Jump to content

APEX AX-11


John Coltrane

Preporučeni Komentari

20 minutes ago, apexaudio said:

Dosta vise Naima, JLH, Quada... zar vec nisu vise svima dosadili ti retro projekti na kojima kinezi jos uvek zaradjuju. Kad pogledam APEX A40 i Naim to je kao kad poredite MIG29 i trokrilac crvenog barona :) 

Pa ponekad pozelimo i zvuke iz mladosti :) 

Mada i SE u A klasi ima svoje specificnosti, iako je najneefikasnija topologija od svih. Red je da svaka  kuca ima po jedno..

Moram da priznam da mi je tesko da se oslobodim predrasude, bolje receno uzidanog animoziteta prema darlingtonima u izlazu.

Verujem da je dobro resenje, ali ostaje taj neprijatni osecaj..

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Nostalgija koci tocak napretka :) SE u A klasi ima svako pojacalo u VAS stepenu, dodavanjem bafera (push-pull emiter folovera) nista se ne gubi cak se sve karakteristike podizu za klasu uz bolju sposobnost kontrole zvucnika nize i kompleksnije impedanse. Uvek mi je ta topologija delovala nekako nedovrseno kao lampas bez izlaznog trafoa.

AA14 ne koristi darlingtone u izlazu i ima napredniju kontrolu mirne struje za razliku od AA9. Takodje postoji i AA11 koji ne koristi daelintone.

Mislim da nema previse APEX pojacala, podeljena su po klasama, kompleksnosti, nameni i topologiji tako da svako moze da nadje ono sto preferira.

Nema univerzalnog resenja za pojacalo, ajcesce je izbor povezan sa izborom zvucnika.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Sir Oliver

Oko pitanja vredeli navedeni kitovi ojačavača iz Kine - u osnovi, postavio si pitanje koje nema odgovor, jer odgovor podrazumeva da si sve to napravio, slušao i tako poredio. Šema nam svima daje naznaku da bi neki projekat mogao da bude od vrlo dobar do odličan, ali nam ne garantuje da će tako i biti, ma koliko dobra bila. A i da garantuje, ko zna kako bi sve bilo kada bi se neka šema još malo doterala u privatnom aranžmanu. Najzad, celin postaje smislena tek kada se razvuče po celom sistemu. Nagledao sam se inače odličih zvučnih kutija povezaih na mediokritetnu elektroniku, rezultat je mediokritetan zvuk, ili odličnih pojačavača koji traže daleko bolje kutije nego što inače pobuđuju, a rezultat je opet ispod mogućnosti. Iz iskustva ti kažem, jedna jedin drugačija komponenta na putu signala može da dovede to neverovatno velikih pozitivnih (ali i negativnih) zvučnih razlika, to nije priča, to stvarno može da se dogodi.

Čisto kao primeri, zameni obično bedan (ali jeftin) volume pot sa recimo ALPS Blue (koji je realno srednja klasa kvaliteta, a tako i košta) i možeš se naći u zapanjenom stanju šta si sve dobio, ili amo imaš kompenzacione kondenzatore po Mileru na VAS-u, obično vrlo standardnog tipa, sa recimo kondenzatorima od srebrenog liskuna (silver mica, 350 ili 500V) i dosta često te iznenadi koliko više "vazduha" i 3D dobiješ na zvuku. A sada zamisli da taj ALPS Blue pot zameniš sa diskretnim preklopnikom sa 24 otpornika, pa još uzmeš Dale otpornike - to je već bajka šta može da se desi. To je neka vrsta dubinskih zahvata na šemi, na papiru sve je isto, a svira kao nebo i zemlja, ali put do tog cilja može biti poduži i nema garancije, a sigurno će i koštati više.

Poenta je, moraš da budeš DOBRO potkovan znanjem pasivnih delova da bi od jednog standardnog kineskog DIY projekta umeo da izvučeš mnogo više od osovog standarda koji se često i prećutno nudi. A oni često navedu da se nemi projekat oslanja na "modifikovanu šemu firme X", to je tek rizik, da KInezi znaju vše od originalnih projektanata, a znaš da Kinezi jure nisku cenu i strogo standardne delove. Moj savet tebi jeste da izbegavaš takve eksperimente. A ima i beslovesnih laži - naleteo sam na neki pojačavač kršten "KSA" uz navod da se oslanja na Krell pojačaače, što je čista laž koa nema veze sa stvarnosti, sličnosti su samo površinske, imamšemu originalnog Krell-a pa mi je lako da poredim.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

13 hours ago, vladd said:

Pa ponekad pozelimo i zvuke iz mladosti :) 

Mada i SE u A klasi ima svoje specificnosti, iako je najneefikasnija topologija od svih. Red je da svaka  kuca ima po jedno..

Moram da priznam da mi je tesko da se oslobodim predrasude, bolje receno uzidanog animoziteta prema darlingtonima u izlazu.

Verujem da je dobro resenje, ali ostaje taj neprijatni osecaj..

Nikakvo čudo, Vlado, rane verzije Darlingtin tranzistora snage su umele da budu jako nestabilne, što je rezultiralo u spaljenim izlazima. Valja priznati da su tome dosta doprineli Nemci, sa njihovim rešenjima automatski uključene loudness funkcije, uz poznate efekte na zahteve od izlazno stepena i poznatu nepismenost vlasnika, koji nisu prvo pročitali uputstvo za rukovanje, pa nisu ni znali da im je loudness uključen i da moraju lično da to isključe. Grundig je bio notoran po tome, što poslovično tvrdoglave Nemce nije zaustavilo do MNOOOOOGO kasnije, kada je loudness postala funkcijas koja se morala posebno uključiti (na primer, na ASC LV5000 pojačavaču, ali tek 10 godina kasnije).

Drugo, ne znam kako a još manje zašto, Nemci kao da nisu ni pogledali podatke za te tranzistorem koji zbog abnormalnog pojačanja traže malo veće emitorske otpornike, a to bi onda normalno smanjilo moguću disipaciju po paru. To sam shvatio kada me je jedna Koerting pojačavač od 100W/4 Oma sa po dva para TIP 142/147 tranzistora uporno težio da se pregreva uprkos skomnom bias-u. Kada su emitorski otpornici povećani sa 0,22 Om na 0,33 Oma, smirio se i radi i dan-danas (naravno, preračunao sam i ostatak zaštitno kola).  Uzgred, to je atipičan Nemački proizvod jer je potpuno komplemenatar od ulaza do izlaza, što su gajili Amerikanci nikako Nemci.

A da ne mora tako, živi dokaz su radovi pokojnog James Bongiorno-a tada iz firme Sumo, koji su koristi po 4,5 ili 6 parova Toshiba Darlingtona po kanalu, za snage 100-200W/8 Oma, koji su onda, a još uvek i danas, zvučali stvarno izuzetno dobro (najpoznatiji modle je bio Polaris, koji je bio prvi iz te serije).

Lično te potpuno razumem, ni ja ih ne volim i ne koristim jer su za moje zahteve isuviše osetljivi (nežni), kada se traži mnogo ampera impulsnih struja. A vreme je učinilo da se jedna od prednosti Darlington tranzistora, veliki Ft, u ono vreme veći od kasičnih bipolaraca (u ono vreme,10 MHz za Darlingtone prema tipično 4 MHz za standardne bipolarce) A kada mi ša, potpuno izgubio, jer su i oni danas sa Ft od najmanje 30 MHz, a neki se već približavaju i MOSFET teritoriji. A kada mi baš treba veliko pojačanja, recimo u stabilizaciji regulatora, radije složim Darlington od dva bipolarca radi zadržavanja poželjnih osobina bez termičkog preopterećenja.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Darlington tranzistore sam koristio samo za AA9 najvise iz prakticnih razloga. Za najjednostavnije pojacalo hteo sam da postedim potencijalne graditelje montaze pobudnih tranzistora na hladnjake. Kako je u pitanju A klasa sa mirnom strujom 1,6A grejanje im ne gine. Ponuda modernih darlington tranzistora je velika, masovno se ugradjuju na primer u Sony 5.1 pojacala i resivere. Mislio sam da ce AA14 biti interesantniji nego AA9 ali prolazi nezapazeno bar na osnovu potenciranja ove price oko upotrebe darlingtona u izlazu. 

Da objasnim za pocetnike kako je stabilisana mirna struja kod AA14. Diskretni komparator ima na jednom ulazu referetni napon 0,7V odredjen padom napona na 1N4148 diodi, na drugom ulazu je pad napona na rednoj vezi dva emiterska otpornika 2x0,22=0,44 oma usled mirne struje izlaznih tranzistora. Kada struja dostigne 1,6A pad napona na 0,44 oma je 0,7V iskljucuje se levi tranzistor i ukljucuje desni koji otvara bias tranzistor koji sprecava dalji porast mirne struje i ona ostaje 1,6A.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Da ostavimo moje licne animozitete prema darlingtonima, i podvedemo to pod stvar mog licnog (ne)ukusa, pojacala deluju krajnje interesantno.

Jedino me bune inverzne, spore 1N4007 na izlaznim tranzistorima, sta je njihova ideja?

 

Po meni i 9 i 14 su zanimljive seme, i skoro sam siguran da ce jedna uposliti dokone  MJ802 i MJ 4502, sa tih manje od par ampera do 30V su duboko u bezbednoj zoni SOA.

 

Velike serije paralelnih tranzistora imaju svoje termalne prednosti, podele rasute energije, tackasti izvori postaju linijski, prakticno povrsinski, dobra bakarna podloga bi ujednacila temperaturni front, manje oscilacije temperature za vece raspone snage, sto znaci da u vecem opsegu rade u zeljenim okvirima. Tu je sve bitno, od temperature peleta do temperature hladnjaka. Obezbediti sto manje oscilacije peleta, a sto veci toplotni  fluks prema okolini, makar preko vise temperature hladnjaka..ovo ne treba shvatiti pojednostavljeno, da se ne prave greske..sve mora da je poprilicno harmonicno ugodjeno. Najbitnija je temperatura peleta, pre svega.. 

Ono sto su mane paralelisanja je kapacitivnost brojnih kolektora prema hladnjaku, odnosno (eventualnom)uzemljenju. I to nije vise 3-5 ili recimo 10 pF, vec 50 do 100pF, a tada se prenose znacajni pikovi...pa posle kriva EDB sto salje suske po gnd-u :) 

Postoje tu tehnike izdizanja hladnjaka iznad uzemljenja, izrada izolacije sa sendvic folijom da se prepolovi kapacitet, ali je to za prosecnog diyera otprilike zadnja rupa na svirali, i to sa zadnje strane svirale..ako je uopste primeti..

 

 

P.S.

Sto se hladnjaka tice, osim zbunjujucih nepotpunih podataka, testiranje je prilicno lako. Jedan, recimo Dale otpornik, 25W se optereti kao grejac na 10W(idealno 10 oma i 1A), na jednom kraju hladnjaka, i meri vreme postizanja temperature na drugom kraju(ili zeljenoj poziciji, korena rebra ili vrha rebra), uz merenje temperature uz grejac. Lepo bi bilo i bakar i Al meriti, i hibrid, spojeno, i videti brzinu prostiranja,  kapacitet hladnjaka po zapremini i mogucnost odavanja u okolinu.

Poboljsace opis konkretnog hladnjaka i videti na kojoj udaljenosti, odnosno zapremini odgovaraju nazivni podaci, broj kelvina po vatu..

Ja sam koristio bazu kucista tranzistora, i predvidjene disipacije direktno sprovodio na hladnjak, i sa zanemarljivom greskom se znalo koja je gde temperatura, ukljucujuci i temperaturu peleta u radu uredjaja, i to pri razlicitim temperaturama ambijenta...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

21 minutes ago, vladd said:

... 

Ono sto su mane paralelisanja je kapacitivnost brojnih kolektora prema hladnjaku, odnosno (eventualnom)uzemljenju. I to nije vise 3-5 ili recimo 10 pF, vec 50 do 100pF, a tada se prenose znacajni pikovi...pa posle kriva EDB sto salje suske po gnd-u :) 

...

Jeste, majku mu, umesto da lepo priznaju da to radi Paja Patak, umesto da mi njih nevine optužujemo. Koliko znam te 1N4007 diode štite pojačavač od povratnih struja sa opterećenja. Ja bih jedno stavio tu 1N5403 diode, dobrano su brze i plus su mrcine, trpe sve i svašta.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

20 hours ago, sir Oliver said:

Šta bi preporučio kao best? Normalne snage 50-80W

Ja napravio Apex AX14 onako iz zeanja, međutim pojačalo je jako, jako ozbiljno, uz to i provereno pouzdano. Zvuk fantazija - za ne poverovati kad pogledaš šemu.

Tu je negde oko 80W sa +/-45V napajanjem. Izlazne staviš Sanken i samo jako bez sikiracije ;)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

3 hours ago, apexaudio said:

Darlington tranzistore sam koristio samo za AA9 najvise iz prakticnih razloga. Za najjednostavnije pojacalo hteo sam da postedim potencijalne graditelje montaze pobudnih tranzistora na hladnjake. Kako je u pitanju A klasa sa mirnom strujom 1,6A grejanje im ne gine. Ponuda modernih darlington tranzistora je velika, masovno se ugradjuju na primer u Sony 5.1 pojacala i resivere. Mislio sam da ce AA14 biti interesantniji nego AA9 ali prolazi nezapazeno bar na osnovu potenciranja ove price oko upotrebe darlingtona u izlazu. 

Da objasnim za pocetnike kako je stabilisana mirna struja kod AA14. Diskretni komparator ima na jednom ulazu referetni napon 0,7V odredjen padom napona na 1N4148 diodi, na drugom ulazu je pad napona na rednoj vezi dva emiterska otpornika 2x0,22=0,44 oma usled mirne struje izlaznih tranzistora. Kada struja dostigne 1,6A pad napona na 0,44 oma je 0,7V iskljucuje se levi tranzistor i ukljucuje desni koji otvara bias tranzistor koji sprecava dalji porast mirne struje i ona ostaje 1,6A.

Mile, ja samo rekoh što znam. Hajde da dodam i obrnute primere, uređaje koje lično poznajem i za koje smatram da jako dobro zvuče. Prvi primer - Thorens 410 receiver, svira kao pesmica, i pride je baš lepo napravljen, onako nemačli pedantno, nime sečenja krivina. I najbolji koji sam čuo iz Evrope, nemački integralac ASC LV5000, sa po 2x3 Darlingtona na izlazima i odličnim impulsnim strujama. Ta firma je sada nestala, a probila se krajem 70-ih sa magnetofonima 5000, 6000 i 450X (poslednja brojka označava broj tragova, 2 ili 4). Jedna od jako retkih mašina koje je parirala Studer/reVox--u u svtvarno svemu, oni su baš bili Sture-ov košmar. Po mome mišljenju, zvuk im je bio ubedljivji od reVox-a, motori za motanje su bili strogo Papst, jedina konstrukciona razlika je bila u tome što je ASC koristio masivni zamajac preko kaiša za pogon capstana. I nije tajna da su njihove mašine bile direktni naslednic legende tog doba iz Nemačke, Braun modela 1000. I najzad, vrlo cenovno prihvatljiv Kerting pojačavač snae od 100W/4 Oma, sa po dva para TI 142/147 po kanalu, koji je svirao daleko bolje od proseka za njegovu cenu. Da i ne spominjem američki SUMO polaris pojačavač snage.

 

Odavno tvrdim da nije bitno šta se gde koristi pod uslovom da to što se koristi dobro poznaje i svrsihodno ugradi, od cevi do UHC MOSFET-ova.

 

Mile, sugeriram ti da izbaciš model nazvan recimo Apex MOD (Multiple Output Device) verziju modela AA9) i recimo 14, za one zbunjene koji bi hteli, ali malo jače po izlazu. Dodaj i eventualne izmene po broju i kapacitetu elektrolita, da zaokružiš info. Da se ništa "ne podrazumeva", nego da se sve zna.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Tranzistori se poprilicno razlikuju iz 60-70, 80, od planarnih ka difuzionim, od onih iz 90-ih(kada je osvanula treca generacija, kojima brzina nije zavisna od napona), a narocito ovih sa pocetka 21-og veka kada su krenule zaista slozene tehnologije izrade, obrade i adaptacije peleta.

Tako da sada, nabacivanje primera, prakticno ne znaci nista, kao da se nabacuju imena procesora i racunara iz 90-ih ..

Naravno da treba dobro poznavati delove i rad komponenti, ali zaista primeri iz proslosti imaju svoje mesto u proslosti, gde treba i da ostanu.

 

58 minutes ago, Alex said:

Zvuk fantazija - za ne poverovati kad pogledaš šemu.

I sama sema je obecavajuca, Mile Apex nije ni malo neozbiljan dizajner. Meni se narocito svidja koriscenje 337 tranzistora, koji u uslovima malo vecih struja(za taj tranzistor) pokazuju zadivljujuce nizak nivo suma. U odnosu na neke malosumne, ali merenim sumom pri strujama par mA.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

1 hour ago, Alex said:

Ja napravio Apex AX14 onako iz zeanja, međutim pojačalo je jako, jako ozbiljno, uz to i provereno pouzdano. Zvuk fantazija - za ne poverovati kad pogledaš šemu.

Tu je negde oko 80W sa +/-45V napajanjem. Izlazne staviš Sanken i samo jako bez sikiracije ;)

može li to da se čuje?

I (li)neki drugi Apex? 

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ne bih se baš u potpunosti složio sa tobom, Vlado. Delimično jesi u pravu, preporučivati ovaj ili onaj model do pre 35 godina pretpostavlja da možeš da nabaviš iste takve delova, a svi znamo da nije tako, posebno u slučajevima dualnih JFET-ova, a frka je danas naći i dualne bipolarce, nestaju sa scene jako brzo. Bez baš tih nekadašnjih delova nema ni replike, ono što će se dobiti ne garantuje uspeh, štaviše slušao sam neke "poboljšane" verzije starih legedni i grdno se razočarao. Sa druge strane, modeli koji su pre 35 godina zvučali fenomenalno, danas istina ne zvuče više baš tako dobro kao onda, ali još uvek sviraju bolje od današnje serijale. Primera radi, poslednja "Designed in U.S.A. manufactured in Japan" Marantz integralaca i receiver-a, nakon propisnog osvežavanja i malo dorade (dvostrki koncentrični elektrolit od 2x12.000 uF/56V Elna se osveže zamenom standardnih kvalitetnijih elektrolita BC Components, dva komada od po 22,000 uF/63V) pa da vidiš i šta čuješ, poprilično se iznenadiš kako to i danas sjajno zvuči, pa čak posrami i neke današnje modele više srednje klase. Nije toliko bitno što danas nema onih delova, ključ je u tome da nema više šefa razvoja iz onih dana, Sid Smith-a, koji je u Marantz-u od osnivanja i kome je serija 1978-1980 poslednji rad, napustio nas je posle toga.

Ako ti ovo deluje kao sumnjiva teza, rado ću ti pozajmiti jedan primerak koji kod mene inače obitava u ormanu jer nemam više soba, zvučnih kutija i korisnika, a ja u alternaciji slušam njegovu stariju braću. Odnesi ga kući i slušaj ga par sedmica pa mi reci šta ti misliš o njemu, a šta tvoji ukućani, koji su čak i formalno kvalifikovani da nešto kažu, mislim na kćeru. Poenta je, ono što je nekada sviralo jako dobro i danas je dobro, mada ne onako izrazito bolje od konkurencije, sada samo bolje. Stoga preporuka takvih uređaja je daleko od besmislene dokle god možeš da ih kupiš na recimo KP ili e-bay. Istina, tu vrstu zvuka možeš i danas da kupiš kao nove proizvode, ali ne po cenama koje si onda mogao da platiš, a danas verovatno više ne možeš - Karan KA-i180 integralac košta negde oko €4.000, što je bar meni previše. Ali da radi sjajno, radi, svaka mu čast, i još na poklon dobiješ i jedinicu ispred specifikacije "80 WRMS" pa to bude "180/250 WRMS u 8/4 Oma". A sigurno ima još slično dobrih modela po svetu, ali po sličnim ili još višim cenama. A to je drugi razlog zbog koga je uputno preporučiti stare ali dobre uređaje, tada su koštali nešto razumno, a danas se sličan kvalitet zvuka plaća 5-10 puta više.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

15 hours ago, dvv said:

Mile, sugeriram ti da izbaciš model nazvan recimo Apex MOD (Multiple Output Device) verziju modela AA9) i recimo 14, za one zbunjene koji bi hteli, ali malo jače po izlazu. Dodaj i eventualne izmene po broju i kapacitetu elektrolita, da zaokružiš info. Da se ništa "ne podrazumeva", nego da se sve zna.

Evo 'Multiple Device' verzije AA9MD sa jeftinim TO220 tranzistorima u izlazu. 

APEX AA9MD.JPG

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

20 hours ago, sir Oliver said:

može li to da se čuje?

I (li)neki drugi Apex? 

 

Taj svira srećno u PN-u.

3 dana cela, džarao na max. proletos, osunčan na terasi. Ja prilazio da ga stišavam da se ne sprži, neko ga odmah odvrne na max. Nakon kraće borbe sam odustao... Rekoh, ok, kad pregori, doneće neki stubić pa ću da ih pitam što su pojačavali....

Ne da nije ništa čurnulo, nego ja još snimio ovaj klip u neverici.

Na ovom snimku je prikazan položen test snage i izdržljivosti, na normalnom slušanju je prošao i test muzikalnosti više puta... Pored svega toga sklapa se ispod cene gainclonea za jedno popodne.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Za ovakve namene postoji mnogo bolje pojacalo nego AX14, a to je FR150. Nije previse jak da spali zvucnike ima subsonic na ulazu clip limiter strujni limiter i kolo za bustovanje napajanja VAS-a tako da ce iskoristiti i zadnji volt napajanja i poslati ga u zvucnik. Moze da se koristi kao hi-fi, studijsko ili PA pojacalo...

APEX FR150.JPG

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Mila, svaka čast, kapa dole na brzini odziva, treba te promovisati kao domaći DIY brend, zadovoljavaš sve zahteve, pa onda još malo. Samo još ponudi pločice po realnim cenama i to je to.

Čime ja pekidam diskusiju o kineskim DIY kitovima jer ne vidim smisao. Mile sam ima raznorodniju ponudu od većine Kineza, a pride je tu, kraj nas, ima ko da se pita sve što treba za info iz prve ruke. Sada nam samo treba da objedniimo iskustva, mene ne zanima da li je napravljeno i od konjskog izmeta, zanima me samo da li to dobro zvuči, a kao stvar principa, UVEK ću pre podržati domaćeg konstruktora nego nekog ko zna koga ko zna gde.

Sada samo ostaje, koliko je meni poznato, da se pojavi neki Apex predpojačavač onako do jaja pa onda još malo niže model i eto nama kompletnog zaokruženog pojačanja.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

A zašto ne bi, Vlado? Uzmi da ima izlaz od 18 dBW, uzmi da imaš zvučnike od recimo 92 dB/2.83V/1m, i to ti je 110 db, u paru 113 dB na 1 m. UZimajući u obzir opadanje SPL  od -3 dB/1m razdaljine, to je 110 dB na 2 m, 107 dB na 3 m, 104 dB na 4 m ili lepih 101 dB na 5 m, a to je već podobro glasno. Tu problem već postaju komšije, ako ti puštaš rok muziku, a oni pretežno slušaju turbo folk. :D:D

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

11 hours ago, apexaudio said:

Pojavilo se vec do sad desetak predpojacala, verovatno i vise... siguran sam da ih ima i uovoj temi negde na pocetku.

Neće biti, Mile. Naime, ja vrlo uredno čuvam sve tvoje ojavljene šeme bar ovde, složene u imenik "Apex", pa ima lak i brz pregled. Ovde si objavio samo dva phono RIAA kola, jedno racionalno za većinu korisnika, drugo iracionalno za frikove kao što sam ja, sa sve DC servoom. Izvoli proveri, a uopšte ne sumnjam da ih imaš još na lageru. I plus projekat za preklapanje izvora potenciometrom sa TLO72 op ampovima.

Možda da malo pojasnim - mene bi jako zanimao projekat preampa od ulaznih bafera, preko selektora ulaza, sa tonskim kontrolama dejstva ograničenog na +/- 6 dB, i linijskim pojačanjem od recimo 12 dB, sa prelopivim subsonic filterom (recimo -3 dB na 20 Hz, 12 dB/oktavi, za sve ulazne signale), loudness kontrolom od +6/+3 dB na 20Hz/20 kHz i stereo/mono L+R preklopom. Istina, izvoljevam, ali ja bih ga tako napravio i ako ti nemaš, tako će i biti. Strogo u diskretnoj tehnici, bez op ampova, IC-a može da ima samo u stabilizaciji napajanja.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...