročito preterujemo u zabavi nije ni blizu minimuma minimuma..sve komponente plemenite samo princip uprostačen.

Izgleda da je zbog cene AD konvertora tih kapaciteta...malo bi kupaca bilo i margina zarade nezadovoljavajuća. A onda se ta komercijalna blizina minimuma proglašava za vrh vrhova ezoterije i čuda...dok na drugo strani globusa obrade signala ipak ima nekog napretka brzine.

Tako da se ne treba držati toga kao pijan plota. Jeste to metoda nauke i učenja, poduke, da se pojednostavi situacija, obezbede uslovi i ograničenja dela procesa, da se posmatra u jednoj koordinati ili po jednom promenljivom parametru, da bi pojava mogla da se secira, matematički obradi i razume, ali muzika je kompleksno dešavanje, takoreći kao prirodna pojava. I signal koji je reprodukuje takođe.

Previše kompromisa da bi se pričalo uopšte o savršenstvu, pa se ide na ukus i naviku.

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

pre 14 časa, Koja reče

Otprilike čujemo do 15 kHz, klinci mogu do 18-20. Problem je što ti filteri koje koriste ne ubijaju te najviše frekvencije (tipa 18+ kHz), nego i mnogo niže koje možemo da čujemo.

Inače, više frekvencije ne mogu da imaju uticaj na tok signala ili na niže frekvencije, Nikvistova teorema je barem u tome jasna. 

 

A 7-mi harmonik na oko 10-11kHz?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 1 month later...
MODUSHOP.BIZ

Black Friday?! Che ne dici invece di BLACK WEEK?!A partire dalla mezzanotte di Venerdì 18 Novembre fino alla mezzanotte di Lunedì 28 Novembre ottieni un fantastico sconto del 20% su quasi tutti i nostri prodotti!Per applicare lo sconto è sufficiente utilizzare il codice coupon

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Dobrih sprava ima ovde:

 

SCHULMANAUCTION.HIBID.COM

Buy At Auction. ICOM SP-20 Speaker, ICOM SP-23 Speaker, Counterpoint Electronics SA-8 Amplifier, Counterpoint SA-5 Preamplifier + Power Supply, Pair of Altec 1570B Monoblock...

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 2 nedelje kasnije...

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...