Vec duze vreme mi stoji u fioci jedan 20 polozajni preklopnik koji sam namenio za atenuator. Posto u nekom narednom periodu planiram da ga i sklopim na vreme pokrecem temu da bih dosao do pravih informacija. Nisam bas mnogo trazio po netu proracune ali par kojih sam video imaju cudne kalkulacije tako da cu se verovatno odluciti da to ipak sam proracunam. ono sto bi mi bilo interesantno je iskustvo clanova koji su se igrali ovom tematikom je raspored decibelaze za najprijatnije skokove u atenuaciji. Imam manje koraka nego sto je obicno (24) pa je i raspored glasnoce malo pomeren i zbog toga mi i trebaju iskustva u kom delu kako da grupisem vrednosti atenuacije u db.
Ono sto je interesantno, samo je Milan Uskokovic na svom sajtu uzeo u obzir i ulaznu impedansu sledeceg stepena pri proracunu vrednosti otpora. http://www.moxtone.c..._atenuatoru.htm
44 odgovor(a) na ovu temu
#1
Odgovor 13 May 2011 - 20:09
#2
Odgovor 13 May 2011 - 20:36
Sigurno je već u razmatranju, no samo da podsetim: W. M. Leach - "Build a Stepped Volume Control"
#3
Odgovor 13 May 2011 - 21:06
Нашалост покојни Бранислав - Пиле је имао све о том атенуатору са преклоником!
#4
Odgovor 13 May 2011 - 22:07
Impuls, za 13 May 2011 - 20:09, kaže:
Vec duze vreme mi stoji u fioci jedan 20 polozajni preklopnik ....
ILI LAKO, IL' NIKAKO
#5
Odgovor 13 May 2011 - 23:10
Ovo je odlicna informacija. To mi cak i odgovara sa obzirom da imam 20 polozaja
#6
Odgovor 14 May 2011 - 05:03
Impuls, za 13 May 2011 - 23:10, kaže:
Ovo je odlicna informacija. To mi cak i odgovara sa obzirom da imam 20 polozaja
Ako je ovo previse onda preklopnik sa dva polozaja (mute -20dB i 0dB).
#7
Odgovor 14 May 2011 - 08:16
Za -20db bih morao da smanjim 10x amplitudu signala. Ovo bih morao da izvedem ili na ulazu u atenuator i time bih promenio impedansu drasticno ili da dodam iza atenuatora otpornu razdelu a i time bi promenio krivu pojacanja. Imate li neko lepse resenje gde bih zadrzao uvek istu otpornost? Ideja mi je da napravim atenuator 20k otpornosti sto se pokazalo kao optimalna vrednost za vecinu uredjaja
#8
Odgovor 14 May 2011 - 08:57
Impuls, za 14 May 2011 - 08:16, kaže:
Za -20db bih morao da smanjim 10x amplitudu signala. Ovo bih morao da izvedem ili na ulazu u atenuator i time bih promenio impedansu drasticno ili da dodam iza atenuatora otpornu razdelu a i time bi promenio krivu pojacanja. Imate li neko lepse resenje gde bih zadrzao uvek istu otpornost? Ideja mi je da napravim atenuator 20k otpornosti sto se pokazalo kao optimalna vrednost za vecinu uredjaja
#9
Odgovor 14 May 2011 - 09:07
Primjer prilagodbe attenuatora:
http://www.quadesl.com/attenuator.html
Bilo bi interesantno raditi ladder attenuator sa optimalnom (približno konstantnom) izlaznom impedancijom, ali onda trebaju dvostruki preklopnici ( 2 x dvostruki ili jedan četverostruki). Za ovo bih trebao potražiti (u gomili starih časopisa) jedan projekt i skenirati, ali samo ako ima ozbiljnih kandidata za izradu.
http://www.quadesl.com/attenuator.html
Bilo bi interesantno raditi ladder attenuator sa optimalnom (približno konstantnom) izlaznom impedancijom, ali onda trebaju dvostruki preklopnici ( 2 x dvostruki ili jedan četverostruki). Za ovo bih trebao potražiti (u gomili starih časopisa) jedan projekt i skenirati, ali samo ako ima ozbiljnih kandidata za izradu.
ex dioklecijan
#10
Odgovor 14 May 2011 - 09:42
Bilo bi interesantno raditi ladder attenuator sa optimalnom (približno konstantnom) izlaznom impedancijom, ali onda trebaju dvostruki preklopnici ( 2 x dvostruki ili jedan četverostruki). Za ovo bih trebao potražiti (u gomili starih časopisa) jedan projekt i skenirati, ali samo ako ima ozbiljnih kandidata za izradu.
[/quote]
Ima kandidata, a i preklopnika također.....pozdrav Zorane.
[/quote]
Ima kandidata, a i preklopnika također.....pozdrav Zorane.
#11
Odgovor 14 May 2011 - 09:48
Мислим да Зен има неку шему серијски шант или паралелни, тако нешто!
Ево за почетак:
http://www.google.co...rC4TOsgaH3pi8Cw
http://www.google.co...pNIrZtAacsPSdCw
http://www.google.co...1MYSEswa0s_3HCw
http://www.goldpt.co...ator types.html
http://homepages.tcp...erts/atten.html
http://www.google.co...mMJDOsgaujK2_Cw
Ево за почетак:
http://www.google.co...rC4TOsgaH3pi8Cw
http://www.google.co...pNIrZtAacsPSdCw
http://www.google.co...1MYSEswa0s_3HCw
http://www.goldpt.co...ator types.html
http://homepages.tcp...erts/atten.html
http://www.google.co...mMJDOsgaujK2_Cw
#12
Odgovor 14 May 2011 - 10:07
Izgleda da je časopis završio na deponiju, ali na sreću ostali su neki moji kopirani materijali iz tog vremena. Nažalost fotokopirni strojevi tada nisu bili baš najbolji pa je kvaliteta loša, ali može se razumjeti shema, dok vrijednosti otpornika imate u tablici. Uglavnom ovo je sada spašeno od zaborava, možda netko precrta za slijedeće generacije.
Ima i neki moj izvadak (ručno crtan) sa atenuatorom u 12 položaja, za primjer kako sam ja to odabrao. I dan danas koristim taj atenuator.....
https://rapidshare.c...941028/step.rar
Ima i neki moj izvadak (ručno crtan) sa atenuatorom u 12 položaja, za primjer kako sam ja to odabrao. I dan danas koristim taj atenuator.....
https://rapidshare.c...941028/step.rar
ex dioklecijan
#13
Odgovor 19 May 2011 - 21:07
#14
Odgovor 19 May 2011 - 21:13
#15
Odgovor 20 May 2011 - 06:32
#16
Odgovor 22 May 2011 - 10:55
http://www.storyofstuff.org/ think about it...
#17
Odgovor 22 May 2011 - 10:57
#18
Odgovor 22 May 2011 - 14:50
Ма ово је нека арапска тастатура, куцам с десна улево.
#19
Odgovor 20 July 2011 - 20:36
http://www.audiorevi...age=1&Itemid=71
Pogledati 51. gde na gornjoj fotografiji ima dve štampe sa relejima koje se vide i na donjoj .
Mark Levinson N.320S ima nešto slično , stim što umesto klasičnog releja koristi DG213DY / 16 komada po kanalu / . Convergent ima nešto slično ali bez releja ili switch-a a svima je zajednička jedna stvar , signal prelazi samo preko jednog para otpornika a ne preko čitavog niza i tu je cela caka .......sva tri pretpojačala , tj njihovi "potenciometri " su proglašeni za eksremno zvučeće dobre .
PS stavio sam informaciju ovde da ne bih otvarao novu temu mada je deo teme o jednom predpojačalu za koji skupljam još delove
Pogledati 51. gde na gornjoj fotografiji ima dve štampe sa relejima koje se vide i na donjoj .
Mark Levinson N.320S ima nešto slično , stim što umesto klasičnog releja koristi DG213DY / 16 komada po kanalu / . Convergent ima nešto slično ali bez releja ili switch-a a svima je zajednička jedna stvar , signal prelazi samo preko jednog para otpornika a ne preko čitavog niza i tu je cela caka .......sva tri pretpojačala , tj njihovi "potenciometri " su proglašeni za eksremno zvučeće dobre .
PS stavio sam informaciju ovde da ne bih otvarao novu temu mada je deo teme o jednom predpojačalu za koji skupljam još delove
#20
Odgovor 26 July 2011 - 09:01
http://cgi.ebay.com/...=item2a0a27da1b
TEKST O ATENUATORIMA POČINJE SA , nismo mi ništa izmislili , nego smo jednostavno posmatrali šta rade pametniji od nas i to napisali .
Šta sam hteo reći ........kod većine ovih atenuatora na početku je prebacivanje rađeno sa serijskim nizom otpora i sa tehničke strane to i nije tako loše . Pošto potenciometar treba da ima i zvučnu karakteristiku , ovakav način se nije pokazao dobrim jer signal je bio prinuđen da PROLAZI PREKO NIZA OTPORA , pa makar to bili i najbolji .
Evolucija ovakog načina promene otpora je urađen kad se sa serijskog načina prebacivanja prešlo na pojedinačno prebacivanje po jednog para otpornika / kao na priloženom sajtu / . U ovom slučaju se izbegava niz otpora i u funkiji je samo JEDAN PAR OTPORA . Nedostatak ovakvog načina prebacivanja se ogleda i u tome što makar polovina otpora mora biti vrhunska , tj ona preko koje prelazi signal , dok onaj otpornik što baca na masu može biti štatijaznam kog kvaliteta / nije baš da su najgori / .
Drugi nedostatak se ogleda i u tome što se ima LEMNIH MESTA ONOLIKO KOLIKO IMA POLOŽAJA PREKLOPNIK , tj koliko imamo kopija otpornika .
Sad je važno napomenutu da su čak i u onim najskupljim predpojačalima sa elektronskim atenuatorima svi , ali bukvalno svi padali na zvučnom testu onog momenta kad im je elektronski potenciometar zamenjen najobičnijim parom otpornika .....kažu da su se žestoko osramotili . Lepo je to kad imaš atenuaciju od 200 koraka i pri tom su na merenjima pokazala apsolutnu jednakost po pitanju nivoa kanala .
Za sada najbolje , bolje i od ALPS-a RK 50 , se pokazao sistem atenuacije koju je uradio Covergent u modelu Legend .
Vrlo intiligentno rešenje gde SIGNAL PRELAZI SAMO PREKO JEDNOG OTPORA .....znači na jednu stranu otpornika dođe signal , dok na drugu izlazi i taj kraj je spojen sa otpornikom koji ide na masu . Ovakav sistem je znatno bolji / praktično nema mana / od svih do sada viđenih jer se preklapanje vrši samo na jednom delu jednog otpornika i to poprilično nebitnom .
Taj jedan otpornik bi trebao biti "od zlata " jer je jedini preko kog prelazi signal .
Juče sam malo uključio moj simulator za zvučnike i simulirao zvučnik idealnog opsega od 2-200.000 hz sa IMPEDANCIJOM OD 100 Koma .....sve ravno , opseg , impedanca , faza .....nivo 90 db .
Zatim sam isključio sekciju za filtere i sve kompezacije osim L-PADA u koji sam stavio vrednost 50 Koma / to nije slučajna vrednosta nego nešto šta sam video na fotografiji preklopnika od Covergenta ....znači naočare pa lupa i lepo se vidi žuta-bela bela i još neke boje na otporniku / .
Sa dvadesetak simulacija od -do , potvrđen je dijagram koji je objavljen u časopisu o impedanciji Covergentovog preklopnika , gde se lepo vidi da u 80% početnih položaja impedanca je 50 Koma i onda lagano ide na 500 Koma .
Praktično od položaja maksimalne atenuacije - 90 db , svi parametri su ostali isti , osim naravno nivoa . Kad kažem parametri onda to znači da je bila monitorirana osim nivoa i faza .
Da ne bi sad ulazio u objašnjavanje funkcije L-pada , zadražaću se samo na osnovnoj ....L pad treba da održi istu impedanciju bez obzira na nivo koji menja , što znači da dolazi do promena vrenosti oba otpora u nekim granicama .
Pošto mi imamo samo jedan otpor koji osim što je konstantan po vrednosti / 50 Koma / konstantan je i po tome što stoji fiksno zalemljen , onda su bile potrebne male korekcije tog prvog otpora svaki put kad ga je simulator promenio .
Te promene iako relativno male , izbacivale su L-pad iz svog teoriskog puta . To se naravno odražavalo i na parametre koji su bili nadgledani . Dakle promena od 0.1 db U JEDNOM DELU delu opsega , ne celom , se može smatrati zanemarljivom .....te male promene opsega povuke su sa sobom i malu promenu faze od negde 1 zarez nešto stepeni .....recimo zanemarljivo .
Ovako konstruisan model je pokazao besprekoran/ na simulacijama / rad u opsegu od 80db prema nuli , što znači da je pomalo problematičan pri maksimalnim nivoima ....pa ako nije problematičan Covrergentu zašto bi bio nekom drugom .
Dakle svim onim koje ne zanima daljinac a interesuje dobar potenciometar a imaju neki već preklopnik i naravno da su pročitali poruku do kraja , ovo je šansa da urade definitivno rešenje / za sada nema ništa bolje /.......moj skromni doprinos ovoj temi
TEKST O ATENUATORIMA POČINJE SA , nismo mi ništa izmislili , nego smo jednostavno posmatrali šta rade pametniji od nas i to napisali .
Šta sam hteo reći ........kod većine ovih atenuatora na početku je prebacivanje rađeno sa serijskim nizom otpora i sa tehničke strane to i nije tako loše . Pošto potenciometar treba da ima i zvučnu karakteristiku , ovakav način se nije pokazao dobrim jer signal je bio prinuđen da PROLAZI PREKO NIZA OTPORA , pa makar to bili i najbolji .
Evolucija ovakog načina promene otpora je urađen kad se sa serijskog načina prebacivanja prešlo na pojedinačno prebacivanje po jednog para otpornika / kao na priloženom sajtu / . U ovom slučaju se izbegava niz otpora i u funkiji je samo JEDAN PAR OTPORA . Nedostatak ovakvog načina prebacivanja se ogleda i u tome što makar polovina otpora mora biti vrhunska , tj ona preko koje prelazi signal , dok onaj otpornik što baca na masu može biti štatijaznam kog kvaliteta / nije baš da su najgori / .
Drugi nedostatak se ogleda i u tome što se ima LEMNIH MESTA ONOLIKO KOLIKO IMA POLOŽAJA PREKLOPNIK , tj koliko imamo kopija otpornika .
Sad je važno napomenutu da su čak i u onim najskupljim predpojačalima sa elektronskim atenuatorima svi , ali bukvalno svi padali na zvučnom testu onog momenta kad im je elektronski potenciometar zamenjen najobičnijim parom otpornika .....kažu da su se žestoko osramotili . Lepo je to kad imaš atenuaciju od 200 koraka i pri tom su na merenjima pokazala apsolutnu jednakost po pitanju nivoa kanala .
Za sada najbolje , bolje i od ALPS-a RK 50 , se pokazao sistem atenuacije koju je uradio Covergent u modelu Legend .
Vrlo intiligentno rešenje gde SIGNAL PRELAZI SAMO PREKO JEDNOG OTPORA .....znači na jednu stranu otpornika dođe signal , dok na drugu izlazi i taj kraj je spojen sa otpornikom koji ide na masu . Ovakav sistem je znatno bolji / praktično nema mana / od svih do sada viđenih jer se preklapanje vrši samo na jednom delu jednog otpornika i to poprilično nebitnom .
Taj jedan otpornik bi trebao biti "od zlata " jer je jedini preko kog prelazi signal .
Juče sam malo uključio moj simulator za zvučnike i simulirao zvučnik idealnog opsega od 2-200.000 hz sa IMPEDANCIJOM OD 100 Koma .....sve ravno , opseg , impedanca , faza .....nivo 90 db .
Zatim sam isključio sekciju za filtere i sve kompezacije osim L-PADA u koji sam stavio vrednost 50 Koma / to nije slučajna vrednosta nego nešto šta sam video na fotografiji preklopnika od Covergenta ....znači naočare pa lupa i lepo se vidi žuta-bela bela i još neke boje na otporniku / .
Sa dvadesetak simulacija od -do , potvrđen je dijagram koji je objavljen u časopisu o impedanciji Covergentovog preklopnika , gde se lepo vidi da u 80% početnih položaja impedanca je 50 Koma i onda lagano ide na 500 Koma .
Praktično od položaja maksimalne atenuacije - 90 db , svi parametri su ostali isti , osim naravno nivoa . Kad kažem parametri onda to znači da je bila monitorirana osim nivoa i faza .
Da ne bi sad ulazio u objašnjavanje funkcije L-pada , zadražaću se samo na osnovnoj ....L pad treba da održi istu impedanciju bez obzira na nivo koji menja , što znači da dolazi do promena vrenosti oba otpora u nekim granicama .
Pošto mi imamo samo jedan otpor koji osim što je konstantan po vrednosti / 50 Koma / konstantan je i po tome što stoji fiksno zalemljen , onda su bile potrebne male korekcije tog prvog otpora svaki put kad ga je simulator promenio .
Te promene iako relativno male , izbacivale su L-pad iz svog teoriskog puta . To se naravno odražavalo i na parametre koji su bili nadgledani . Dakle promena od 0.1 db U JEDNOM DELU delu opsega , ne celom , se može smatrati zanemarljivom .....te male promene opsega povuke su sa sobom i malu promenu faze od negde 1 zarez nešto stepeni .....recimo zanemarljivo .
Ovako konstruisan model je pokazao besprekoran/ na simulacijama / rad u opsegu od 80db prema nuli , što znači da je pomalo problematičan pri maksimalnim nivoima ....pa ako nije problematičan Covrergentu zašto bi bio nekom drugom .
Dakle svim onim koje ne zanima daljinac a interesuje dobar potenciometar a imaju neki već preklopnik i naravno da su pročitali poruku do kraja , ovo je šansa da urade definitivno rešenje / za sada nema ništa bolje /.......moj skromni doprinos ovoj temi
Slične Teme
| Tema | Forum | Započeto od | Statistika | Info | |
|---|---|---|---|---|---|
Primer Pretpojacavaca trioda-pentoda,jednostepen,ruski |
Tubes | dunavko |
|
|
|
Audio step up transformatori
|
Oglasi | stonE_Cold |
|
|
0 Korisnik (a) čita ovu temu
0 članova, 0 gostiju, 0 anonimnih korisnika



Pristupi
Registruj se

Nazad na vrh










