Jump to content

PC kao izvor zvuka - tema MK II


dj.nik

Preporučeni Komentari

mashallah, first i ja da se slozimo u jotu, padace curke s neba.

Ha, ha, ha.... mladi smo još, ima vremena.... :hot:....ma ljudi se uglavnom oko hi-fi-a spore kada se ukrste mišljenja koja su zasnovan na teoriji, i ona koja su proizvod praktičnog iskustva.

btw, ne znam zasto se i ovde daju ocene o uredjajima koji nisu preslusani, makar i informativno.touch-ov ugradjeni DAC je zvucno na nivou kvaliteta dacmagica (da ne kazem da meni svira i bolje), a cela sprava kosta manje. sprava generalno preko analognih izlaza svira dramaticno bolje nego prethodni SB proizvodi koje nije imalo rezona slusati bez eksternog DAC-a. ovde to nije slucaj, touch svira kao CD player od par stotina evra (recimo do 500, da lupim).

E sad ću morati sam sebe da demantujem. Naime, složio bi se sa ovim tvojim razmišljanjem oko kvaliteta DAC-a u SB Touch-u,ali sam u poslednje vreme takođe primetio da mnogi ljudi na različite načine vrednuju kvalitet D/A konvertera. Ovo i ne bi bilo tako čudno,kada bi suština bila slična ili ista, ali se radi o tome da su procene o sposobnosti nekog DAC uređaju često dijametralno suprotne.Kada sam malo razmislio o tome, uvideo sam da ljudi jednu-te-istu osobinu na nekom uređaju doživljavaju na dva potpuno različitanačina. Ono što je za nekoga prednost, drugome je to mana i obrnuto. Neki su svoj kriterijum za „kvalitetan zvuk“ toliko vezali za klasičanoblik digitalnog prizvuka, da im svaki bolji DAC koji se uspeošno oslobodio takvog tonskog karaktera uglavnom deluje kao lošije rešenje.Da li je ovo baš samo pitanje ukusa, ili tu ipak postoji i nešto drugo? :this:
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Neki su svoj kriterijum za „kvalitetan zvuk“ toliko vezali za klasičan oblik digitalnog prizvuka, da im svaki bolji DAC koji se uspešno oslobodio takvog tonskog karaktera uglavnom deluje kao lošije rešenje.

Da li je ovo baš samo pitanje ukusa, ili tu ipak postoji i nešto drugo? :this:

Velike su razlike u kvalitetima snimaka, kako 16-bitnih tako i visokorezolutnih...priča sa DAC-ovima je izgleda kao i dosta prethodnih haj-faj bajki krenula u rat brojkama, nekima više nije dovoljno ni 24/192 a da pri tome postoji tek nekoliko naslova koje možete čuti u toj rezoluciji...

Napisao sam na drugom mestu ali ponoviću...izgleda mi da je pobedila filozofija skidanja HD audio materijala ponudjenih na netu, tipa sajta hdtracks i sličnih...to kada se uporedi sa recimo snimcima izdatih kao DAD ili HDAD na Classic Records etiketi zvuči jadno, jednostavno kvalitet nikada ne pobedjuje u ovom sportu...DVD-Audio i SACD su sami sebe ubili imbecilnom politikom zaštite..

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

mashallah, first i ja da se slozimo u jotu, padace curke s neba.btw, ne znam zasto se i ovde daju ocene o uredjajima koji nisu preslusani, makar i informativno.touch-ov ugradjeni DAC je zvucno na nivou kvaliteta dacmagica (da ne kazem da meni svira i bolje), a cela sprava kosta manje. sprava generalno preko analognih izlaza svira dramaticno bolje nego prethodni SB proizvodi koje nije imalo rezona slusati bez eksternog DAC-a. ovde to nije slucaj, touch svira kao CD player od par stotina evra (recimo do 500, da lupim).

ako je tako, onda je to prilicno jak razlog da ga cujem, mada nekako nisam siguran sta bih dobiointernet stanice su bljak, uostalom, imam toliko muzike, da vec posedujem licnu stanicuspdif je sigurno dobar ali ne verujem da je bolji od g4 koji sad moze da se nabavi povoljnokao samostalni dac nije bolji od ovog dac-a koji imamdva laptopa takodje imam pa mi i komfor nece nedostajati kad ih umrezimsve u svemu, definitivno je dobra sprava za nekoga ko pocinje da se igra hife sa kompaza nekoga kome nikad nije dosta laptopova i koji jos narucuje cd-ove preko amazona...tesko
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Mislim da su i jedni i drugi u pravu.

Neko ko je navikao na slušanje medijuma a uvideo neminovnost strimovane muzike, SB je adekvatnije rešenje. Ima spravu koja pušta nove medijume ( jedinice i nule sa mreže). Ima remote a i display na sebi.

Oni drugi ( u koje i ja spadam) koji vole više kontrole i kompjuter, mogu da naprave isto to ali prilagodjeno sebi. Mene sada zaokuplja mrežni player ( vrlo slično SBu) ali da se kao remote koristi touchscreen android telefon ili tablet. Vrlo slično laptopu ali niste vezani za AMP tj komp je bežični UI za player.

( Trenutni favorit mi je Netgear NEO TV 350. Ima sve pa i flac)

Postavljena slika

A što se tiče kvaliteta , oba ova rešenja mogu da se nabudže na kvalitet koji se želi. (Eksterni DACovi, tweak...)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

obavezno cujte touch, vrlo prijatno iznenadjenje u svakom smislu. meni se retko desava da za neku spravu kazem da ima puno rezona i po ceni i po komforu i po zvuku, a touch stvarno ima, ne preterujem.naravno, da nista ne bude idealno pobrinula se solidna kolicina bagova softverske prirode ali to je neka druga prica:)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

obavezno cujte touch, vrlo prijatno iznenadjenje u svakom smislu. meni se retko desava da za neku spravu kazem da ima puno rezona i po ceni i po komforu i po zvuku, a touch stvarno ima, ne preterujem.naravno, da nista ne bude idealno pobrinula se solidna kolicina bagova softverske prirode ali to je neka druga prica:)

Meni se touch odavno svidja ali mi ga ne hvata oko da touch display bude kod AMP. Hoću da je mobilan i da se krećem po sobi sa njim. Sve je ostalo isto. Zato i hoću Android UI
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Da bi se u celosti cuo pravi "24/96" ili ti HD audio sa PC-ija potrebno je imati/cuti ovako nesto - a sve ovo cime se mi zafrkavamo su jednostavno gadgeti za igranje.

http://www.deqx.com/products7.php

Inace ja sam imao priliku videti/cuti gore navedeni uredjaj kod Ace Ribona u njegovom studiju - i slusali smo iskljucivo 16bitni WAV/FLAC sa PC-ija preko ovog DSP DAC-a (doduse bio je podesen za pasivni set-up/mod jer su mu demo kutije vec imale u sebi pasivnu skretnicu) - i to se culo extra zaista (kvalitet reprodukcije i zvuk koji se tesko moze cuti na nekom kucnom hi-fi sistemu). Kako bi tek zvucao HD 24/96 materijal - ne mogu ni da zamislim!

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Da bi se u celosti cuo pravi "24/96" ili ti HD audio sa PC-ija potrebno je imati/cuti ovako nesto - a sve ovo cime se mi zafrkavamo su jednostavno gadgeti za igranje.

http://www.deqx.com/products7.php

Inace ja sam imao priliku videti/cuti gore navedeni uredjaj kod Ace Ribona u njegovom studiju - i slusali smo iskljucivo 16bitni WAV/FLAC sa PC-ija preko ovog DSP DAC-a (doduse bio je podesen za pasivni set-up/mod jer su mu demo kutije vec imale u sebi pasivnu skretnicu) - i to se culo extra zaista (kvalitet reprodukcije i zvuk koji se tesko moze cuti na nekom kucnom hi-fi sistemu). Kako bi tek zvucao HD 24/96 materijal - ne mogu ni da zamislim!

Kao što rekoh, dobri visokorezolutni materijali ne mogu se porediti sa 16-bitnim...to što ste vi slušali obične snimke pa iz strahopoštovanja prema ceni uredjaja zaključili da će sjajno da svira i 24-bitni materijal ne znači ništa...
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Meni se touch odavno svidja ali mi ga ne hvata oko da touch display bude kod AMP. Hoću da je mobilan i da se krećem po sobi sa njim. Sve je ostalo isto. Zato i hoću Android UI

...aman, za SB Touch odavno postoji aplikacija za iPod, iPhone, a od pre nekoliko meseci i za Android uređaje.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

E ljudi, moram samo da se osvrnem na jednu stvar, koju vidim da ovde malo ko zna. Vezana je za frekvenciju semplovanja, odnosno tih 44 vs 96 kHz. U pitanjuje Nikvistova teorema:http://en.wikipedia.org/wiki/Nyquist–Shannon_sampling_theoremIf a function x(t) contains no frequencies higher than B hertz, it is completely determined by giving its ordinates at a series of points spaced 1/(2B) seconds apart.Što će reći, ako audio zapis nema frekvencije veće od 20 kHz, onda je on potpuno određen sa 40 kHz semplovanjem. Većina nas naravno ne čuje preko 16-17 kHz pa je semplovanje od nekih 35 kHz dovoljno. A mi koristimo 44 kHz standard Što je i viŠe nego dovoljno. Tako da, 96 kHz je čisto prodavanje magle tj marketing.Što se 16 vs 24 bita tiče, u to uopŠte nisam upućen tako da ne bih komentarisao.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

E ljudi, moram samo da se osvrnem na jednu stvar, koju vidim da ovde malo ko zna. Vezana je za frekvenciju semplovanja, odnosno tih 44 vs 96 kHz. U pitanjuje Nikvistova teorema:http://en.wikipedia....ampling_theoremIf a function x(t) contains no frequencies higher than B hertz, it is completely determined by giving its ordinates at a series of points spaced 1/(2B) seconds apart.Što će reći, ako audio zapis nema frekvencije veće od 20 kHz, onda je on potpuno određen sa 40 kHz semplovanjem. Većina nas naravno ne čuje preko 16-17 kHz pa je semplovanje od nekih 35 kHz dovoljno. A mi koristimo 44 kHz standard Što je i viŠe nego dovoljno. Tako da, 96 kHz je čisto prodavanje magle tj marketing.Što se 16 vs 24 bita tiče, u to uopŠte nisam upućen tako da ne bih komentarisao.

Pogledajte raspravu o tome na hi-files.com...http://www.hi-files....muzickog-fajla/
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ne volim taj forum jer tamo subjektivizam cveta.Ali vidim da je već bilo reči o ovome što je dobro i da je već ispričano sve :)Možda je bilo i u ovoj temi, nisam čitao sve, ili sam čitao pre nekoliko meseci, ne sećam se. Nego mi je čisto palo na pamet pošto sam na faxu imao dosta teorije informacija pa se setih.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Što će reći, ako audio zapis nema frekvencije veće od 20 kHz, onda je on potpuno određen sa 40 kHz semplovanjem. Većina nas naravno ne čuje preko 16-17 kHz pa je semplovanje od nekih 35 kHz dovoljno. A mi koristimo 44 kHz standard Što je i viŠe nego dovoljno. Tako da, 96 kHz je čisto prodavanje magle tj marketing.

Bez namere da Širim neku raspravu, ali uopŠte nisi u pravu. Sempling rejt od 96kHz ili veći, nije prioritetnokoriŠten da bi se beležile neke informacije van čujnog opsega, već da bi se prirodnije reprodukovali tonovi unutar fr. opsega koji čujemo.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Bez namere da Širim neku raspravu, ali uopŠte nisi u pravu. Sempling rejt od 96kHz ili veći, nije prioritetnokoriŠten da bi se beležile neke informacije van čujnog opsega, već da bi se prirodnije reprodukovali tonovi unutar fr. opsega koji čujemo.

Nisi u pravu, Nikvistova teorema kaže da je dupli sempling rate dovoljan da bi se potpuno rekonstruisao signal.Postoje potpuni matematički modeli koji se bave ovom problematikom i tema je, Što se toga tiče, potpuno zaključena.Mislim, hoću jednostavno da kažem da veći sempling rate ne donosi apsolutno nikakvu preciznost, ili kako si rekao, prirodnost. Prosto, ne donosi.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Nisi u pravu, Nikvistova teorema kaže da je dupli sempling rate dovoljan da bi se potpuno rekonstruisao signal.

Postoje potpuni matematički modeli koji se bave ovom problematikom i tema je, Što se toga tiče, potpuno zaključena.

Mislim, hoću jednostavno da kažem da veći sempling rate ne donosi apsolutno nikakvu preciznost, ili kako si rekao, prirodnost. Prosto, ne donosi.

Dobro ako ti tako misliŠ. Evo potrudiću se samo joŠ jednom, viŠe da bih te naveo da obnoviŠ malo ovo gradivo, nego Što

imam nameru da naŠiroko objaŠnjavam.

Ključno je ono Što sam boldovao u tvom tekstu. Može se tako rekonstruisati signal, ali je ta rekonstrukcija obavljena

interpolacijom unutar poznatog skupa tačaka, Što nije dovoljno za vernu rekonstrukciju signala.

Drugim rečima, nikada se ne može apsolutno verno izvrŠiti rekonstrukcija, čak ni sa većim sempling rejtom od 192kHz.

U stvari, za potpuno vernu rekonstrukciju digitalnog signala, sempling rejt bi trebao da bude beskonačan, baŠ kao i rezolucija.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Dobro ako ti tako misliŠ. Evo potrudiću se samo joŠ jednom, viŠe da bih te naveo da obnoviŠ malo ovo gradivo, nego Što

imam nameru da naŠiroko objaŠnjavam.

Ključno je ono Što sam boldovao u tvom tekstu. Može se tako rekonstruisati signal, ali je ta rekonstrukcija obavljena

interpolacijom unutar poznatog skupa tačaka, Što nije dovoljno za vernu rekonstrukciju signala.

Drugim rečima, nikada se ne može apsolutno verno izvrŠiti rekonstrukcija, čak ni sa većim sempling rejtom od 192kHz.

U stvari, za potpuno vernu rekonstrukciju digitalnog signala, sempling rejt bi trebao da bude beskonačan, baŠ kao i rezolucija.

Teorijski tačno ali praktično treba ići na onoliko vernu reprodukciju koliko naŠe uŠi mogu da osete. Ne mora baŠ na beskonačnu.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...