Jump to content

C3m WOT/SUT preamp


Zflazar

Preporučeni Komentari

10 minutes ago, Doktor said:

Sve je ovo OK napisano, cak sta vise - ooodlicno. :thumbsup:

Jedino ova poslednja recenica ne ide , tj. posledice uopste nisu neizvesne . . . . dapace . . . . 

death.jpg

Upravo na to sam i mislio. Kada je zloupotreba i nestrucno koriscenje u pitanju. Ishod je poznat...

Recimo strucni tretman je imao F.D.Roosevelt koji je jedno vreme po nalogu ličnog lekara dobijao svako jutro propisanu dozu na taj način što mu je lekar medicinski kokain mazao unutar nosne supljine :). Barem tako stoji u nekim istorijskim spisima. Naravno to je bio kokainski prah ultra prečišćen i veoma visoke koncentracije. Dobijen u laboratoriji. I dan danas se pravi i sastavni je deo seta medikamenat. 99.9% :)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

^

Pazi kada za ovaj podatak nisam cuo. 

Medjutoa, . . . .ima nesto bolje, a u ovom kontekstu, msm na cocain i celebrity . . . . elem, Stevie Nicks, znamo je skoro pa svi ( Fleetwood Mac ) se toliko "radila" sa "belim" da je u medjuvremenu probila, ostetila do otvora/defekta svoju nosnu pregradu. ;)

E, a turneje su u toku. "Flitvudi" haraju po planeti . . .  taman izasli " Rumours" , pa zivi " Tusk " . . . a ona pa . . . jadnica . . . kako ce, sta ce . . .  onda uzela posebnog roadie-a da joj duva cist "koks" cevicom u . . . otvor. Msm, odzada.

Tako ide nekakva ta prica.

Btw, vidim da je "pretekla". Ocigledno bile ciste "linije". :)

 

 

sn1.jpg

sn2.jpg

 

@Zflazar, very sorry za ovaj "teski" off. 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

1 hour ago, ZZZ said:

Anoda mora da prmi lagano taj snop elektrona. Recimo da ga lagano ali odsečno ušmrkne kao kokain. To znači da prah mora biti dobro usitnjen, ravnomerno rasporedjen i pripremljen, isto kao i sto ravnomerniji pritisak vazduha koji usisava prah. Tada dolazi do trenutnog burst-a, a sruja koja se stvara putuje suprotnim smerom od smera praha i srazmerna njegovoj količini. Medjutim ako je ta količina prevelika, veća nego sto je propisano medicinskim istraživanjima, dolazi do pregorevanja i spaljivanja receptora što dalje uvodi organizam u stanje šoka. Sa neizvesnim posledicama... :mrgreen:

Slikovit primer za ekskluzivu. :D 

Mada se vecina na Balkanu "udara po nosu", zarad slikovitog razumevanja pojava. :) 

Sve u svemu, nezno sa kolicinom napona i sa anodnim tretmanom uopste.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

(Pa bas zbog toga što je oskudica, "malo" jutrom i moze da se radi ceo dan. Nije potrebno mnogo hrane - samo voda. :thumbup: AaVe AaVe)

Da posto je tebi to preamp onda je trafo sekundara opteecen skoro konstantnom impedansom pa ta vrednost sa kvadratom prenosa je ustvari opterecenje.

I naravno uracunat sledeci otpor na ulazu pojacala. Ali posto ti je to pretpostavljam cevni amp oni obicno imaju vecu otpornost u Kilo omima. 

Na primer trafo je 1:1 prenosni odnos 1. Potrebna ti je vrednost recimo na primer 5Koma za Rload. Ako bi stavio 5Koma ns sekundar a sledeci otpor recimo tranzistorskog ampa je 10Koma onda bi dobio 5Koma u paraleli sa 10Koma na sekundaru a to je 3.3Koma. Ako je sledeci otpor recimo 100Koma onda ti se preslikava na anodu oko 4.7Koma. I jos manja je ta vrednost kada se uracuna gubitak transformacije. U svakom slučaju sa bilo kojim otporom, ako se ne koriguje opterecenje na sekundaru, bice manje od predvidjene i izabrane vrednosti Rload.

Medjutim kada je trafo u pitanju to je reaktivno opterecenje i nece na svim frekvencijama ta linija opterecenja teziti da bude prava linija. Kako frekvencija vise opada, ta sada to vise nije linja vec bekioblik koji tezi elipsi. A u nekim slucajevima kada je jako malo induktivnosti primarnog namotaja to vise nije ni elipsa nego neki krompiric nalik vise krugu.

Zato se prvo i izracunaju unutrasnji parametri cevi u zadatoj radnoj tacki.

Povezuj ti grejanje i ispravljacicu i te stvari, lako ces za opterecenje...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

to nije problem, imam sekundara ko u bašti božijoj, 120, 140, 160 i 180 VAC, gotov modul grejanja C3m za 20VDC, sledeće će biti da stavim na protobord i grijanje i visoku napon :)

sledeci stepen, odnosno izlazno pojačalo će jedino biti ova ecijeva babuška sa C3g kao drajvericom sa 47k kao Rin...

ponavljam, SE trafo koji je na raspolaganju je ecijev TVC sa prenosom 1:1, Rdc primara kao i sekundara je oko 1k2, induktivitet preko 90Hy, gap minimalan, bez mogućnosti menjanja pošto je TVC zaliven u trafi-smolu. Sekundar ima 23 izvoda pa bih voleo da ga iskoristim kao regulator glasnoće...

bićete obavešteni kad zalemim napajanje i one silne žice sekundar-rotary switch...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

8 hours ago, ZZZ said:

...

Da posto je tebi to preamp onda je trafo sekundara opteecen skoro konstantnom impedansom pa ta vrednost sa kvadratom prenosa je ustvari opterecenje.

I naravno uracunat sledeci otpor na ulazu pojacala. Ali posto ti je to pretpostavljam cevni amp oni obicno imaju vecu otpornost u Kilo omima. 

Na primer trafo je 1:1 prenosni odnos 1. Potrebna ti je vrednost recimo na primer 5Koma za Rload. Ako bi stavio 5Koma ns sekundar a sledeci otpor recimo tranzistorskog ampa je 10Koma onda bi dobio 5Koma u paraleli sa 10Koma na sekundaru a to je 3.3Koma. Ako je sledeci otpor recimo 100Koma onda ti se preslikava na anodu oko 4.7Koma. I jos manja je ta vrednost kada se uracuna gubitak transformacije. U svakom slučaju sa bilo kojim otporom, ako se ne koriguje opterecenje na sekundaru, bice manje od predvidjene i izabrane vrednosti Rload.

Medjutim kada je trafo u pitanju to je reaktivno opterecenje i nece na svim frekvencijama ta linija opterecenja teziti da bude prava linija. Kako frekvencija vise opada, ta sada to vise nije linja vec bekioblik koji tezi elipsi. A u nekim slucajevima kada je jako malo induktivnosti primarnog namotaja to vise nije ni elipsa nego neki krompiric nalik vise krugu.

 

čekček, ako pričamo samo o DC režimu, onda sekundar i ulazna otpornost nemaju baš neku vezu ili grešim? Jednosmerna struja tu protiče samo kroz namotaj primara, ne pobuđuje s nikakvim fluksom sekundar, itd... ?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Gresis to sto si napisao je tacno ali nema veze sa prenosnim odnosom. Pomocu te struje se jednosmernim naponom magnetise jezgro, koje je zajednicko i  za primar i za sekundar. Pa ako je ta struja velika, procep mali, a jezgro neotpornije na taj fenomen, dolasi do pojave zasicenja ili saturacije jezgra, koje onda ne moze obavljati svoju funkciju ispravni i na celom spektru. Dolazi do izoblicenja, gubitka transformacione moći i drugih nezeljenih stvari.

Ako ti smeta ta manja struja kroz primar onda mozes pustiti istu kolicinu struje kroz sekundar u obrnutom smeru. Na taj nacin ce se poniztiti struje magnecenja, Ali onda moras imati sprezni kondenzator posle izlaznog trafoa.To je inace praksa kod pojacavaca u A1 klasi gde izlazna cev radi u rezimu struje kroz resetku koja je ujedno i struja kroz sekundarni namotaj i projektuju tasko da bude ista kao mirna struja driverske cevi koja je povezana na primar. :)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

On March 22, 2017 at 10:09 PM, Zflazar said:

upucao bih je na radnu tačku negde od oko Ua 120-180V i strujom od 12-20mA.

evo za radnu tacku od Ua=180V (koji volt manje), Ia=16mA i -Ug=7v cca.

dUa=20V cca. (zelena), dIa=8mA (ljubičasta), dUg=1V (narandzasta)

S=8mA/V transkonduktansa, Ri=2500 oma unutrasnji otpor, mju=20 faktor pojačanja.

internal param.png

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Opteretni otpor RL=50V:0.008A=6250 oma cca.

Katodni otpor RK=abs(-Ug):Ia=7V:0.016A=437.5 oma cca. (tu mozes ići i sa 6 X AA punjive baterije to je oko 7.25V... Ili neki niz led dioda...)

Pojačanje u kolu sa ovim oterećenjem i Bez lokalnog feed-backa, sa kondenzatorom bajpasovanim Rk je -A=50V:4V=12.5 X ili oko 22db

(Ck se ne izracunava po onoj prostoj formuli za filtere zbog toga sto ne uzima parametre cevi i napajanja i nije tacan taj rezultat. A specijalno je netačan dobijen na taj način u slucaju kada je reaktivno opterecenje.)

R load.png

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Unutrasnji otpor je nesto veći za Induktivno opterećenje. (Da podsetim 2A3 ima oko 600oma 300B oko 800 oma... Ovo je 2500 oma.) Biće potrebno mnogo desetina Hy cak mozda i 100 za pristojan opseg u LF. Pri tom ne mislim "na uvo" jer će tim metodom sve proći i biće super čak i da se postavi 15Hy, dok će na merenjima to početi da pada vec oko 120-150Hz.

Nije ni najbolji koncept da cev radi stalno na max. ulaznom signalu. Taj TVC bi trebalo postaviti na ulaz a za reaktivno opterecenje uraditi dobru prigusnicu? Ili upotrebiti 2A3 ona zahteva oko 22Hy za dosta dubok donji opseg, bez faznih i ostalih izobličenja. jedino sto je DHT i ima pojačanje oko 6 X što je manje ali i dalje dovoljno...

Ulazne kapacitivnosti i maksimum otpornisti generatora - ono što je ispred C3m. prema siemens podacima

Cdyn=(5pF+0.7pF) + ((abs(-A)+1) x (4pF+0.7pF)) = 5.7pF+(13.5 x 4.7pF) = 69.15pF cca 70pF (dodato po 0.7pF kao kapacitivnost pinova...)

Izvor, generator za -0.25db na 20KHz (to je -3db na 131KHz), mora da ima vrednost manju od 17365 oma sto nije nikakav problem postići

eto to je najkraće moguće

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

12 minutes ago, Zen Mod said:

nagib krive odgovara loadingu od 4K1

Pa ja gledam kockice Ua "kockica" je 20V tamo ima 2.5 duzine to je 50V. na Y osi je jedna kockica 4mA to je 2 kvadratića i 8mA

50V : 0.008A = 6250 oma

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

dve krive , obe bazirane na radnoj tacci predlozenoj od strane ZZZ (Iq 16mA, Ua 180V)

recimo da je 7K5 bolja za ceve

to znaci 8K2 otpornik preko punog sekundara , sa pretpostavljenom ulaznom otpornoscu power ampa od 100K , taman je gde treba , u najnepovoljnijem slucaju , a to je kad je izlaz signala na izvodu za Max

tada je loading ceve 8K2 // 100K , a u svim nizim polozajima loading sve vise tezi 8K2

 

inace , za nagib radne prave se uzimaju granicne vrednosti , kad je Ua=Ub i kad je Ua=0

ako gledas na manje , dolazi do greske zarad manje rezolucije , recimo to tako

C3m-Triode-graph.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Iskrivljen je malo grafikon ide u romb. Kada se produzuju krive ako je grafikon kriv dolazi do vecih gresaka sa duzim linijama. A i kvadratići nisu isti, nemam na ovom kompu fotoshop da to ispravim... Zbog toga sam i uzeo samo granicne vrednosti u intervalu 4V p-p od -5V do -9V Ug? I tu su strujni odseci kada signal ide u + i u - isti po 4mA. To je za minimum izoblicenja pri max signalu. BTW ulazni signal skoro nikada neće biti 4V p-p. Cak ni kod onih idijotski dizajniranih dacova sto imaju jako visok izlazni signal...

Moze i 7.5K naravno treba proveriti simetriju strujnih odsecaka, ali u principu bi trebalo da su isti. Medjutim odnos Ri i RL je veci

7500:2500=3, 6250:2500=2.5 po teoriji za max efikasnost cevi RL=2xRi ali ovde je cilj sto manje izobličenja a ne max efikasnost.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

18 minutes ago, Zen Mod said:

dve krive , obe bazirane na radnoj tacci predlozenoj od strane ZZZ (Iq 16mA, Ua 180V)

recimo da je 7K5 bolja za ceve

to znaci 8K2 otpornik preko punog sekundara , sa pretpostavljenom ulaznom otpornoscu power ampa od 100K , taman je gde treba , u najnepovoljnijem slucaju , a to je kad je izlaz signala na izvodu za Max

tada je loading ceve 8K2 // 100K , a u svim nizim polozajima loading sve vise tezi 8K2

 

inace , za nagib radne prave se uzimaju granicne vrednosti , kad je Ua=Ub i kad je Ua=0

ako gkedas b=na manje , dolazi do greske zarad manje rezolucije , recimo to tako

C3m-Triode-graph.jpg

Evo sad gledam ova crvena linija opterećenja je oko 305V na X osi i oko 38mA na Y osi? to je 305V:0.038A=8026 oma? 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

6 minutes ago, Zen Mod said:

struja u 0V je jednak naponu baterije kroz Rload

Da ako je negativni biasing bez katodnog otpora ako postoji Rk i taj tip biasinga onda je to Vbaterije=V(Rk)+Va+V(RL)

(Ovde kako je Lazar predvideo je pad na DC otporu primara. To je mmnogo manji napon posto je dc otpror primara manji reda stotina oma.)

Ali sve ovo nema znacaja na izracunavanje linije opterecenja prema frafikonu to je U:A i isti je bilo gde da paralelne prave seku X i Y ose.

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...