Jump to content

Dvosistemski best buy Scan-Speak


Impuls

Preporučeni Komentari

Ne znam zasto volite te "mrtve" zvucnike od 87dB, nadji neki od bar 90dB ili evo ti jedan lep a nije skup http://www.lautsprechershop.de/pdf/vifa/lautsprecher/17wn225.pdf i mozda za njega ovaj visokotonac, mada moze i neki drugi http://www.vifa.de/chassis/vifa/pdf/DBHT270VF-6.pdfili tako nesto , a na ovom sajtu imas i predlozenu kutiju za bas

Na jednu stranu pritisneš, a na drugu iskoči. To je "kvazi-efikasno". Mereno na beskonačnoj tabli dobije se malo manje od 91 dB, ali....Jedinica od 17 cm tj. Sd=143 cm2 prečnikom voice-coil-a 25 mm i Xmax +/3 mm jednostavno ne može imati dobar bas. Pad SPL-a prema nžimfrekvencijama je neminovan, a bas će biti "produžen" i mlitav. A da bi se izjednačio nivo SPL-a niskih i srednjih frekvencija projekat i kutije i skretnice mora biti takav "da nisko hvata" filterom, pa ti se na kraju što se tiče SPL-a svodi na isto kao sa velikim brojemdrugih jedinica. Zeznuta je to rabota. Pročitati OPET prvu rečenicu posta. Za višu efikasnost treba veća jedinica, i to je to.Osim ako je sama koncepcija jedinice i projekata kutije sasvim drugačija. Kao što je kod Lowther-a. Mali Mms, veliki BL, nizak Qts, pase rokne u hornu. Dobije se efikasnost, ali su za slobodu pali dobar bas i krajnji visoki.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • Odgovora 342
  • Kreirano pre
  • Zadnji odgovor pre

Aktivni članovi u ovoj temi

Aktivni članovi u ovoj temi

Postovane slike

Nikako mi ne ide da šlušam Tord Gustavsen Trio, (kontrabas, klavir i činele), gde čujem samo klavir, a druga dva zamišljam Postavljena slika

Derane, pa što onda ne napraviš neke PRAVE zvučnjake, već ih slušaš na onim PieCe of sHit-Fi :rofl: ... ReLeVatorima :character13:

:buehehe:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Izgleda da cu morati preci na drugi forum. Ovde kao da pricam sa pivopijama o vinu. Nisam konkretno mislio na Nemce vec na engleze i japance. Mada Nemci imaju sjajne momente nisu nesto jako zastupljeni ako izuzmemo Visaton. Kada pricam o Zvucnicima mislim na Focal, Vifa, Seas, Peerless, Scan-Speak, Audox, Morel, Jensen, Jantzen, Dynaudio, Monacor. Mozda sam nekog zaboravio ali zar nije dovoljno 10 firmi sa samo ove vertikale.Mislio sam da ce tema biti interesantnija i da ce se ukljuciti oni koje ovo zanima. Ispada da se ukljucuju samo oni koje ne zanima i samo miniraju temu.A sto se tice elektrostatika Stein, ako svi sviraju kao Vasi ne trebaju mi ni u komsiluku a ne u sobi. ko jednom oseti prirodnost i scenu tesko ce se odluciti za varijantu koju ste radili jer je ono sto sam cuo prostor dubok 1mm, izuzetno precizno ocrtan ali samo po vertikali na 15cm od zvucnika sa unutrasnje strane. Sirina nula, dubina nula, visina sve. Ne bih da kritikujem proizvodjaca elektrostata jer verovatno treba uklopiti i ostatak sistema ali po recima Filipescua on je progledao kad je presao sa elktrostata na starog Kefa sa B110 i t27 u LS3/5 kutiji.Prema tome, ja ostajem kod standardne bas reflex kutije i mislim da cena komponenti od 140€ po komadu nije skupo za ovaj rang zvucnika. Da bih napravio Paper Hat morao bih da izdvojim pola te sume ali bih dobio i mali zvuk. Po onoj mali zvucnik mali zvuk. Zenovi RCA savrseno sviraju, tonalitet instrumenata perfektan. P omom ukusu dodao bih kalotni visoki umesto ribona jer mi ribon samo suska, da ne kazem nista ne svira ali kutija one velicine zahteva da se ceo trosed izbaci iz sobe a na 20 kvadrata je to malo teze. Ne znam ni da li bi prosli kroz vrata ili bi ih morao sastavljati na licu mesta.Da se vratimo. Ja cu da pitam ono sto mi nije jasno.Prvo: zasto se radi ovo sa unutrasnje strane kutije i kakav bi zvuk bio ako ivica ne bi bila oborena?Drugo: koji zidovi se kod bas reflex kutije dampiraju i u kojoj meri i sta se dobija u zvuku sa manje odnosno vise dampirajuceg materijala? Kako na zvuk utice kolicina vune unutar kutije? Koje frekventno podrucje najvise koriguje i kako?Trece: pregrada sem sto ukrucuje kutiju da li utice i na zvuk? Da li rupe na pregradi imaju proracun ili se buse po sopstvenoj zelji?Sta se dobija sa vecim precnikom bas reflex otvora a sta sa duzinom? Pretpostavljam da precnik odredjuje frekvenciju koju ce pojacati a duzina decibelazu?Peto: da li kutije vise vibriraju na bocnim stranama ili na prednjoj i zadnjoj odnosno gornjoj i donjoj? Pretpostavljam da postoji pravilo pri dampiranju ovih stranica.

post-15-125501699086_thumb.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Boki vidim da spominjes Bl. Mozes li narodskim recnikom da objasnis sta je to i kako se manifestuje u zvuku. Damir mi je pokusao objasniti to kao udarac koji moze da izvede ali nekom ko se ne bakce sa zvucnicima tesko je razumeti. Gledajuci njegovi recima mala masa membrane i mali precnik spulne ce uvek dati vecu magnetnu silu unutar kalema i logicno bi Bl trebao biti veci ako se to tako posmatra.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Boki vidim da spominjes Bl. Mozes li narodskim recnikom da objasnis sta je to i kako se manifestuje u zvuku. Damir mi je pokusao objasniti to kao udarac koji moze da izvede ali nekom ko se ne bakce sa zvucnicima tesko je razumeti. Gledajuci njegovi recima mala masa membrane i mali precnik spulne ce uvek dati vecu magnetnu silu unutar kalema i logicno bi Bl trebao biti veci ako se to tako posmatra.

BL je tzv. force factor. B je gustina magnetnog polja u jedinicama (T), a L je dužina namotaja zavojnice. Jedinica BL-a je Tesla puta metar - Tm. A može da se izražava sa N/A, što je meni draže, jer se lakše vidi sa koliko Ampera se proizvede kolika sila pomeraja. Što je robusniji voice-coil sa više namotaja, a magnet snažniji (kod feritnih, što je veći, mada i tu ima kvalitetnijih i manje kvalitetnih), to je veća vrednost BL (N/A). Veća vrednost znači da se sa manje Ampera može proizvesti veća sila.Ali, ne lezi vraže. Što je veća jedinica, veći je magnet, veći je BL, ali je kod njih i veća masa kretnog sistema Mms, kao i krutost vešanja Cms (mm/N, veća krutost, manja vrednost). Tako da je za te parametre (veće Mms, manje Cms, tj. veća krutost) ionako potrebna veća sila. E sad, to sve postaje malo komlikovanije kada se sve te veličine povežu u ono što se zove T/S parametri: Fs, Mms, Cms, Sd, Vas, Re, Qms, Qes, Qts,....Zato se inžinjeri u ozbiljnim firmama, od koji je bar 1/3 potekla i starog Dynaudio-a (iz njega su se ispilili i Scan-speak i Audio Technology tj. Scaaning, i još poneki. Odu ljudi sa idejama i osnuju svoju firmu) i bave se dugo i intenzivno različitim rešenjima, gde je sve kompromis i balansiranje za dobijanje nečega što bi trebalo da su "idealni" ili blizu toga T/S parametri, kao i mnogi drugi aspekti konstrukcije jedinice (korpa, membrana, materijali, "motor" sa što manje tzv. neliearnih izobličenja, itd.). Po meni su tom nekom idealu najbliže Scan-Speak mid-basovi, kao i Audio Technology (Flex Units i C-Quence). ATC je jako dobar, ali manje poznat. Bio je ranije o Gorlich, mislim da je glavna faca iz te firme skoro otvorio pogon u Kini, nakon duže pauze. To su one jedinice koje izgledaju kao da su presvučene namreškanom Al folijom.Često se u specifikacijama daju i odnosi (BL)/sqr(Re) ili Fs/Qts koji jesu vezani za "force". Veća vrednost, i jedinica ima opakiji kick, niži Qts, i ide u BR ili čak horne, TL, i sl.Sve ima svoje prednosti i nedostatke. Tako i dvosistemci nasuprot trosistemaca. Ali nekako sam ja lično sve više sklon trosistemcima. Pile je napravio dvosistemac sa 18W4531G0 i Revelator 7001, a sada se kreće prema trosistemcu. Možda bi mogao on da nastavi o tome - zašto?Za dvosistemac nije loša varijanta izabrati neki od onih Eton 7" sa dugim hodom, i napraviti TL. Ili 18W4531G0 isto u TL. Nekada se odluka važe na osnovu više parametara, od kojih su neki i dobavljivost i cena. I to može biti presudno. Ako neko misli da će sa malo iskustva napraviti "ultimate" dvosistemac, u startu se zahebo. :character13:Jedan od skoro pa ultimate dvosistemaca je bio Sonus Faber Extrema, svojevremeno napravljeni u limitiranoj količini od 999 pari. Audio Technology custom mid-bass od 7", Dynaudio Esotec D-330 viskotonac (bio jedan par do skoro na Madisoundu za 1000$. nema više), i pasivna membrana u custom verziji sklepanoj od KEF B139 sa ostavljenim magnetom i namontiranom hrpom otpornika koji izigravaju neku vrstu elektro-magnetne kočnice (za brzo zaustaljanje membrane nakon signala) a ti otpori su montirani na hladnjak, jer kada se kutije naprže sa mrcinom od pojačala, otpori sa zadnje strane se ugreju."in the race, balance is everything"
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Samo se vi sprdajte sa čoveka čiji je broj cipela još uvek veći od broja godina :rofl: Šta ću kad volem fi-fi :rofl: Nikako mi ne ide da šlušam Tord Gustavsen Trio,(kontrabas, klavir i činele), gde čujem samo klavir, a druga dva zamišljam :character13: Sad će neki pametnjaković da kaže, nemoj njih da slušaš :rofl:

1. Biće da imaš ogromna stopala2. Nemoj njih da slušaš, slušaj neku muziku uz koju može da se zviždi ili peva. :buehehe:
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

@Impuls...Niti želim da miniram temu, niti da je učinim manje važnom, štaviše, ova tema zaslužuje svu moguću pažnju. (najozbiljnije to i mislim i kažem)Apropo onoga što se kod mene onda moglo "čuti"... Još sam onda spomenuo, biće nisam dovoljno jasno i eksplicitno naznačio, to nije bio moj sistem. Prvo, predpojačalo koje je bilo u krugu, niti je bilo dovršeno, niti je bilo zadovoljavajuće za dato okruženje. Na to je pride stavljeno nekoliko odokativno odmerenih elemenata koji su kobajagi poskidali ovaj ili onaj deo frekventnog spektra na ko zna koji način. Nisam ja kriv što ste naišli u trenutku kada ni ja nisam imao šta da slušam. Najiskrenije se nadam da će biti prilike da se ugostimo u potkrovlju, sa adekvatno poslaganim komponentama i da se onda pruži prilika sistemu da pokaže valja li išta. Posle toga sam spreman da prihvatim svaku vrstu kritike, pa makar to značilo da vam se ono što se kod mene može slušati uopšte ne dopada. Nemam niti potrebe niti posebnog razloga da se nešto pravdam, ali iz komentara koji je za datu okolnost prihvatljivo realan, neko bi mogao da izvuče zaključak da elektrostatici opšteno gledano ne valjaju ništa. Zahtevniji su po mnogim parametrima, mesto, razmeštaj, amplifikacija itd, ali dobro podešen sistem vredi uloženi novac. Verujem da je tako i sa dinamičkim zvučnicima, samo su isti, uglavnom zahtevni po manje različitih parametara.Eto toliko o tome. Kao što rekoh, ako treba nešto kože, meni je ostalo malo. (koža za oblaganje zvučne kutije)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Impulse, ako zelis suvoparne odgovore koji se ticu iskljucivo tvojih pitanja, tipa forumska enciklopedija-u startu si se zeznuo. Pitanja koja postavljas izgledaju pomalo smesno kad se setim kako si naprzio neke ljude zbog njihovog ne znanja o elektronici. No, kako ne bih bio samo trovac teme odgovoricu na pitanje br.3 i 43: Pregrada koja ukrucuje samu kutiju utice na zvuk, ali ne na neki statijaznam nacin tipa usmeravanja protoka vazduha, lomljenja strujnica vazdusne struje i slicno. Sve unutar kutije se posmatra kao jedna zapremina i zapravo je ona ta koja svira, a sva ostala ojacanja koja se u kutiji nalaze sluze samo da ukrute konstrukciju. Njihov uticaj je dakle u smislu smanjenja proracunate zapremine i zbog toga se njihova zapremina mora uzeti u obzir. Rupe koje se nalaze na samim ojacanjima sluze da smanje zapreminu istih, ali ne po cenu da ih oslabe. Zato i pregrade i ojacanja izgledaju kao resetkasta konstrukcija. Naravno, ako su ova ojacanja prevelike povrsine, drasticno povecavaju mogucnost rezonovanja proracunate zapremine.4: Precnik i duzina bas refleks otvora opet odreduju odgovarajucu zapreminu koja utice na rezonantnu frekvenciju kutije(to su oni drugi brojevi koje si dobio u Damirovom odgovoru). Idealno bi bilo da uopste nemamo dubinu bass refleks otvora, vec samo veci precnik. Ovim bi se sigurno izbegao takozvani port-noise ili ti zvizdanje u bass-refleksu(Ovo se javlja zbog turbulentnog strujanja kroz otvor i pojave odvajanja na granicnom sloju vazduha koji prelazi velikom brzinom preko ivica i povrsine bass refleks otvora). Medjutim, to naravno nije prakticno zbog samog izgleda kutije, a i zbog cinjenice da port noise se moze izbeci i sa manjim precnikom tj. odgovarajucom dubinom br. otvora. Ova duzina, tj. precnik i duzina se mogu lako proracunati nekim od free programa tipa WinISD. U njemu imas kraci tutorial u kojima su jednostavno objasnjene elementarne stvari vezane za kompresione i br. kutije (tu mozes pronaci i odgovore na neke od ostalih postavljenih pitanja)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Pile je napravio dvosistemac sa 18W4531G0 i Revelator 7001, a sada se kreće prema trosistemcu. Možda bi mogao on da nastavi o tome - zašto?

Mala ispravka. Nije 7001 već 7100, mada to oupšte za ovu temu nije bitno :character13: Pa ne bih o trosistemcima. Hteo sam da napišem nešto smisleno i iz ličnog iskustva, ali u okviru naslova.Da je pitanje bilo: FR, dvo ili trosistemac, ribon ili kalotni visokotonac, gumeno, sunđerasto ili papirno vešanje,onda bi ovakav razvoj diskusije imao smisla. Moramo da naučimo da ne razj... svaku temu.Pitanje je bilo: Dvosistemski best buy Scan-Speak. :buehehe:
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Chakija bas takvi mi odgovori trebaju. Kada sam rekao da ne zanm nista o zvucnicima nisam to mislio u bukvalnom smislu. Bilo bi katastrofalno da se 26 godina bavim hi-fi-jem a da ne znam nista o zvucnicima. Sem toga sve sam to radio na fakultetu iz predmeta akustika. Na fakultetu je sve radjeno teoretski. Pristupacnost parametara zvucnika ce doci do izrazaja tek nakon ovakvih objasnjenja kako ste dali vi u ova 3 posta. Za nekog pocetnika u samogradnji zvucnika ovakva pitanja i odgovori ce dati prihvatljivost i razumevanje teorije. Moja zamisao je bila da postupno kroz ovu temu potencijalni samograditelji nadju sve odgovore koji se ticu gradnje zvucnika i da na kraju i kroz izradu kutije prakticno tema bude zaokruzena. Gledajuci kompletnu tematiku i Steinov odgovor je jako koristan. Lepo objasnjava kompleksnost amplifikacije i prostora za elektrostatike. Prema tome tema ide bas u onom smeru u kom sam zeleo. Zato su i takva pitanja. Nekad se moras napraviti Tosa da bi dobio ono sto zelis.Onaj deo koji ja ne znam stvarno je izrada kutije sa svim detaljima kao sto je taj detalj za pregradu i njene otvore.Usput planiram i objasnjenje kako se manifestuju ostre ivice kutije na zvuk, koliko ima uticaja razmak izmedju drajvera, upustenost drajvera, vreme za usviravanje drajvera, razlike u zvuku nakon usviravanja, uticaj tipa kondenzatora na zvuk visokotonca, uticaj debljine zice na parametre basa, kako sklopiti kutiju a da se vremenom ne raspadne ili da se ivice spojeva ne izraze vremenom, raspored kalemova, vrsta ozicenja unutar kutije, razlika u zvuku sa ferofluidom i bez itd. Znaci pitanja ce biti mnogo ali sve u svoje vreme. Kada kutija bude zavrsena ovo bi trebala biti svojevrsna enciklopedija samogradnje zvucnika na razumljivom jeziku svima sa ovih krajeva. odgovore na ovoliko pitanja bi trebalo traziti danima po netu a vi ste na 3 velika pitanja dali odgovore na samo jednoj strani. Zar to nije uspeh?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Recima da se vratim na drajvere. Frekventna karakteristika basa je takva na 60 stepeni od ose pocinje strahovito da pada na 2kHz iako u osi ide do 3kHz. Zakljucak koji se izvodi iz ovog je da ce srednji preko 2kHz van ose biti jako utisani. Logicno je da rez ide na 2kHzpost-15-125503272199_thumb.gifFrekventna karakteristika visokotonca je takva da u osi ide do 25kHz a da van ose pada vec na 5kHzpost-15-125503286339_thumb.gif Iz ovoga se postavlja pitanje da li je ovo pravi izbor za visoki da bi bila dobra kutija. Po onome kako sam ja zamisljao odlican zvucnik ovaj visoki ne bi prosao iako na donjoj strani ima pad na 2kHz sto bi se odlicno uklopilo sa basom. PItanje na koj ene znam odgovor je: da li se sa skretnicom, ako se odreze dobar deo donjeg spektra moze popraviti polarna karakteristika u gornjem spektru?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Na Troelsovom sajtu www.troelsgravesen.dk imash jako korisnih saveta oko same izrade kabineta i skretnica (ceo jedan clanak sa merenjima oko rasporeda i nacina uzajamnog postavljanja kalemova u skretnici)...A oko same stolarije imash Damira koji to sasvim solidno odradjuje.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Moram napomenuti po meni bitnu stvar iz mog(skromnog) iskustva u pravljenju kutija. Proracune, drajvere, atenuaciju SVE sto je na papiru treba uzeti sa povecom dozom rezerve ! Oni ce posluziti samo kao dobra polazna tacka za dobijanje zeljenog zvuka. Tek fino tjuniranje uvetom daje one velike razlike izmedju dobrog i odlicnog zvucnika. Naravno, to dolazi na kraju kao finish prethodno pravilno konstruisanog zvucnika.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Usput planiram i objasnjenje kako se manifestuju ostre ivice kutije na zvuk, koliko ima uticaja razmak izmedju drajvera, upustenost drajvera, vreme za usviravanje drajvera, razlike u zvuku nakon usviravanja, uticaj tipa kondenzatora na zvuk visokotonca, uticaj debljine zice na parametre basa, kako sklopiti kutiju a da se vremenom ne raspadne ili da se ivice spojeva ne izraze vremenom, raspored kalemova, vrsta ozicenja unutar kutije, razlika u zvuku sa ferofluidom i bez itd. Znaci pitanja ce biti mnogo ali sve u svoje vreme.

Evo, pošto je pitanja mnogo više nego na koliko mogu i umem tačno odgovoriti, odgovoriću kratko na nekoliko. Oštre ivice- dokazano je da oštri rubovi u blizini drajvera izazivaju "lom" zvučnog talasa i sama rezonancija kutije na oštrim rubovima izaziva sekundarna istitravanja što se praktično manifestuje kroz pojačavanje određenih frekvencija ili harmonika tonova što se drugim imenom zove "koloracija". Kutije koje su po obodima/ivicama zaobljene uglavnom proizvode manje koloracija (pod uslovom da se izvodi usporedba dve praktično iste kutije od kojih jedna ima oštre a druga zaobljene rubove)Razmak između drajvera- Razmak se u pravilu mora odrediti ili prema reznoj frekvenciji, ili se rezna frekvencija mora ugoditi razmaku. Kada govorim o razmaku, govorim o razmaku od centra do centra drivera. Ako se kojim slučajem namesti neki razmak zbog uklapanja na prednju ploču, što je veoma čest slučaj kod malih, tzv "bookshelf" kutija, a matematičkom računicom se dođe do toga da je rez najbolje uraditi na 10KHz, onda znači da su dva drajvera izuzetno blizu a frekvencija verovatno veoma visoka. Srećom, na isti se razmak mogu oktavno niže spuštati rezne frekvencije za svaki pojedinačni razmak. Dakle, imali smo 10KHz, što znači da možemo bez problema sa faznim preklapanjima (neka me ko ispravi ako sam omašio) da spustimo rez na 5KHz, 2500HZ, 1250Hz i dalje. Dođe li računica na 3234Hz, može se slobodno zaokružiti na neki blizak broj, npr 3200 ili 3300Hz, uvo nije baš toliko osetljivo, ali se u klasi zvučnika o kojima je u ovom projektu reč, definitivno ne bi trebalo igrati sa razmakom koji odgovara rezu na 2k5/5KHz i da se radi skretnica sa rezom na 3500Hz...Upuštanje drivera-Najčešće se kod komercijalnih modela radi iz estetskih i/ili praktičnih razloga, nekada zbog maske, nekada plastičnog/metalnog ukrasnog prstena, a nekada se prednja ploča i zakosi da bi se gledano sa strane, sve izvorišne tačke (za to se uzima motor drajvera) našle najčešće u vertikali, ili najpravilnije, na istoj udaljenosti od uva slušaoca. To naravno, važi samo ako svi drajveri imaju istu osetljivost/glasnoću, ako dobijaju fazno korektan signal, itd, u suprotnom, može se smatrati da upuštanje u ravan sa pločom ima prvenstveno praktično-estetsku namenu a fazne razlike se koriguju u samoj skretnici.Trajnost kutije-Iako je ovo više stolarski segment, u najkraćim crtama, od vitalne je važnosti da se radi prvenstveno precizno, od kvalitetnog i suvog, čistog materijala. Upotreba kvalitetnog akrilnog lepila, upotreba adekvatnog alata za rezanje, žljebljenje, spajanje i stezanje, sve doprinosi kvalitetu sagrađene kutije. Postoji ceo niz metoda da se dobije željeni rezultat, ali ni jedan neće doneti željeni uspeh ako se ne radi pedantno i po proverenim metodama. Furniranje, oblaganje kožom, farbanje, lakiranje, za sve postoji procedura i najvažnije od svega, za svaki minut ušteđen na pripremi delova kutije ili sastavljanju, potrebno je potrošiti najmanje sat da se greška odstrani, ako je to uopšte moguće... Jedan moj prijatelj je uvek pravio neke kutije, al' da budu oma!... Kada je završio, kutije su uvek izgledale kao što su i napravljene: zbrzano. Ali imao je on i trik za spas... Dobar, debeo sloj gita i crna mat boja za školske table pokrivaju sve greške... Od tada, kada vidim crne mat kutije, samo čekam kada će sa sastava početi da otpada crna boja i pokaže ružne, bele tragove gita na sastavima... :character13: Eto, toliko za večeras. Dosta mi je kucanja...
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ne znam zasto volite te "mrtve" zvucnike od 87dB, nadji neki od bar 90dB ili evo ti jedan lep a nije skup http://www.lautsprechershop.de/pdf/vifa/lautsprecher/17wn225.pdf i mozda za njega ovaj visokotonac, mada moze i neki drugi http://www.vifa.de/chassis/vifa/pdf/DBHT270VF-6.pdfili tako nesto , a na ovom sajtu imas i predlozenu kutiju za bas

Interesantni drajveri. Gde mogu da se kupe i koja je cena. Neko ce se verovatno obradovati ovoj informaciji ako je cena prihvatljiva. Ako se neko odluci za kupovinu mogla bi biti jos jedna lepa samograditeljska tema.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Interesantni drajveri. Gde mogu da se kupe i koja je cena. Neko ce se verovatno obradovati ovoj informaciji ako je cena prihvatljiva. Ako se neko odluci za kupovinu mogla bi biti jos jedna lepa samograditeljska tema.

http://www.openair-speaker.de/Produkte/Selbstbau/Lautsprecherchassis/vifa_neu/vifa_neu.htm17WN225 75€HT270 45€Scan Speak (samo zarad usporedbe cena)http://www.openair-speaker.de/Produkte/Selbstbau/Lautsprecherchassis/Scan_Speak/scan_speak.html
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Mlavi sam pravio Vifa Premium line monitore (PL18/XT25), nakon toga Scan Speak Studio monitor (18w8545/9500).Razlika je velika i čuje se na prvi ton. Nije Vifa loša, ali jednostavno ne može da se upoređuje sa SS.Nemoj da se brineš za odziv van ose. Visokotonci su vrlo usmereni i uglavnom svi imaju takav odziv.Upuštanje nije samo iz estetkih razloga. Visokotonac ima 3mm, a midbas 4mm debelu prednju ploču tj. korpu.Za toliko ih je potrebno upustiti, kako se ne bi "lomili" zvučni talasi.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Posto vidim da vas muci razmak izmedju zvucnika i upustanje po dubini da se malo umesam. Negde sam procitao da covek ne moze da cuje pomeraj u fazi i da razmak nije kritican. Sad cu da demantujem to. Igranje sa vec gotovom skretnicom i dva drajvera: bas i visoki dalo je sledece rezultate. Uvek sam mislio da za sliku u prostoru trebaju dva zvucnika i prevario sam se. Podesavanje razmaka izmedju zvucnika se radi na jednom zvucniku na sledeci nacin: pomeranje razmaka izmedju zvucnika ce u jednom trenutku dati sliku po visini. To je znak da je uboden razmak. Nakon toga se pomeraju zvucnici po dubini. Kada se ubode ovaj polozaj zvucnici ce nestati iz prostora i ostace samo zvuk. Ovo sam probao i tacno je. Ko ne veruje neka proba. Probano je u slobodnom prostoru. Verovatno uticaj kutije malo promeni uslove ali je i ovakav test dovoljan da razuveri nevernike u polozaj drajvera.Pile, moze li Mlava da se umesa i da navede razliku posto je izgleda imao obe varijante.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Mali doprinos, razmak izmedju zvucnika se izracunava po jednostavnoj formuli: d = C*100/Fsd = razmak izmedju zvucnikaC = brzina prostiranja zvuka u vazduhu (340-350 m/sec pri temperaturama covekovog okruzenja, radi jednostavnosti najcesce 340 m/sec)Fs = rezna frekvencijaAko je razmak fizicki premali ili prevelik, deli se ili mnozi sa dva do potrebne vrednosti. Pozeljan manji razmak. Racuna se razmak od centra do centra zv. jedinice. Primer: 340*100/2000= 17 cm. Za vise frekvencije uvodi se i korektivni faktor. Podesavanje zvucnika po dubini uvodi se radi uskladjivanja faznog pomaka zvucnika, cilj je da sve zv. jedinice krenu u istom momentu - 'time alignament'. Uticaj na t/a ima i odabrana skretnica (fazni pomeraj) i osa merenja i jos ... pa je Impuls u pravu, konacni pomeraj 'na uvce' - ko jos moze :character13:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Mnogo je kompleksnije nego što izgleda na prvi pogled.Nije isto da li je pad 6/6, 12/12 ...Postoji razlog zašto se visokotonac malo pomera u stranu.Znam samo da puno toga ne znam, i da ima isuviše nepoznatih.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ja sam ovo naveo na osnovu iskustva i pokusaja. Ono sto mi je prijatelj otvorio oci je da se to radi sa jednim zvucnikom a ne parom gde sam uvek gresio. Podesavanje se radi na gotovoj skretnici jer i ona ima uticaja u fazni pomeraj kao sto ste naveli. kada je Nikomi radio crvenu verziju Dynaudio kutija, srednji i visoki su bili na pleksiglasu iznad bas kutije pa se mogao pomerati ceo sklop i podesiti optimalno

post-15-125507922567_thumb.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...