Jump to content

APEX AX-11


John Coltrane

Preporučeni Komentari

 

15 hours ago, Alex said:

Verovatno ima i gotov amp naravno

I nije nuzno da postoji zasrafljen, kada postoji sve parcijalno. Ali je i pitanje da li neke konstrukcije mogu da budu zasticene. Svojevremeno se nije mogao dobiti patent za SMPS napajanja.

Ono sto meni pravi sitni animozitet je, kada vec prave dizajnirane kutije, trose table i ploce aluminijuma za neke efekte, zasto ne dorade dizajn do kraja, pa da otvori za hladjenje budu mastovitiji, rebra na hladnjaku malo estetski doradjena..i jos poneka konstruktivna sitnica..

Ne pricamo o diy skalameriji koja se radi sa minimumom sredstava, pa je dobra i kutija iz furde, vec se radi o proizvodu ili kopiji uredjaja koji kosta znacajnu svotu. i pride aplicira da ima zestok dizajn.

 

Da je slucaj kao pre par decenija, muzicke linije, stubovi, rek montaza, pa da se obrati paznja samo na prednju plocu, a ostatak se i ne vidi, sada je situacija kod vecine setapa, da su vidljive cetiri stanice od sest, i cesto pojacavaci zauzimaju centralno mesto izmedju zvucnika..

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

1 hour ago, dvv said:

Doapada mi se prerdviđen prostor za drugi par izlaznih tranzistora. imam na lageru poveći broj MJ2xx  250 watt-nih NPN i PNP parova, eto gde bi mogli da završe. Obzirom na njihove zvanične osobine, dva para bi trebala da zadovolje čak i moje manijakalne zahteve za impulsnim strujama.

Ja sam tu planirao Darlingtone MJ11015/16

APEX Bootstrap Amp.JPG

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Zaboravio sam jos jednu prednost stampane plocice na kojoj su integrisani ispravljac i zastita, a to je povezivanje masa. Na ovu plocicu se prikljucuje transformator ulazni signal i zvucnik, sve veze masa su uradjene na plocici tako da nema problema sa brumom i zujanjem sto je najcesci problem kod manje iskusnih samograditelja.

Planiram takodje i AA9 na ovakvoj plocici za one koji vole A klasu, mozda sebi uradim jedan. Mislim da bi svako ko se iz hobija bavi samogradnjom pojacala trebalo da uradi bar jedno pojacalo u A klasi. Ja sam poslednje pojacalo u A klasi uradio pre 25 godina, a i tad sam ih radio samo za prodaju.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Lako je slobodno fantazirati  klasi A, ali po mome mišljenju, mislim da ljudi imaju pomalo prevelika oečkivanja od klase A. Mislim na klasičnu klasu A, a ne na neku verziju kiznog bias-a koja faktički simulira klasu A sa manje ili više uspeha. Ioanko je jedina od tih šema kojapo meni dobro obavlja tu simulaciju Dan d'Agostino (Mr. Krell) "Sustained Bias Plateau", koja j čak i fizički povelika i baš dobro kompliovana, Problem sa prelaznim (sa NPN na PNP i obratno) izobličenjima b trebao da bude rešen na mnogo nižem nivou od čiste klase A, već sa bias-om od 100-130 mA po paru izlaznih tranzistora. Efekat se može dosta lako čak i izmeriti i konstatovati odsustvom pomenutih izobličenja.

Sa druge strane, sama činjenica da neki izlazni stepen radi u čistoj klasi A NIJE garancija sjajnog zvuka, on samo otvara vrata toj mogućnosti, ali doći do nje je i dalje ozbiljan posao. Jer slepim pojačavanjem struje bias-a se dosta brzo dolazi do neke tačke kada zvuk postaje topliji, ali ujedno i manje precizan, kao da više nije u idealnom fokusu. Nemojmo zaboraviti da je konstrukcija čiste klase A ipak malo drugačija od konstrukcije klase AB. U tom smislu, pozdravljam Miletovu postavku o projektovanju stvarnog izlaza u stvarnoj čistoj klasi A.

Treba imati u vidu i činjenicu da je čista klasa A najmenje efikasna od svih drugih rešenje, tipično 5-10%. Dakle, za nominanu izlaznu snagu od 50W izlazni sepen će disipirati 500 ili više wati, što podrazumeva masivne hladnjake i napajanja. Dakle, košta i da se naptavi,a bogami i posle u eksploataciji, to je recimo 4 kW struje za 4 sata rada. Sa 1 kW =  63 dinara, to izađe 252 dinara po danu, ili oko 7.500 dinara mesečno.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Preporuka da se uradi pojacalo u A klasi je zbog sticanja iskustva sa drugacijim kolom za regulisanje mirne struje izlaznig tranzistora. Svi vec imaju iskustva sa Vbe multiplejerom koji se montira na hladnjak izlaznih tranzistora kod pojacala AB klase. Kod A klase podesavanje mirne struje je opustenije nema opasnosti od termickog bega i nema nervoze pri okretanju trimera da se ne pretera sa mirnom strujom. Kod AA9 i AA14 nisam ni predvideo nikakvo podesavanje, trimer je kasnije dodat za fino podesavanje iako je po meni nepotreban. Struja se odredjuje na osnovu pada napona na emiterskom otporniku izlaznog tranzistora i moze da se proracuna, malo odsupanje nije problem pri ovako velikim vrednostima struje.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

8 hours ago, Woland said:

krajnju cifru cene koštanja struje treba podeliti sa 10 da bi se dobio tačan iznos.. ostalo je.. pa u senci ove kardinalne greške..

Ajde? A zašto treba podeliti sa deset i u čemu je greška? Klasa  konstantno vuče maksimum snage bez obzira na nivo signala. Prednost je maksimalna moguće brzina odziv, praktično trenutna, a mana je obilje struje se se beskorisno pretvara u topolotu.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ne, mislio je da stereo disipira 4kW za 4 sata.

Ja ne znam kakva su to pojačala čiste A klase efikasnosti 5 do maksimalno 10%. Znam da je efikasnost 20 do 25%.

Čak i amp od tipa 50W u A klasi disipira max 250W, pa se ova računica svodi na 2kWh utrošene struje za 4 sata.

Još i kada se podeli sa 10, to je onda 13-14 dinara, odnosno oko 400 dinara mesečno.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Postoji tu siri spektar problema. Ja sam se naslusao Hiraga i skoro svaka razlicito zvuci. Upravo najvise u relaciji toplije ostrije. A retko sam vidjao da je radjena po originalnom lejautu sa dvostranom stampom, svaka je imala drugaciji trafo, ozicenje, hladnjake..

A to sve utice na rad pojacala, ne samo klasa rada tranzistora. A i oko tranzistora moze da se povede debata, i njihovim ponasanjima na odredjenoj temperaturi i struji..

 

Tako da odabir klase ili topologije postaje pocetni set faktora moguceg rada pojacavaca...nikakva garancija savrsenstva.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Za 50 w na 8 oma u A klasi u push pull-u, potrebno je 1.75 A biasa i +/-28V naponskog svinga.

Recimo da se taj naponski sving moze dobiti sa napajanjem od +/-33V, u zavisnosti od topologije malo ce varirati.....

66V X 1.75A=115,5W  ce biti disipacija samo izlaznog stepena. Na to treba dodati 15-tak W disipacije na trafou i ispravljacu i jos recimo 5 w na resto elektronike front enda i eventualno pobude izlaza.

Ukupno cca 135W disipacije.

Dobijeno kroz ulozeno mu onda dodje 50w/135w ili ti 37% korisnog dejstva.

Nije bas baba roga, kako se predstavlja.....

 

 

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

6 hours ago, vladd said:

Ja sam se naslusao Hiraga i skoro svaka razlicito zvuci. Upravo najvise u relaciji toplije ostrije. A retko sam vidjao da je radjena po originalnom lejautu sa dvostranom stampom, svaka je imala drugaciji trafo, ozicenje, hladnjake..

Pogresne Hirage ste slusali. Moja bivsa imala original plocice Jana Hirage, ako se dobro  secam 2x400.000 MF ( Spragovi), opak trafo  ( Pazinski ako se dobro secam), hladnjaci Nemacki, Bucko i Milan ( stariji audiofili ih se secaju nadam se...sad su van ovih voda na zalost) je dolepsavali, mislim da se i Lemic pitao oko toga nesto, pa sve to sa Grid audio pretpojkom. Radilo to ko zlo. Lemiceva stara Hiraga dan danas radi i to kad se cuje 99% snagasa deluje kao pogresan izbor, il statisticka greska. Mislim da se Lemic zahebo sto je prodao, a sadasnji vlasnik nema nameru da je proda.... znam ja pito, on mi samo reko stani u red. Al da ne poganim temu. Pravda za HIRAGE !!! :wub: :offtopic:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

4 hours ago, grozni said:

Pogresne Hirage ste slusali

Kao prvo, nema nikakve potrebe da smo na "vi"..ako nisam pogresno razumeo.:)

Nisu sve bile pogresne, i nisu lose zvucale, samo drugacije. One prve, kada smo kopirali stranice audiofila, i ispunjavali svaki detalj, su bile najbolje.

Bilo je par revizija stampi, ali je najveci problem kako smiiti pojacalo koje moze da reprodukuje i pojacava frekvencije blizu megaherca.

Imale se tada i motoroline snazne diode, mocni trafoi i motorolini tranzistori, ali jednostavno svaki kompromis koji je neki diyer uradio, odrazio se nazvuk.

Vise je tu poenta bila, da se svaki detalj odradi maksimalno, pa tek onda se moze analizirati da li je zvuk ovakav ili onakav..

Svaka dobra komponenta moze i treba da doprinese, a topologije nose svoje limite i osobine..

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 2 nedelje kasnije...

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...